{"id":366895,"date":"2023-03-27T05:16:35","date_gmt":"2023-03-27T03:16:35","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=366895"},"modified":"2023-03-27T05:16:35","modified_gmt":"2023-03-27T03:16:35","slug":"sudbina-carstava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/03\/27\/sudbina-carstava\/","title":{"rendered":"Sudbina carstava"},"content":{"rendered":"

Autor: Gilad Sommer<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Godine 1976., u dobi od sedamdeset i devet godina, nakon \u010ditavog \u017eivota slu\u017eenja u britanskoj vojsci gdje je obavljao visoke du\u017enosti i dru\u017eio se s predsjednicima i kraljevima, general-pukovnik John Bagot Glubb, zvani Glubb Pasha, napisao je kratak, ali pronicljiv esej o \u017eivotnom ciklusu supersila pod nazivom Sudbina carstava.<\/p>\n

U ovoj maloj knjizi, Glubb se poziva na ideju za\u010detu jo\u0161 u rimskoj i srednjoameri\u010dkim kulturama. Ti su drevni narodi primijetili da je sve u prirodi cikli\u010dno, a budu\u0107i da je ljudska povijest dio prirode, i ona mora biti cikli\u010dna, odnosno mora prolaziti kroz stalne i ponavljaju\u0107e faze. Na primjer, svaka godina prolazi kroz ciklus godi\u0161njih doba \u2013 prolje\u0107e, ljeto, jesen i zima; svaki ljudski \u017eivotni ciklus \u2013 koji nije prekinut zbog nesretnih okolnosti ili bolesti \u2013 prolazi kroz faze ro\u0111enja, djetinjstva, mladosti, odrasle dobi, starosti, smrti (i ponovnog ro\u0111enja?). Na isti na\u010din, ljudska povijest tako\u0111er prolazi kroz faze koje se ponavljaju, a Glubb se u svojoj knjizi posebno osvr\u0107e na \u017eivotni ciklus carstava, ili onoga \u0161to bismo danas nazvali \u2013 supersila.<\/p>\n

Prema Glubbu, svaka supersila koja dolazi na pozornicu povijesti ima jedinstven i ogroman utjecaj na svijet, poma\u017eu\u0107i tako evoluciji \u010dovje\u010danstva, i nakon prosje\u010dnog \u017eivotnog vijeka od dvjesto pedeset godina nestaje sa svjetske pozornice, stvaraju\u0107i mjesto drugom carstvu. Poput \u017eivog bi\u0107a, carstvo prolazi kroz razli\u010dite faze ili \u201cdoba\u201d razvoja: doba pionira, doba osvajanja, doba trgovine, doba bogatstva, doba intelekta i, kona\u010dno, doba dekadencije. To se mo\u017ee usporediti s izlaskom i zalaskom Sunca \u2013 gdje Sunce dose\u017ee svoj najvi\u0161i vrhunac izme\u0111u doba trgovine i doba bogatstva. Zanimljivo je primijetiti da su digitalne igre, kao \u0161to je igra Civilizacija Sida Meiera gdje igra\u010di razvijaju svoju kulturu kroz vrijeme, intuitivno razvijene na vrlo sli\u010dan na\u010din.<\/p>\n

Pogledajmo svako od ovih doba detaljnije:<\/p>\n

Doba pionira<\/strong> \u2013 u ovom dobu relativno nepoznati ljudi izlaze na pozornicu povijesti, s velikom inicijativom, optimizmom i energijom. Obi\u010dno se bore protiv starijih carstava i nacija oko sebe i preuzimaju njihove gradove i mre\u017ee. Postoji sna\u017eno samopouzdanje, koje se o\u010dituje kroz jake, pronicljive i energi\u010dne vo\u0111e. Bilo da se radi o Mongolima, Arapima ili Amerikancima, te\u0161ko je racionalno objasniti pojavu novog carstva te pretvorbu naroda iz neke zabiti u svjetski fenomen.<\/p>\n

Nova nacija ne odlikuje se samo pobjedom u bitci, ve\u0107 i nemirnom poduzetno\u0161\u0107u na svakom polju. Mu\u0161karci se probijaju kroz d\u017eungle, penju se na planine ili hrabro plove Atlantikom i Tihim oceanom. (\u2026) Siroma\u0161ni, izdr\u017eljivi, \u010desto polugladni i lo\u0161e odjeveni, posjeduju hrabrost, energiju i inicijativu, te svladavaju svaku prepreku i \u010dini se da uvijek kontroliraju situaciju.<\/p>\n

Doba osvajanja<\/strong> \u2013 prethodno siroma\u0161na i nepoznata nacija koja je stupila na pozornicu povijesti sada postaje nacija osvaja\u010da. Pokazuju neizmjernu hrabrost i organiziranost, obu\u010davaju se u ratnom umije\u0107u u\u010de\u0107i od ljudi koje osvajaju. Njihova svje\u017eina omogu\u0107uje im da ne budu vezani za stare na\u010dine rada, dopu\u0161taju\u0107i originalnost i prilagodljivost.<\/p>\n

Doba trgovine<\/strong> \u2013 goleme povr\u0161ine zemlje omogu\u0107uju lak\u0161u trgovinu jer nema potrebe za prelaskom mnogih granica. Zamislite, na primjer, premje\u0161tanje naran\u010di iz ju\u017ene ameri\u010dke savezne dr\u017eave Floride u Chicago na sjeveru, udaljen 1900 km. Kad bi svaka ameri\u010dka dr\u017eava imala vlastite dr\u017eavne granice, voza\u010d kamiona morao bi se podvrgavati propisima, porezima i dozvolama svake dr\u017eave, umjesto jednoj saveznoj vlasti kao \u0161to je to danas. Bilo bi to mnogo te\u017ee i skuplje. Iz tog razloga, carstvo omogu\u0107uje lak\u0161u trgovinu. U jednom trenutku povijesti, na primjer, rimski je du\u017enosnik mogao putovati \u0161est mjeseci, a da uop\u0107e nije napustio Rimsko Carstvo.<\/p>\n

Trgovina, po svojoj prirodi, tako\u0111er promi\u010de \u0161irenje znanja, umjetnosti i izobilja, te razvoj tehnologije. U ovo doba carstva, trgova\u010dka inicijativa slavi se rame uz rame s hrabro\u0161\u0107u, patriotizmom i predano\u0161\u0107u du\u017enosti. Obrazovanje formira sna\u017ene ljude, koji imaju za cilj slu\u017eiti svojoj naciji najbolje \u0161to mogu.<\/p>\n

Doba bogatstva<\/strong> \u2013 Tranzicija se dogodila, preokret je napravljen. Kako se trgovina pove\u0107ava, pojavljuje se nova generacija trgovaca koja ne pridaje nikakvu va\u017enost starim vrijednostima \u010dasti i slave, ve\u0107 pola\u017ee vrijednost samo na nov\u010dane dobitke.<\/p>\n

\u010cini se da nema sumnje da je novac faktor koji uzrokuje pad ovog sna\u017enog, hrabrog i samouvjerenog naroda. (\u2026) Prvi smjer u kojem bogatstvo \u0161teti naciji je moralni.<\/p>\n

Ljudi tra\u017ee novac za sebe, a ne za svoju zemlju ili zajednicu, a cilj mladih vi\u0161e nije slava, \u010dast ili slu\u017eba, ve\u0107 novac. Kao rezultat toga, u carstvu raste obrambeni stav, koji se po\u010dinje okretati vanjskim ili unajmljenim pla\u0107enicima za obranu svojih granica. Vi\u0161e se ne nastoje pro\u0161iriti, ve\u0107 zadr\u017eati status quo. Herojstvo postaje stvar pro\u0161losti, pa se \u010dak u odre\u0111enoj mjeri smatra i nemoralnim.<\/p>\n

Doba intelekta<\/strong> \u2013 imu\u0107ni mladi ljudi sada ciljaju na stjecanje znanja i akademskih dostignu\u0107a koji vode do novih otkri\u0107a i tehnolo\u0161kog napretka. U nekoj vrsti nostalgi\u010dnog sanjarenja, intelektualci se po\u010dinju osvrtati, dokumentirati i zapisivati povijest carstva. Opasan nusproizvod dobi intelekta je uvjerenje da intelekt sam po sebi mo\u017ee rije\u0161iti probleme svijeta. Svaka mala aktivnost zahtijeva za svoj opstanak odre\u0111enu mjeru samopo\u017ertvovnosti i slu\u017eenja od strane svojih \u010dlanova. (\u2026). Dojam da se situacija mo\u017ee spasiti mentalnim umovanjem, bez nesebi\u010dnosti ili ljudske samoposve\u0107enosti, mo\u017ee dovesti samo do kolapsa.<\/p>\n

Doba dekadencije<\/strong> \u2013 carstvo stari\u2026 Javljaju se gra\u0111anski nesporazumi. Brod tone, a umjesto suradnje na njegovom popravku ili izgradnji novog broda, politi\u010dke frakcije me\u0111usobno se bore oko ostataka. Imigranti preplavljuju gradove. Ponovno se pojavljuju sje\u0107anja na stara rivalstva. Kao odgovor na potonu\u0107e carstva, bespomo\u0107ni gra\u0111ani reagiraju agresivno\u0161\u0107u ili mentalitetom \u201cposlije mene \u2013 potop\u201d, nastaje atmo\u00adsfera pesimizma i lakomislenosti. Ljudi \u017eive za sebe i za trenutak, ubrzavaju\u0107i tako raspad carstva.<\/p>\n

Negdje se mo\u017eda ra\u0111a novo carstvo\u2026<\/p>\n

Nijedan model ne mo\u017ee opisati stvarnost na apsolutan na\u010din, a ovaj je model, kao i svaki drugi, aproksimacija istine, no mo\u017ee nam dati uvid u odre\u0111ene stvarnosti. \u010citaju\u0107i povijest i osvr\u0107u\u0107i se oko sebe, prolaze li zemlje i narodi kroz faze \u017eivota, ba\u0161 kao i mi ljudi? I ako je tako, u kojoj je fazi na\u0161a civilizacija danas? I jo\u0161 va\u017enije, \u0161to mo\u017eemo u\u010diniti po tom pitanju u trenutnom vremenu? Mo\u017eemo li spasiti carstvo od pada ili ubla\u017eiti njegov pad\u2026 ili mo\u017eda posijati sjeme za novo i bolje? \u0160to god \u010dinili, va\u017eno je ne pasti u pesimizam i o\u010daj. Bolje je napraviti mali pozitivan utjecaj nego iz udobnosti naslonja\u010da gledati kako \u017eivot prolazi.<\/p>\n

Sudbina se, mo\u017eda, ne mo\u017ee promijeniti, ali kako \u0107emo reagirati na sudbinu, u na\u0161im je rukama.<\/p>\n

S engleskog prevela: Helena Markovi\u0107<\/p>\n

Nova Antropologija<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sudbina se, mo\u017eda, ne mo\u017ee promijeniti, ali kako \u0107emo reagirati na sudbinu, u na\u0161im je rukama.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":340430,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[3142,3144,3143],"class_list":["post-366895","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-carstvo","tag-dekadencija","tag-osvajanje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/366895","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=366895"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/366895\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":366896,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/366895\/revisions\/366896"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/340430"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=366895"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=366895"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=366895"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}