{"id":367157,"date":"2023-03-31T07:21:23","date_gmt":"2023-03-31T05:21:23","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=367157"},"modified":"2023-03-31T07:21:23","modified_gmt":"2023-03-31T05:21:23","slug":"mozda-su-profiti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/03\/31\/mozda-su-profiti\/","title":{"rendered":"Mo\u017eda su profiti?"},"content":{"rendered":"

Autor: Marko Kostani\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Klasna epistemologija je zeznuta stvar. Kao vlasnik kompanije vodite se, naravno, profitnim interesima te kompanije jer bi ina\u010de propali i vi i kompanija. U tom procesu prilago\u0111avate i razumijevanje ekonomije i dru\u0161tva tim interesima. \u010cak i ako vam se u\u010dini da su interesi i razumijevanje u svojevrsnom raskoraku uvijek mo\u017eete posegnuti za starom formulom po kojoj se javni interes naju\u010dinkovitije realizira onda kada je plod raznih privatnih inicijativa koji se vode sebi\u010dnim motivima i interesima. No, povjerenje u metafiziku varira s obzirom na okolnosti u fizi\u010dkom svijetu. I dok si vlasnici kompanija mogu i ne\u0161to du\u017ee dopustiti luksuz ignoriranja panoramskog dru\u0161tvenog kadra, demokratski izabrani i nedemokratski postavljeni javni slu\u017ebenici i analiti\u010dari i ekonomisti taj luksuz ba\u0161 i nemaju. Ili bar ne bi trebali imati.<\/p>\n

Rije\u010d je, dakle, o klasi\u010dnom problemu balansiranja izme\u0111u kratkoro\u010dnih privatnih interesa i dugoro\u010dnih interesa reprodukcije sistema kao takvog. Potonji interesi sa sobom nose prizvuk proskribiranog planiranja i kontinuirano su izlo\u017eeni sumnji. Osim, naravno, kad je u pitanju cijena rada, jedina cijena koja se smije regulirati i kontrolirati. S druge strane, profiti kompanija su indikatori uspje\u0161nosti poslovanja i nisu podlo\u017eni nikakvom preispitivanju: oni su rezultat pozitivnog odgovora tr\u017ei\u0161ta i samim tim su sasvim legitimni. \u010cak i ako su rekordni i ako izravno doprinose rastu sistemskog problema \u2013 inflacije. Od samog izbijanja recentne inflacije to je bio prevladavaju\u0107i pristup. Profiti se ne smiju dirati, treba zaustaviti mogu\u0107u spiralu utjecaja rasta pla\u0107a na rast cijena, \u201cohladiti\u201d ekonomiju podizanjem kamatnih stopa i rastom nezaposlenosti i prepustiti tr\u017ei\u0161noj konkurenciji da odradi svoje i spusti cijene.<\/p>\n

Me\u0111utim, ispostavilo se da ta ud\u017ebeni\u010dki jednostavna rje\u0161enja nisu ba\u0161 prikladna. Upozoravanje na profitnu dimenziju inflacije na samom po\u010detku je bilo ismijavano i redikulizirano. Naprosto ste riskirali status ozbiljnog ekonomista i analiti\u010darima sugestijama u smjeru rekordnih profita kao glavnog uzro\u010dnika inflacije. Ali s obzirom na to da podaci jasno upu\u0107uju na takve zaklju\u010dke i da oni spomenuti demokratski i nedemokratski postavljeni javni slu\u017ebenici i analiti\u010dari nemaju taj luksuz da ih ignoriraju, situacija se postupno mnijenja. Iz nje ne proizlazi nu\u017eno sna\u017ean politi\u010dki zaokret, ali valja zabilje\u017eiti o\u010dite promjene u politi\u010dkoj klimi. A ni\u0161ta tu o\u010ditost toliko ne potkrepljuje kao \u010dinjenica da se vode\u0107e liberalno-konzervativne novine u Njema\u010dkoj, Frankfurter Allgemeine Zeitung, pitaju stoji li profitno-cjenovna spirala iza inflacije.<\/p>\n

Na stranicama Financial Timesa ta se pitanja vi\u0161e i manje srame\u017eljivo postavljaju ve\u0107 neko vrijeme, a napokon su nam donijele i svojevrsno priznanje Europske centralne banke (ECB). Isabel Schnabel, \u010dlanica izvr\u0161nog odbora ECB-a, izjavila je sljede\u0107e: \u201cZaista je mogu\u0107e da dio inflatornih pritisaka dolazi iz ve\u0107e tr\u017ei\u0161ne mo\u0107i kompanija\u201d. Drugim rije\u010dima, oligopolne strukture u pojedinim sektorima omogu\u0107avaju kompanijama u pojedinim sektorima da \u201cneopravdano\u201d podi\u017eu cijene. Pod neopravdano\u0161\u0107u se misli da se te nove cijene ne mogu pravdati pove\u0107anim ulaznim tro\u0161kovima. Sli\u010dnog su stava brojni drugi ekonomisti i analiti\u010dari, ali ono \u0161to ih dijeli jest prognoza daljnjih zbivanja i samim tim odabir prikladnog rje\u0161enja. Schnabel i kolege iz ECB-a smatraju da \u0107e do\u0107i do pada cijena zbog pada potra\u017enje. Kompanije \u0107e biti prisiljene na ni\u017ee cijene kad iscrpe potra\u017enju u vi\u0161im slojevima potro\u0161a\u010da ili kad ostali svedu potro\u0161a\u010dke prioritete na ono osnovno. Uglavnom, tr\u017ei\u0161te \u0107e odraditi svoje kad-tad. Pritom se, naravno, ne spominje da taj proces tr\u017ei\u0161nog prilago\u0111avanja ima svoju dru\u0161tvenu cijenu. No, postoje i oni ekonomisti koji smatraju da se u sektorima u kojima glavne poluge dr\u017ei nekoliko igra\u010da ne\u0107e ni\u0161ta bitno mijenjati, to jest da \u0107e slabiju potra\u017enju kompenzirati dodatnim rastom cijena.<\/p>\n

Za sada je va\u017eno da su se rasprave na najvi\u0161oj razini spustile s metafizi\u010dke razine i da su svi klju\u010dni podaci i argumentacije uklju\u010deni. U takvom je kontekstu je posebno tu\u017eno pratiti na \u0161to se svela rasprava o inflaciji u na\u0161em javnom prostoru: umi\u0161ljen libertarijanci koji ismijavaju nesposobnog ministra u njegovu \u201cobra\u010dunu\u201d s trgova\u010dkim lancima i njihovim cijenama.<\/p>\n

Bilten.org<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Profiti se ne smiju dirati, treba zaustaviti mogu\u0107u spiralu utjecaja rasta pla\u0107a na rast cijena, \u201cohladiti\u201d ekonomiju podizanjem kamatnih stopa i rastom nezaposlenosti i prepustiti tr\u017ei\u0161noj konkurenciji da odradi svoje i spusti cijene.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":349989,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[1123,2545],"class_list":["post-367157","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-inflacija","tag-profit"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/367157","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=367157"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/367157\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":367158,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/367157\/revisions\/367158"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/349989"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=367157"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=367157"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=367157"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}