{"id":367228,"date":"2023-04-01T08:58:00","date_gmt":"2023-04-01T06:58:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=367228"},"modified":"2023-04-01T09:34:36","modified_gmt":"2023-04-01T07:34:36","slug":"dezulovic-europa-je-danas-jugoslavija-iz-1990-godine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/04\/01\/dezulovic-europa-je-danas-jugoslavija-iz-1990-godine\/","title":{"rendered":"De\u017eulovi\u0107: Europa je danas Jugoslavija iz 1990. godine"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Boris Paveli\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Pred popunjenom konferencijskom dvoranom hotela Croatia, u kojoj se nakon izlaganja razvila \u017eiva diskusija s publikom, govorili su pisac i kriti\u010dki kolumnist iz Beograda Tomislav Markovi\u0107, te pisci i novinari iz Splita Boris De\u017eulovi\u0107 i Viktor Ivan\u010di\u0107, suosniva\u010di kultnog Feral Tribunea.<\/p>\n

Nacionalizam je, dr\u017ei Markovi\u0107, \u201cnasilje po sebi\u201d, jer \u010dovjeku ne dopu\u0161ta da bude i\u0161ta drugo doli nacionalni identitet, himeri\u010dna kategorija za koju ne znamo ni \u0161to je. Moral nacionalizma moral je hajdu\u010dke bande, a njegove su vladaju\u0107e vrijednosti izgovor za plja\u010dku. Ako ste dio klike, zlo\u010din postaje neka\u017enjiv: ljudi to vide, pridru\u017euju se jer su oportunisti, i time zlo\u010din postaje isplativ, a moral zajednice potpuno se uru\u0161ava. Pritom \u0107e Markovi\u0107 kazati kako oportunizam smatra \u010dak i opasnijim od nacionalisti\u010dke ideologije, jer ve\u0107ina prilago\u0111enih u ideologiju zapravo uop\u0107e ne vjeruje: oportunizmom, a ne \u010dvrstim ideolo\u0161kim uvjerenjima mogu se objasniti masovna pretr\u010davanja iz komunisti\u010dke partije u nove nacionalisti\u010dke stranke na prijelazu osamdesetih u devedesete.<\/p>\n

De\u017eulovi\u0107 konstatira kako je \u201cpobijedio nacionalizam i idiotluk\u201d, s nasiljem kao na\u010dinom kojim se u\u010dvr\u0161\u0107uje u sistem. \u201cEuropa je danas Jugoslavija iz 1989. ili 1990. godine\u201d, kazao je, rekav\u0161i kako je bio vi\u0161e od vica stari bosanski \u0161tos iz devedesetih, u kojem je \u201c\u0160vedska 30 godina iza nas, jer je kod njih dobro\u201d.<\/p>\n

Ivan\u010di\u0107, \u0161tovi\u0161e, nacionalizam smatra \u201cmetaideologijom, nadideologijom\u201d koja se ne mora uvijek o\u010ditovati kao nasilje, premda \u201cbenigni nacionalizam\u201d – nacionalizam izvje\u0161enih zastava, primjerice – \u201cne zna\u010di da je slabiji\u201d od nasilnoga. U svakom trenutku, ako mo\u0107na organizacija, naj\u010de\u0161\u0107e dr\u017eava, procijeni da je trenutak pogodan, benigni se nacionalizam mo\u017ee prometnuti u nasilje: jer nacionalizam je \u201ciznu\u0111ivanje lojalnosti\u201d.<\/p>\n

\u201cLjudi na himnu ustaju zato \u0161to ne smiju ne ustati. Nacionalizam je inducirana dr\u017eavna emocija, i rezultat dugotrajnog rada dr\u017eavnog aparata, ideolo\u0161ko brifiranje koje se pretvara u rutinu, a mo\u017ee dovesti do stra\u0161nih posljedica\u201d.<\/p>\n

De\u017eulovi\u0107 \u0107e istu misao izraziti ovako: \u201cNe mo\u017ee\u0161 nekoga pristojno uvjeriti da je Hrvat. Pa tko bi bez nasilja bio Hrvat?\u201d<\/p>\n

Nacionalne su dr\u017eave \u201c\u017ealobne zajednice\u201d, definirat \u0107e Ivan\u010di\u0107, u kojima se sustav \u201cbrine da ratne rane nikada ne zacijele\u201d. Dakako, \u201cistinskog pijeteta nema kad se \u017ertve komemoriraju dr\u017eavnim ritualima\u201d, a na djelu je otvoreni cinizam: u Splitu \u0107e, primjerice, biti odr\u017eana su\u0111enja za zlo\u010dine u Lori, i krivci \u0107e biti osu\u0111eni, ali \u0107e dr\u017eava usprkos tome pred vojarnom u Lori podignuti spomenik postrojbi istih tih zlo\u010dinaca, poru\u010duju\u0107i kako do presuda ne dr\u017ei ni pi\u0161ljiva boba.<\/p>\n

Takav odnos prema pravdi i dr\u017eavi Ivan\u010di\u0107 je u zametku prepoznao ve\u0107 u \u010dinu preimenovanja zagreba\u010dkog Trga Republike i povratka spomenika bana Josipa Jela\u010di\u0107a po\u010detkom 1990. godine: bio je to, ka\u017ee, jasan signal kakvu dr\u017eavu \u017eele hrvatski nacionalisti: dr\u017eavu koja \u0107e prezreti \u201crepubliku\u201d, ali \u0107e zato odati po\u010dast \u201ccarskom kolja\u010du\u201d.<\/p>\n

Tomislav Markovi\u0107, pak, pojam \u201cnacionalnog interesa\u201d smatra \u201cmo\u010dugom\u201d za zlostavljanje ljudi. \u201cMene, na primjer, ba\u0161 briga za nacionalni interes. Ja od dr\u017eave tra\u017eim da me ostavi na miru.\u201d Uostalom, za\u0161to bi postojao samo jedan nacionalni interes, koji definira uska grupa ljudi? I za\u0161to mora biti kolektivan? \u201cInteres bi trebao biti stvar individualne ljudske slobode\u201d, ka\u017ee Tomislav Markovi\u0107.<\/p>\n

Razgovor je pokazao i kako se dru\u0161tvena atmosfera u Hrvatskoj i Srbiji, za razliku od devedesetih kada se moglo konstatirati mnogo paralelnih procesa, s vremenom po\u010dela raslojavati. Naro\u010dito se to vidi na kolektivnom i slu\u017ebenom odnosu prema ratu u Ukrajini. U Hrvatskoj, konstatirao je Ivan\u010di\u0107, dade se osjetiti \u201c\u017eudnja da se rat kroatizira\u201d.<\/p>\n

\u201cSvakog tko kriti\u010dki progovori, Plenkovi\u0107 proglasi ‘rusofilom’; i najmanja kritika NATO-a i ameri\u010dkog imperijalizma biva progla\u0161ena ‘putinovskom'\u201d. Ivan\u010di\u0107 u takvoj atmosferi prepoznaje \u201c\u017eal za ambijentom ratnog stanja\u201d, u kojemu su \u201cRusi postali globalni Srbi, a Srbi lokalni Rusi\u201d.<\/p>\n

U Srbiji, pak, dijametralno suprotno: Markovi\u0107 podsje\u0107a kako je \u201ckremaljska propaganda\u201d uznapredovala toliko da biva progla\u0161en \u201cnacistom\u201d svak tko se usudi podsjetiti kako se napadnuti ima pravo braniti. Na djelu je, ka\u017ee, \u201cneprestana proizvodnja medijski nepostoje\u0107e realnosti\u201d – ali to, sude\u0107i po dijagnozama trojice sugovornika, vrijedi za svaku situaciju u kojoj se mediji ne bave novinarstvom, nego propagiranjem nacionalizma, \u010demu svjedo\u010dimo uvijek iznova, od devedesetih na Balkanu, preko novinara \u201cpridru\u017eenih\u201d ameri\u010dkoj vojsci u Iraku, do dana\u0161njeg rata u Ukrajini i slu\u017ebenog njegovanja balkanskih netrpeljivosti.<\/p>\n

“Usprkos svemu \u2013 ili ba\u0161 zbog svega – novinari koji su se nagledali nasilja ne vjeruju vi\u0161e ni u kakav prevrat, ni u kakvu revoluciju. Potaknut pitanjem iz publike o \u201copravdanome i neopravdanom nasilju\u201d, De\u017eulovi\u0107 je odgovorio kako je na\u0161a generacija do\u017eivjela \u201craspad ideje o ‘romanti\u010dnom nasilju'\u201d. \u201cNisam siguran da bih volio vidjeti i najplemenitiju revoluciju. Danas znamo kakav bi bio rezultat svake od njih, uklju\u010duju\u0107i primjerice i revoluciju protiv be\u0161\u0107utnog me\u0111unarodnog kapitala\u201d. Istinskom dilemom dana\u0161njice De\u017eulovi\u0107 zato smatra problem mo\u017ee li se dru\u0161tvena promjena, i kako, posti\u0107i \u2013 bez nasilja. ”<\/p>\n

Ovogodi\u0161nji Rebedu dobro je po\u010deo: prve ve\u010deri \u017eiva diskusija, pronicljive i odva\u017ene teze, zaklju\u010dci i poruke gorki i neveseli, ali takav je duh vremena; ali va\u017enija je spoznaja da se slu\u0161ateljstvo uvjerilo kako ni dana\u0161njica nije ugu\u0161ila feralovski duh slobodarskog rugala\u0161tva.<\/p>\n

Dubrova\u010dka publika o\u010dekuje da se to nastavi potvr\u0111ivati i preostale tri ve\u010deri: u petak priliku imaju pisci Viktor Ivan\u010di\u0107 i Dragan Veliki\u0107, \u010dije \u0107e knjige \u201cTo\u010dku na U\u201d te \u201cVia Pula i \u201cAdresa\u201d predstaviti Boris De\u017eulovi\u0107 i Tomislav Markovi\u0107, urednik u rije\u010dkom Ex Librisu Zoran Grozdanov, profesor filozofije i politi\u010dar iz Rijeke Neboj\u0161a Zeli\u010d te zadarska pjesnikinja Sta\u0161a Aras.<\/p>\n

Forum.tm<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Europa je danas Jugoslavija 1989. ili 1990. godine. Nacionalizam je trijumfirao: mali je to korak za \u010dovjeka, ali velik za ne\u010dovje\u010dnost. To su neki od uvida iznesenih na javnome razgovoru \u201cNacionalizam i nasilje\u201d kojim je u \u010detvrtak nave\u010der u Cavtatu po\u010deo \u010detverodnevni dubrova\u010dki festival alternativnih ideja Proljetni Rebedu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":220684,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[558,2034,581,1130],"class_list":["post-367228","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana","tag-eu","tag-evropa","tag-jugoslavija","tag-nacionalizam"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/367228","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=367228"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/367228\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":367233,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/367228\/revisions\/367233"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/220684"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=367228"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=367228"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=367228"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}