{"id":366591,"date":"2023-03-22T06:35:48","date_gmt":"2023-03-22T05:35:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=366591"},"modified":"2023-03-22T06:35:48","modified_gmt":"2023-03-22T05:35:48","slug":"kako-smo-programirani","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/03\/22\/kako-smo-programirani\/","title":{"rendered":"Kako smo programirani?"},"content":{"rendered":"

Evo nekih Bernovih citata, koje je izdvojio sensa.story.hr:<\/p>\n

    \n
  1. Scenarij je \u017eivotni plan koji se postepeno odvija, a formira se u ranom djetinjstvu, uglavnom pod uticajem roditelja. Ovaj psiholo\u0161ki impuls velikom snagom gura \u010dovjeka naprijed ka njegovoj sudbini, i to vrlo \u010desto bez obzira na njegov otpor ili slobodan izbor.<\/li>\n
  2. \u00a0U prve dvije godine pona\u0161anje i misli djeteta programira uglavnom majka. Ovaj program \u010dini po\u010detni okvir njegovog scenarija, “primarni protokol” o tome ko treba biti, odnosno treba li biti “\u010deki\u0107” ili “nakovanj”.<\/li>\n
  3. Kad dijete napuni \u0161est godina, njegov \u017eivotni plan je gotov. To su dobro znali sve\u0161tenici i u\u010ditelji srednjeg vijeka, govore\u0107i: ‘Ostavite mi dijete do \u0161este godine, pa ga uzmite nazad.’ Dobar odgojitelj mo\u017ee \u010dak predvidjeti kakav \u017eivot \u010deka dijete, ho\u0107e li biti sre\u0107no ili nesretno, ho\u0107e li biti pobjednik ili gubitnik.<\/li>\n
  4. Plan za budu\u0107nost se sastavlja uglavnom prema uputstvima porodice. Neke od najva\u017enijih ta\u010daka mogu se otkriti prili\u010dno brzo, ve\u0107 u prvom razgovoru, kada terapeut pita: ‘\u0160to su vam roditelji govorili o \u017eivotu kada ste bili mali?’<\/li>\n
  5. \u017delje roditelja dijete do\u017eivljava kao zapovijest i kao takva mo\u017ee ostati do kraja \u017eivota, ako se u njoj ne dogodi neki dramati\u010dan preokret ili doga\u0111aj. Samo velika iskustva, kao \u0161to su rat ili ljubav koju roditelji ne odobravaju, mogu ga odmah osloboditi. Zapa\u017eanja pokazuju da psihoterapija tako\u0111e mo\u017ee dovesti do oslobo\u0111enja, ali sporije.<\/li>\n
  6. U \u017eivotu \u010dovjeka scenarijski ishod je predvi\u0111en, propisan od roditelja, ali \u0107e biti neva\u017ee\u0107i dok ga dijete ne prihvati. Naravno, prihvatanje nije pra\u0107eno fanfarama i sve\u010danom povorkom, ali, ipak, jednog dana dijete mo\u017ee to izjaviti sa svom mogu\u0107om iskreno\u0161\u0107u: ‘Kad porastem, bi\u0107u ista kao mama’ ili ‘Kad porastem, bi\u0107u kao tata’.<\/li>\n
  7. Programiranje se uglavnom odvija na negativan na\u010din. Roditelji pune glavu svojoj djeci ograni\u010denjima. Ali ponekad daju dozvolu. Zabrane ote\u017eavaju prilago\u0111avanje okolnostima (neadekvatne su), dok dozvole daju slobodu izbora.<\/li>\n
  8. Najva\u017enije dozvole su dozvole da se voli, da se mijenja, da se uspje\u0161no nosi sa svojim zadacima. Osoba koja ima takvu dozvolu je odmah vidljiva, kao i ona koja je vezana svim vrstama zabrana.<\/li>\n
  9. Ponovo treba naglasiti: biti lijep (kao i biti uspje\u0161an) nije stvar anatomije, ve\u0107 dozvole roditelja. Anatomija, naravno, uti\u010de na ljepotu lica, ali lice k\u0107eri \u0107e u potpunosti zasjati samo kao odgovor na osmjeh oca ili majke. Ako roditelji vide sina kao glupo, slabo i nespretno dijete, a k\u0107er kao ru\u017enu i glupu djevoj\u010dicu, onda \u0107e to i biti.<\/li>\n
  10. Zdrava osoba ka\u017ee “da”, “ne” i “bravo!”. Nezdrava osoba ka\u017ee “da, ali”, “ne, ali”…\u00a0 Gubitak samosvijesti, spontanosti i intimnosti tjera ljude da sumnjaju u svoje izjave i ono \u0161to \u017eele.<\/li>\n<\/ol>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Eric Berne je bio ugledni kanadski psihijatar, autor \u010duvenog koncepta transakcijske analize (model li\u010dnosti koji nam poma\u017ee da razumijemo odnos s drugima i sa sobom). Tako\u0111e je autor knjige “Koju igru igra\u0161?” koja je postala bestseler. Berne je bio siguran da je \u017eivot svakog \u010dovjeka programiran do \u0161este godine, a onda samo nastavljamo \u017eivjeti prema tom scenariju.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":278279,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-366591","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/366591","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=366591"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/366591\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":366592,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/366591\/revisions\/366592"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/278279"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=366591"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=366591"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=366591"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}