{"id":366589,"date":"2023-03-22T06:20:33","date_gmt":"2023-03-22T05:20:33","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=366589"},"modified":"2023-03-22T06:20:33","modified_gmt":"2023-03-22T05:20:33","slug":"kina-ante-portas-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/03\/22\/kina-ante-portas-2\/","title":{"rendered":"Kina ante portas"},"content":{"rendered":"

Autor: Marijan Vogrinec<\/strong><\/p>\n

Joseph Biden\u00a0 je u nazo\u010dnosti australskog premijera Anthonyja Albanesea i britanskog Rishija Sunaka poru\u010dio Kini iz San Diega da je \u201eSAD desetlje\u0107ima \u010duvao stabilnost na Indopacifiku za ogromnu dobrobit naroda u cijeloj regiji\u201c te da \u201eponovno pokazuje da demokracije mogu osigurati vlastitu sigurnost i prosperitet, i to ne samo za sebe ve\u0107 i za cijeli svijet. To je jasan znak i poruka Kini da su zapadni saveznici spremni odgovoriti na ja\u010danje kineskog utjecaja u ju\u017enoj Aziji i tom dijelu Tihog oceana.<\/p>\n

Ugrubo, je li, tradicionalno govori mudar p\u00fbk, ako smo mi bra\u0107a, kese nam nisu sestre. Pa francuski predsjednik Emmanuel Macron mo\u017ee hodati i na trepavicama, duriti se dovijeka, povla\u010diti svoje diplomate iz Canberre i Washingtona te se do mile volje pozivati na me\u0111unarodna pravila tzv. po\u0161tene trgova\u010dke prakse \u2013 \u00e0 propos, koja SAD godinama nabija Kini na nos, jer da ih kr\u0161i, sic transit \u2013 ali australijskih 66 milijard\u00e2 dolara za naru\u010dene podmornice na klasi\u010dni pogon promijenilo je smjer. Inkasirat \u0107e ih ameri\u010dka brodogradili\u0161ta za plovila na nuklearni pogon, pa\u2026 Dobro, ta komedija unutar tzv. zapadne megakorporativne obitelji u kojoj vrijedi divlje pravilo kapitalisti\u010dke tr\u017ei\u0161ne pohlepe tko ja\u010di, taj kva\u010di, \u0161to nije ni\u0161ta novo i nepoznato, mo\u017ee ostati vicmaherima za kojekakve dosjetke. Me\u0111utim, to pak \u0161to se nakon \u201ebure u \u010da\u0161i boze\u201c 2021. godine \u010dulo neki dan na ceremoniji u ameri\u010dkoj mornari\u010dkoj bazi u San Diegu o nuklearnim podmornicama iz SAD-a za Australiju bri\u0161e osmijeh s lica svakom tko se makar formalno zauzima za mir, suradnju i sigurnost u svijetu. SAD, Australija i Velika Britanija \u0107e u sklopu svog sporazuma o partnerstvu AUKUS 2021. \u201eosigurati Australiji po\u010detkom sljede\u0107eg desetlje\u0107a juri\u0161ne podmornice na nuklearni pogon kako bi se suprotstavili kineskom utjecaju i ambicijama na indopacifi\u010dkom podru\u010dju\u201c.<\/p>\n

Pazi sad blistave \u201epameti\u201c: SAD, Australije i Velika Britanija nuklearnim podmornicama protiv kineskog utjecaja i ambicija!? Jest da zadnjih ne samo godina nego i desetlje\u0107a sve tri re\u010dene velike i mo\u0107ne zemlje nisu kadre cipele \u010distiti Kinezima stopom ekonomskog razvitka i, analogno, rastom prora\u010dunskih suficita, time valjda i legitimnih utjecaja i ambicija\u2026 Ali tome se suprotstavlja nuklearnim podmornicama, prijetnjama ratom, ucjenama, maltretiranjem kojekakvim tzv. sankcijama (u \u010demu SAD-u nema ravnih na Kugli), nego zdravom konkurencijom, kvalitetnijom i jeftinijom ponudom roba i usluga, vjerodostojnijom nazo\u010dno\u0161\u0107u na me\u0111unarodnoj sceni, potentnijom politikom podizanja \u017eivotnog standarda svojih \u017eitelja, prijateljstvom, humanitarnim anga\u017emanom, skrbi za okoli\u0161, znano\u0161\u0107u i kulturom\u2026 Kugla je zajedni\u010dko vlasni\u0161tvo \u010dovje\u010danstva, koje je pozvano zajedni\u010dki djelovati za izgledniju zajedni\u010dku budu\u0107nost. Nije ni ameri\u010dko niti \u0107a\u0107instvo biv\u0161ih kolonijalnih gazdovanja \u2013 osobito Velike Britanije, Francuske i SAD-a \u2013 \u010dije katastrofalno izrabljiva\u010dke posljedice i ne\u010dovje\u0161tvo \u017eitelji Indopacifika osje\u0107aju i danas.<\/p>\n

Otkud pravo tzv. partnerima AUKUS-a 2021. ucjenjivati Kinu nuklearnim podmornicama \u2013 i ne samo njima, dakako, \u201eigra\u201c je puno \u0161ira, slo\u017eenija i opasnija! \u2013 zbog njezina \u201eutjecaja i ambicija\u201c u vlastitom dvori\u0161tu. Utjecaj i ambicije najprirodniji su porivi svake razvojno potentne zemlje, ali isto tako i najprirodniji izlog drugima, potreba okoristiti se stanovitim dobrima i postignu\u0107ima na osnovi pozitivnih \u201eutjecaja i ambicija\u201c boljih\/bogatijih od sebe. Gdje je itko vidio da negativa i lo\u0161e stanje mogu ikoga potaknuti na preuzimanje, ugledanje ili opona\u0161anje? Ako su Kinezi prvi u svijetu, je li, po umjetnoj inteligenciji, sustigli SAD i Rusiju u Svemiru, konkuriraju u vrhunskoj digitalnoj tehnologiji i investicijama (prijektom Novi put svile su ostavili iza le\u0111a i Svjetsku banku, i MMF, i najrazvikanije tzv. zelena\u0161ke banke na Zapadu), bez konkurencije znanjem i sufinanciranjem osvajaju zemlje tzv. Tre\u0107eg svijeta, razvijaju rasko\u0161ne gradove ravne New Yorku, Londonu, Parizu, Tokiju, injsl., dakle, to samo po sebi jest utjecajno i u regiji i \u0161ire u svijetu. Zato \u0161to Kina ima \u0161to ponuditi, a nikomu ne prijeti \u2013 Tajvan, legitiman kineski teritorij, druga je pri\u010da \u2013 niti zvecka oru\u017ejem, a legitimno je ne dati nikomu na sebe i na svoje. Uklju\u010divo Tajvan.<\/p>\n

Za\u0161to se, \u00e0 propos, nisu javile graditeljske kompanije iz SAD-a, Velike Britanije i Australije na me\u0111unarodni natje\u010daj za gradnju Pelje\u0161kog mosta u RH i pobijedile Kineze ni\u017eom cijenom, kra\u0107im rokom posla, kvalitetnijim materijalima, produktivnijim radnicima, itsl.? I za\u0161to je \u2013 glede&unato\u010d \u2013 ba\u0161 kineska ponuda na natje\u010daju za gradnju Pelje\u0161kog mosta uvjerljivo izbacila iz igre vrijedne 2,08 milijard\u00e2 tada\u0161njih kuna konkurenciju vi\u0161e zapadnoeuropskih mostograditelja? Valjda ne\u0107e biti \u2013 kao \u0161to tvrdi SAD, a papagaje trbuhozborci skupine G-7, Ekonomskog foruma u Davosu, injsl. \u2013 da Kinezi dampin\u0161kim cijenama, svojim \u201eutjecajem i ambicijama\u201c (sic transit) rade u korist vlastitih ekonomskih gubitaka? Tko bi im u tom slu\u010daju namro vi\u0161e od dvije i pol milijarde dolara prora\u010dunskih suficita za koje \u201ene znaju\u201c u \u0161to ih potro\u0161iti? Za razliku od Amera koji su najve\u0107i na svijetu javni du\u017enik, Britanaca koji \u010dekaju u kilometarskim redovima na benzinskim crpkama i apati\u010dno gledaju (polu)prazne police s hranom u trgova\u010dkim lancima, odnosno Australaca koji zajedno s cijelom Unijom grcaju pod nepodno\u0161ljivim teretom inflacije i energetske krize\u2026<\/p>\n

I sad, je li, jedna komunisti\u010dka Kina \u2013 \u010dija je Partija na vlasti vrlo uspje\u0161no integrirala sve \u0161to tr\u017ei\u0161no valja u kapitalizmu, a izigrala SAD i ini Zapad nakon globalne krize 2008. godine privla\u010denjem iz EU-a jeftinom radnom snagom i poreznim povoljnostima visokotehnolo\u0161ki razvijene industrije, \u010dime je znanjem\/razvojno profitirala \u2013 nepodno\u0161ljiv je balvan u SAD-ovu i o\u010dima njegovih najgorljivijih tzv. partnera\/saveznika. Kinezi, me\u0111utim, nisu naivna \u010deljad, a novi\/stari predsjednik Xi Jinping (tre\u0107i mandat, \u0161to je bez presedana) ima dovoljno geopoliti\u010dkih\/geostrate\u0161kih utakmica u nogama da se ne pla\u0161i Bidenovih filipika iz mornari\u010dke baze u San Diegu, a jo\u0161 manje paradno ko\u010dopernog britanskog premijera Rishija Sunaka, kojemu \u201epospani Joe\u201c ne zn\u00e2 ni pravilno izgovoriti ime (sic transit). I kamo \u0107e Kugla sada nakon \u0161to \u0107e (ako \u0107e?) ukrajinski rat napokon zavr\u0161iti pregovorima, jer proljetna ofenziva uvezenog u Ukrajinu zapadnog oklopa i projektila nema \u0161anse istjerati Ruse s okupiranog jugoistoka zemlje, kamoli s poluotoka Krima? Aktivirat \u0107e se trusno tlo u Gruziji \u2013 \u201edoga\u0111anja naroda\u201c u Tbilisiju i maklja\u017ea s policijom, opet u re\u017eiji CIA-e, po istom protuvladinu majdanskom obrascu ve\u0107 traje \u2013 a potom se neokolonijalni Circus Maximus seli na Indopacifik i obra\u010dun s Kinom?<\/p>\n

\u010cetrdeset \u0161esti ameri\u010dki predsjednik Joseph Robinette \u201eJoe\u201c Biden, Jr.\u00a0 je u nazo\u010dnosti australskog premijera Anthonyja Albanesea i britanskog Rishija Sunaka poru\u010dio Kini iz San Diega da je \u201eSAD desetlje\u0107ima \u010duvao stabilnost na Indopacifiku za ogromnu dobrobit naroda u cijeloj regiji\u201c te da \u201eponovno pokazuje da demokracije mogu osigurati vlastitu sigurnost i prosperitet, i to ne samo za sebe ve\u0107 i za cijeli svijet. To je jasan znak i poruka Kini da su zapadni saveznici spremni odovoriti na ja\u010danje kineskog utjecaja u ju\u017enoj Aziji i tom dijelu Tihog oceana. Sporazum o partnerstvu AUKUS 2021. je dio zajedni\u010dke predanosti slobodnom i otvorenom Indopacifiku s dva najpostojanija i najsposobnija saveznika SAD-a\u201c. Nije pro\u0161lo ni par sati, a iz Pekinga je objavljen odgovor na tzv., kako su ga prozvali zapadni mediji, nuklearno upraviteljstvo triju dr\u017eava. Odgovor u skladu s Xi Jinpingovom zavr\u0161nom porukom prigodom izbora na tre\u0107i predsjedni\u010dki mandat kada je izjedna\u010dio va\u017enost gospodarstva sa stabilno\u0161\u0107u i sigurno\u0161\u0107u svoje zemlje te obe\u0107ao preustrojiti vojsku u \u201e\u010deli\u010dni zid\u201c koji \u0107e biti u stanju u\u010dinkovito za\u0161tititi kineske interese i izvan zemlje. Oko za oko, zub za zub? Poznato iz ukrajinskog rata u kojemu se itekako zn\u00e2 tko je, kada, kako i za\u0161to \u2013 \u201eprvi po\u010deo\u201c. I do \u010dega je to, je li, dovelo. Do ameri\u010dkog preuzimanja ruskog mjesta na europskom te poodmaklog poku\u0161aja izbacivanja i s globalnog tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n

Vrlo rizi\u010dno\/opasno SAD-ovo vojno provociranje Kine radi bezuvjetne, je li, (pro)ameri\u010dke\/zapadne ekonomske, geopoliti\u010dke i geostrate\u0161ke pune dominacije Kuglom, stalno ucjenjivanje najmnogoljudnije zemlje svijeta tzv. sankcijama ima svoj prag podno\u0161ljivosti tako da samoobrambeno reagiranje Pekinga ima politi\u010dke, ekonomske, vojne, ali i razloge svoga nacionalnog dostojanstva, teritorijalne cjelovitosti i jasne me\u0111unarodne uvjerljivost za reagirati na provokacije. SAD ve\u0107 od posthladnoratovskih relaksacija diplomatskih, trgovinskih i inih odnosa s Kinom dr\u017ei o\u0161tar gard tzv. pater familiasa u tom dijelu Azije, gdje s pravom svoje mjesto pod isto\u010dnim suncem tako\u0111er tra\u017ee Rusija, Iran, Indija, Pakistan, obje Koreje, Japan i jo\u0161 neki brzorastu\u0107i \u201etigrovi\u201c te je pitanje dominacije vrlo relativna stvar. Kina, \u010dija staja\u0107a vojska broji vi\u0161e od milijun dobro uvje\u017ebanih ljudi i raspola\u017ee borbenom tehnologijom ravnom ameri\u010dkoj, uklju\u010divo atomski arsenal, zbog SAD-ovih je ucjena (npr. zabrana prodaje oru\u017eja Rusiji, sic transit) i prijetnji ratom poku\u0161a li Peking vojno vratiti Tajvan matici Kini, ove godine podebljala dr\u017eavni prora\u010dun za obranu (drugi u svijetu) na vi\u0161e od 250 milijard\u00e2 dolara. Prorade li nuklearni projektili izme\u0111u Kine i SAD-a, a vrag zn\u00e2 \u010dime obje zemlje raspola\u017eu izvan Kugline egzosfere, pa se upletu znani i neznani tzv. partneri\/saveznici sa strane, vi\u0161e uop\u0107e ne\u0107e biti va\u017eno \u2013 \u201eoni su prvi po\u010deli\u201c. Jer ne\u0107e imati tko to pitati.<\/p>\n

I sad, 18 mjeseci od sklapanja protukineskog pakta AUKUS 2021., na\u0111e se u San Diegu britanski premijer Rishi Sunak (pand\u017eabski hinduist, \u010diji su roditelji odrasli u jugoisto\u010dnoj Africi), koji s neba pa u rebra tresne u intervjuu NBC Nightly Newsu: \u201eKina je najve\u0107a dr\u017eavna prijetnja na\u0161im gospodarskim interesima. To je sustavni izazov svjetskom poretku\u201c. Ta vrst besprimjerne budala\u0161tine premijera koji nije sposoban rije\u0161iti duboku krizu u svojoj zemlji izazvanu neodgovornim, je li, pridru\u017eivanjem Velike Britanije SAD\/EU\/NATO-ovim tzv. sankcijama Rusiji samo je nastavak njegova pametovanja iz prvoga ve\u0107eg vanjskopoliti\u010dkoga govora nakon useljenja u Downing Street 10, lani u studenom: \u201eBritanski pristup Kini mora se mijenjati, jer se Peking svjesno natje\u010de za globalni utjecaj koriste\u0107i sve poluge dr\u017eavne mo\u0107i. Budimo jasni, tzv. zlatna era je gotova zajedno s naivnom idejom da \u0107e trgovina dovesti do dru\u0161tvenih i politi\u010dkih reformi. Shva\u0107amo da Kina predstavlja sustavni izazov na\u0161im vrijednostima i interesima, izazov koji postaje sve aktualniji kako se kre\u0107e prema jo\u0161 ve\u0107em autoritarizmu. Naravno, ne mo\u017eemo jednostavno ignorirati zna\u010denje Kine u svjetskim poslovima \u2013 za globalnu ekonomsku stabilnost ili pitanja poput klimatskih promjena. SAD, Kanada, Australija, Japan i mnogi drugi to tako\u0111er razumiju. Britanija pod mojim vodstvom ne\u0107e izabrati status quo, nego \u0107e se suprotstaviti me\u0111unarodnim konkurentima: ne velikom retorikom, nego sna\u017enim pragmatizmom\u201c.<\/p>\n

Konzervativni Sunak, \u010diji ga strana\u010dki kolege dr\u017ee manje vanjskopoliti\u010dki pametnim od njegove kratkotjedne prethodnice Liz Truss, glede&unato\u010d svom dobrom akademskom obrazovanju i ro\u0111enju u Velikoj Britaniji, ne sje\u0107a se u svojim jastrebovskim filipikama \u010dinjenice da su upravo Kina i njegova djedovina bile povijesno najve\u0107e \u017ertve britanskog kolonijalnog imperijalizma. Trebala su pro\u0107i mu\u010dna stolje\u0107a do kakve-takve slobode. A sad bi u SAD-ovom polit-ekonomskom interesu \u2013 kao u zlo\u010dina\u010dkoj agresiji na Irak pod izmi\u0161ljotinom Tonyja Blaira o kemijskom oru\u017eju za masovno uni\u0161tenje \u2013 Kinu utjerivao u me\u0111unarodnu ekonomsku izolaciju. Jednako kao i Rusiju, koju je Britanija (Boris Johnson) zajedno sa SAD-om (Joe Biden) isprovocirala na \u201eni\u010dim izazvanu\u201c (sic transit) invaziju na Ukrajinu. I \u0161to ima lo\u0161e u tomu da se \u201ePeking svjesno natje\u010de za globalni utjecaj\u201c? Tko ka\u017ee da ne smije? Rishi Sunak? Joe Biden? Kina i Rusija, je li, ne smiju, jer je to ekskluzivno neokolonijalno pravo SAD-a, Velike Britanije i, \u0161to Biden re\u010de u San Diegu, \u201enajpostojanijih i najsposobnijih saveznika SAD-a\u201c!? Glupost na entu. Dapa\u010de, ba\u0161 je svatko na svijetu pozvan \u201esvjesno se natjecati za globalni utjecaj\u201c, svojim sposobnostima i mogu\u0107nostima, dakako.<\/p>\n

A to Bidenovo da je \u201eSAD desetlje\u0107ima \u010duvao stabilnost na Indopacifiku za ogromnu dobrobit naroda u cijeloj regiji\u201c povijesna je neistina zemlje koja je ratnozlo\u010dina\u010dki, neljudski, protivno me\u0111unarodnom pravu bacila dvije nuklearne bombe na stotine tisu\u0107a civila u japanskoj Hiro\u0161imi i Nagasakiju, na dr\u017eavu koja je te 1945. godine ve\u0107 bila pobije\u0111ena u Drugomu svjetskom ratu. Budu\u0107i da je Hitlerov ratni partner car Hirohito pristao na poslijeratnu poslu\u0161nost SAD-u, po\u0161te\u0111en je su\u0111enja za ratne zlo\u010dine, a Amerikanci su mu ostali tzv. pater familias do dana dana\u0161njeg. Jednako i istom ratnopobjedni\u010dkom logikom kao u ostatku Indopacifika, osim Kine, Sjevernog Vijetnama i Sjeverne Koreje, gdje su se komunisti izborili za vlast. No, SAD je iskoristio \u201eoslobodila\u010dku\u201c aktivnost svoje vojske u Drugom svjetskom ratu i ostao do danas \u201e\u010duvati stabilnost na Indopacifiku za ogromnu dobrobit naroda u cijeloj regiji\u201c (sic transit), ba\u0161 kao \u0161to je to u\u010dinio u zapadnoj Europi, gdje i danas ima sjedi\u0161te u tada pora\u017eenoj Njema\u010dkoj. Unato\u010d vi\u0161edesetljetnim poku\u0161ajima destabilizacije nije uspio sru\u0161iti komunisti\u010dke re\u017eime na Indopacifiku, pa otuda Bidenova sandie\u0161ka pila naopako da se \u201eponovno pokazuje da demokracije mogu osigurati vlastitu sigurnost i prosperitet, i to ne samo za sebe ve\u0107 i za cijeli svijet\u201c. Nuklearnim podmornicama? Komplotima protiv re\u017eima koji ne \u017eele svijet tzv. ameri\u010dkog 21. stolje\u0107a, Euroazije od Lisabona do Vladivostoka pod gazdom Americe First! i neokolonijalnog monopola \u0161to ga sanjaju stratezi resetirana megakorporativnog neokapitalizma, kura\u017eni zbog povijesnog adaktiranja SSSR-a i komunizma u naftalin pro\u0161losti?<\/p>\n

\u201eSuo\u010deni s tim izazovima, moramo zauzeti isti dugoro\u010dni pristup kao i na\u0161i protivnici i konkurenti, Rusija i Kina\u201c, pametuje britanski premijer, ne ostavljaju\u0107i prostora ni za kakav dogovor, razgovor, mirotvorstvo, podjelu interesnih teritorija ili suradnju za globalno dobro \u010dovje\u010danstva, a to je tempirana bomba op\u0107e nesre\u0107e. \u201eSuo\u010deni s tim izazovima, kratkoro\u010dnost ili puste \u017eelje ne\u0107e biti dovoljni. Ne mo\u017eemo ovisiti o hladnoratovskim argumentima ili pristupima, ili pukoj sentimentalnosti o pro\u0161losti.\u201c Opcija je rat? Koji se i ne mora uvijek i svugdje voditi klasi\u010dnim oru\u017ejem, ako je pobjeda mogu\u0107a i sofisticiranijim sredstvima tipa kojekakvih tzv. sankcija, izop\u0107enja, sotonizacija, blokada, etc.? Makar i Pirova?<\/p>\n

\u201eNizom diplomatskih akcija posthladnoratovska ameri\u010dka diplomacija intenzivnije je radila na povezivanju ekonomskih i sigurnosnih interesa SAD-a na tom prostoru \u0161ire\u0107i uvjerenje da sigurnost koju toj regiji mogu ponuditi SAD osigurava daljnji gospodarski azijski rast\u201c, zapisala je 2001. godine Lidija \u010cehuli\u0107-Vukadinovi\u0107 (1966.-2017.) s Fakulteta politi\u010dkih znanosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu u \u010dlanku \u201ePosthladnoratovski odnosi SAD-a i NR Kine\u201c (Me\u0111unarodne studije, br. 2-3, str. 109-123). \u201eBilo je to u skladu s Clintonovim odmakom u ameri\u010dkoj vanjskopoliti\u010dkoj strategiji s hladnoratovske geostrategije prema posthladnoratovskoj geoekonomiji. Dugo vremena Sjedinjene Dr\u017eave \u017eudile su za azijsko-pacifi\u010dkim prostorom. Nakon europskog (s kojega je pod izlikom ukrajinskog rata uklonjena ruska konkurencija i uklanja se kineska, op. a.), to podru\u010dje je najva\u017enije za plasman ameri\u010dkih proizvoda. (\u2026) Prema nekim istra\u017eivanjima oko 3 milijuna zaposlenih u SAD-u ovise o trgovinskoj suradnji s azijsko-pacifi\u010dkim prostorom. Ameri\u010dke\u00a0 kompanije do 990. Godine investirale su u to podru\u010dje preko 60 milijardi dolara. Svjetski stru\u010dnjaci, usprkos iskazanim eko omskim nestabilnostima i pote\u0161ko\u0107ama, tom podru\u010dju predvi\u0111aju daljnji ekonomski rast. Prema ra\u010dunicama grupe Svjetske banke to podru\u010dje u vremensko\u00a0 periodu od 1990. do 2000. godine ostvarivalo je 50 posto ukupnog svjetskog rasta. Stopa rasta azijsko-pacifi\u010dkog podru\u010dja dvostruko je ve\u0107a nego u Sjedinjenim Dr\u017eavama i \u010dak tri puta ve\u0107a od one u Europi.<\/p>\n

U poku\u0161aju pronala\u017eenja nove ameri\u010dke vanjskopoliti\u010dke strategije prema toj regiji ameri\u010dko-kineski odnosi svakako imaju posebno zna\u010denje. Gotovo u svim predvi\u0111enim varijantama strukture novog svjetskog poretka, temeljem svoga geostrategijskog polo\u017eaja, veli\u010dine teritorija, broja stanovnika i tempa ekonomskog razvoja, prisutna je i Kina kao jedan od bitnih subjekata. Stratezi isti\u010du va\u017enost Kine na lokalnoj, regionalnoj i globalnoj sceni. (\u2026)\u00a0 Govore\u0107i o ulozi SAD-a u novom svjetskom poretku neposredno nakon raspada bipolarne podjele svijeta, Zbigniew Brzezinski (geostrateg, savjetnik za nacionalnu sigurnost od 1977. do 1981. godine ameri\u010dkog predsjednika Jimmyja\u00a0 Cartera, op. a.) upravo je Kinu ozna\u010dio kao jedinog mogu\u0107eg suparnika ameri\u010dkoj dominaciji u 21. stolje\u0107u. Kasnije je ubla\u017eio svoja stajali\u0161ta rekav\u0161i da Kina predstavlja jedno od \u010detiri najzna\u010dajnija vanjskopoliti\u010dka sredi\u0161ta (Europa, Rusija, Japan, Kina) nove me\u0111unarodne zajednice.\u201c\u00a0 Aktualno, danas ameri\u010dko-kineski odnosi vi\u0161e no ikad utje\u010du ne samo na stabilnost i mir na Indopacifiku nego i na cijeloj Kugli. Opasno je, me\u0111utim, \u0161to se i u javnosti i \u010dak u Kongresu SAD-a razli\u010dito procjenjuju va\u017enost uloge i realna snaga dana\u0161nje Kine, a to vrlo lako mo\u017ee izmaknuti kontroli.<\/p>\n

Ameri\u010dko-britansko-australijski nuklearni projekt AUKUS 2021., vrijedan 368 milijard\u00e2 australskih dolara nikako ne pridonosi miru i sigurnosti na Indopacifiku. Ni u cijelom svijetu. Dapa\u010de, rasplamsava sumnje u vrlo zle namjere triju zemalja globalne tzv. prve brzine. \u201eIdete opasnim putem\u201c, upozorili su ih iz Pekinga. U govoru po tre\u0107em izboru za \u0161efa dr\u017eeve, Xi Jinping je \u010dak 91 put rije\u010d sigurnost povezao s nacionalnom sigurno\u0161\u0107u Kine, tzv. kineskim zidom sigurnosti, modernizacijom vojske koja ve\u0107 traje punim intenzitetom, ne \u0161tede\u0107i dodatne milijarde dolara. \u201e Pozivamo SAD, Veliku Britaniju i Australiju da napuste mentalitet hladnog rata i igre s nultim rezultatom, po\u0161tuju me\u0111unarodne obaveze u dobroj vjeri i u\u010dine vi\u0161e poteza koji vode regionalnomu miru i stabilnosti\u201c, poru\u010dio je Peking, a \u010delnici nuklearne trilaterale AUKUS-a 2021. zajedni\u010dkom su izjavom glatko su odbacili kineske kritike. Stanje ne-mira i ne-sigurnosti time se dodatno intenzivira, a novovjeka Liga naroda, pardon Ujedinjeni narodi, pravi se grbavom budu\u0107i da ju najizda\u0161nije sufinancira upravo najve\u0107i krivac za globalnu ne-sigurnost i ne-mir, SAD: Kina ante portas!?<\/p>\n

Dobri papa Franjo je u povodu 10. obljetnice svog pontifikata ovih dana bez dlake na jeziku kazao da \u201eiza svih ratova stoji industrija oru\u017eja, a to je \u0111avolski. Kada se samo godinu dana ne bi proizvodilo oru\u017eje, u svijetu bi bila iskorijenjena glad\u201c. Ameri\u010dka mamonolo\u0161ka industrija oru\u017eja te njezin mo\u0107an lobby u neokonzervativnoj administraciji SAD-a poja\u010dano druka za rat i s Kinom. Mamon, jedan od sedam prin\u010deva pakla, la\u017enim alibijem halabu\u010di urbi et orbi o \u201eobrani Tajvana\u201c. To je nerazborita, krajnje suicidna i globalno pogubna politika. \u201eKina nikad ne\u0107e dopustiti SAD-u naru\u0161avati njezin suverenitet i uplitati se u njezine unutarnje poslove pod bilo kojim izgovorom\u201c, poru\u010dio je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin. \u201eAmeri\u010dke primjedbe zanemaruju istinu i suprotne su me\u0111unarodnim zakonima i doktrinama. Na\u010delo jedne Kine i tri zajedni\u010dka priop\u0107enja Kine i SAD-a temelj su za diplomatske odnose dviju zamalja i zdrav razvoj bilateralnih odnosa. Postoji samo jedna Kina na svijetu, a Tajvan je dio Kine.\u201c Kineski je veleposlanik u UN-u Zhang Jun naglasio novinarima da je \u201evlada NR Kine jedina legitimna vlada koja predstavlja cijelu Kinu, a Tajvan je neotu\u0111ivi dio kineskog teritorija. \u010cak je 180 dr\u017eava, uklju\u010divo SAD, uspostavilo diplomatske odnose s Kinom uva\u017eavaju\u0107i na\u010delo jedne Kine. Na\u010delo jedne Kine je konsenzus me\u0111unarodne zajednice i \u0161iroko poznata norma me\u0111unarodnih odnosa, koja ne dopu\u0161ta osporavanje ili iskrivljavanje\u201c.<\/p>\n

Opasna igra vatrom se jama\u010dno uslo\u017enjava. Kineski suveren Xi Jinping upravo boravi u trodnevnom posjetu Moskvi i razgovara s Putinom, tako da je ameri\u010dka sotonizacije Rusije i Kine (ne samo) zbog ukrajinskog rata \u2013 \u010dak paradno izdavanje uhidbenog naloga Me\u0111unarodnog suda UN-a radi sankcioniranja Putina kao ratnog zlo\u010dinca, \u0161to SAD mo\u017ee objesiti ma\u010dku o rep, jer ni SAD niti Rusija ne priznaju to sudi\u0161te \u2013 izazvala puno \u010dvr\u0161\u0107e politi\u010dko, energetsko i vojno-strate\u0161ko zbli\u017eavanje dviju svjetskih velesila radi zajedni\u010dke obrane od ameri\u010dkog\/zapadnog mamonolo\u0161kog imperijalizma opasnih neokolonijalnih namjera. Ameri\u010dki investigativni vanjskopoliti\u010dki novinar Seymour Myron \u201eSy\u201c Hersh, laureat Pulizerove nagrade, kazao je u intervjuu portalu Consortiumnews.com da je \u201eSAD danas najagresivnija dr\u017eava u svijetu\u201c, a poznati pak ameri\u010dki ekonomist Jeffrey David Sachs u razgovoru sa slovenskim novinarom Uro\u0161em Lipu\u0161\u010dekom (prenosi ga ljubljansko Delo s TV Asa u Murskoj Soboti) kazao: \u201eAmeri\u010dka politika je arogantna. To\u010dka!\u201c Pa kada SAD i tzv. partneri\/saveznici premazani ratni\u010dkim bojama vitlaju tomahavcima radi tzv. obrane demokratskih vrijednosti i na\u0161eg na\u010dina \u017eivota (sic transit), vrijedi baciti oko na grubo zga\u017eene pod njihovim mokasinama iste vrijednosti za koje se, kao, zala\u017eu, za koje toliku mladost guraju u sigurnu pogibelj. \u201eNi med cvetjem ni pravice\u201c, dometnuo bi stari Fric?<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

I sad, 18 mjeseci od sklapanja protukineskog pakta AUKUS 2021., na\u0111e se u San Diegu britanski premijer Rishi Sunak (pand\u017eabski hinduist, \u010diji su roditelji odrasli u jugoisto\u010dnoj Africi), koji s neba pa u rebra tresne u intervjuu NBC Nightly Newsu: \u201eKina je najve\u0107a dr\u017eavna prijetnja na\u0161im gospodarskim interesima. To je sustavni izazov svjetskom poretku\u201c.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":345051,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[700,573,3115],"class_list":["post-366589","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-kina","tag-sad","tag-svjetski-poredak"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/366589","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=366589"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/366589\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":366590,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/366589\/revisions\/366590"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/345051"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=366589"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=366589"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=366589"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}