{"id":367193,"date":"2023-03-31T15:19:10","date_gmt":"2023-03-31T13:19:10","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=367193"},"modified":"2023-03-31T15:19:10","modified_gmt":"2023-03-31T13:19:10","slug":"prvi-put-registrovan-slucaj-iznude-na-stetu-novinarke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/03\/31\/prvi-put-registrovan-slucaj-iznude-na-stetu-novinarke\/","title":{"rendered":"Prvi put registrovan slu\u010daj iznude na \u0161tetu novinarke"},"content":{"rendered":"

Javlja: Sindikat medija CG<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

U bazi Safejournalists.net tokom 2022. godine registrovano je 28 napada, prijetnji i pritisaka na novinare, dok je Uprava policije u istom periodu registrovala 21 napad, odnosno \u010dak 7 slu\u010dajeva (ili 25%) nije prijavljeno policiji.<\/p>\n

To je poru\u010deno na predstavljanju sedmog izvje\u0161taja Sindikata medija Crne Gore (SMCG) \u201cIndikatori nivoa medijskih sloboda i bezbjednosti novinara\u201d za 2022. godinu.<\/p>\n

Potpredsjednica SMCG i koautorka Marijana Camovi\u0107 Veli\u010dkovi\u0107 poru\u010dila je da je tokom pro\u0161le godine do\u0161lo do promjene na\u010dina izvr\u0161enja napada, pa je prvi put registrovan slu\u010daj iznude na \u0161tetu novinarke.<\/p>\n

\u201cRegistrovan je ogroman porast u broju registrovanih verbalnih prijetnji odnosno uznemiravanja. Najve\u0107i broj slu\u010dajeva iz ove kategorije desio se na protestima ili razli\u010ditim protestnim skupovima. Pove\u0107an je broj fizi\u010dkih napada na novinare i bilo ih je 6. Polovina od ukupnog broja odnosi se na dopisnicu dnevnika Vijesti, Jadranku \u0106etkovi\u0107, dok se preostala tri slu\u010daja odnose na dopisnike Javnog servisa. Najve\u0107i broj prijetnji i napada na medijske institucije i organizacije odnosio se na napade na Gradsku televiziju. U ovoj kategoriji je pove\u0107an broj napada i ukupno je bilo pet registrovanih slu\u010dajeva prema Gradskoj televiziji, Danu i radiju Antena M\u201d, kazala je Camovi\u0107 Veli\u010dkovi\u0107.<\/p>\n

Ona je podsjetila da su tokom prethodne godine stupile na snagu izmjene Krivi\u010dnog zakonika koje predvi\u0111aju stro\u017ee kazne za napada\u010de na novinare, te da je pet slu\u010dajeva napada kvalifikovano po tim izmjenama.<\/p>\n

\u201cNjihovo usvajanje predstavljalo je svojevrsno ohrabrenje jer predvi\u0111a rigoroznije sankcije za napada\u010de na zaposlene u medijima. To su promjene za koje se grupa organizacija civilnog sektora, me\u0111u kojima i Sindikat medije Crne Gore, zalagala cijelu deceniju\u201d, kazala je ona.<\/p>\n

Camovi\u0107 Veli\u010dkovi\u0107 se osvrnula i na praksu antisindikalnog djelovanja, koja je nastavljena u medijskom sektoru: \u201cTokom 2022. godine registrovano je i antisindikalno djelovanje pojedinih privatnih medija, koji su \u2019preporu\u010dili\u2019 zaposlenima da se ne u\u010dlanjuju u Sindikat medija Crne Gore\u201d.<\/p>\n

Uprkos tome, kako je kazala, tokom prethodne godine oko 50 zaposlenih se u\u010dlanilo u Sindikat medija, \u0161to je pokazatelj da \u201craste svijest da se zajedni\u010dkom borbom i solidarno\u0161\u0107u mo\u017ee ostvariti i bolji polo\u017eaj profesije\u201d.<\/p>\n

Istra\u017eiva\u010dica SMCG i koaturka izvje\u0161taja Bojana Konatar poru\u010dila je da se socio-ekonomski polo\u017eaj medijskih radnika djelimi\u010dno promijenio tokom 2022. godine, i to zahvaljuju\u0107i programu Evropa sad. Ona je naglasila da su plate zaposlenih u medijima i dalje uglavnom na nivou ili ispod prosje\u010dnih u dr\u017eavi.<\/p>\n

\u201cPoseban problem de\u0161ava se u privatnim medijima u kojima se za isti posao ljudi razli\u010dito pla\u0107aju. Ovo je problem i u dijelu javnih emitera.\u00a0 Veliki broj medija u Crnoj Gori i dalje duguje poreze i doprinose za zarade zaposlenih, a mnogi od njih nalaze se u reprogramu duga. Plate zaposlenima \u010desto kasne u lokalnim javnim emiterima, ali je taj dug tokom 2022. u nekim od njih smanjen\u201d, rekla je Konatar.<\/p>\n

Konatar je podsjetila da medijske radnike i dalje optere\u0107uju isti problemi u vezi rada na crno i isplate dijela zarade \u201cna ruke\u201c, prekovremenog rada koji se \u010desto ne pla\u0107a, cenzure i samocenzure u dijelu medija, izborom samo po\u017eeljnih sagovornika i stavljanje na \u201ccrnu listu\u201c ostalih. Veliki problem, kako je kazala, predstavlja preoptere\u0107enost novinara.<\/p>\n

Ona je podsjetila da su tokom 2022. godine dva reprezentativna sindikata u oblasti medija, Sindikat medija Crne Gore i Sindikat informativne, grafi\u010dke i izdava\u010dke djelatnosti zatra\u017eili od vlasnika medija i njihove organizacije Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) pregovore o novom Granskom kolektivnom ugovoru za oblast medija.<\/p>\n

\u201cU zajedni\u010dkom predlogu, dva sindikata zatra\u017eila su uve\u0107anje zarada zaposlenima u medijima za 15 do 20 odsto te uvo\u0111enje zimnice i jubilarnih nagrada za 10, 20 i 30 godina rada u istom mediju. Tako\u0111e, zbog novina koje je donijela pandemija Covid 19, Sindikat medija Crne Gore je u novom Granskom kolektivnom ugovoru predlo\u017eio regulisanje rada od ku\u0107e i rada na daljinu a zatra\u017eio je i pravo na djelimi\u010dnu diskonekciju zaposlenih od poziva poslodavaca van radnog vremena, \u0161to su pravni instituti koji se polako uvode na Zapadu\u201d, kazala je ona.<\/p>\n

Izvje\u0161taj \u201cIndikatori nivoa medijskih sloboda i bezbjednosti novinara\u201d dio je regionalnog istra\u017eivanja koje se u okviru mre\u017ee Safe Journalists sprovodi po istoj metodologiji u sedam dr\u017eava Zapadnog Balkana od 2016. godine.<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Izvje\u0161taj \u201cIndikatori nivoa medijskih sloboda i bezbjednosti novinara\u201d dio je regionalnog istra\u017eivanja koje se u okviru mre\u017ee Safe Journalists sprovodi po istoj metodologiji u sedam dr\u017eava Zapadnog Balkana od 2016. godine.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":305663,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[],"class_list":["post-367193","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-cuj-vidji-javi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/367193","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=367193"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/367193\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":367194,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/367193\/revisions\/367194"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/305663"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=367193"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=367193"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=367193"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}