{"id":366465,"date":"2023-03-20T07:22:32","date_gmt":"2023-03-20T06:22:32","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=366465"},"modified":"2023-03-20T07:23:49","modified_gmt":"2023-03-20T06:23:49","slug":"visi-nivo-kofeina-u-krvi-smanjuje-rizik-od-dijabetesa-i-gojaznosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/03\/20\/visi-nivo-kofeina-u-krvi-smanjuje-rizik-od-dijabetesa-i-gojaznosti\/","title":{"rendered":"Vi\u0161i nivo kofeina u krvi smanjuje rizik od dijabetesa i gojaznosti?"},"content":{"rendered":"

Tim na \u010delu sa Suzan Larson je zaklju\u010dio da visoki nivoi kofeina u krvi mogu da smanje koli\u010dinu tjelesne masti kod osobe i rizik od dijabetesa tipa 2, koji je povezan sa starenjem i odre\u0111enim \u017eivotnim navikama.<\/p>\n

Autori istra\u017eivanja isti\u010du da nisu sprovedena kontrolisana klini\u010dka ispitivanja koja su veoma skupa i slo\u017eena za izvo\u0111enje, sa kojima mo\u017ee da se utvrdi uzro\u010dnost, odnosno utvrdi uticaj kofeina na razvoj dijabetesa ili kardiovaskularnih bolesti.<\/p>\n

Nau\u010dnici su koristili novu metodu, poznatu kao Mendelska randomizacija (kontrolisano klini\u010dko ispitivanje), koja koristi genetske varijacije sa poznatom funkcijom za procjenu uzro\u010dnog efekta faktora rizika.<\/p>\n

U ovom slu\u010daju, analizirali su CIP1A2 i AHR gene, koji odre\u0111uju brzinu kojom na\u0161e tijelo prera\u0111uje kofein, na uzorku od 10.000 ljudi.<\/p>\n

Osobe sa genetskim varijantama koje uzrokuju da se kofein du\u017ee zadr\u017eava u krvi obi\u010dno piju manje kafe, jer osjec\u0301aju du\u017ee stimulaciju, ali imaju vec\u0301e koncentracije kofeina u krvnoj plazmi.<\/p>\n

Ipak, uo\u010deni efekat nije dovoljno velik pojedina\u010dno da bi se razmotrilo ispijanje kafe za sprje\u010davanje dijabetesa.<\/p>\n

Kori\u0161\u0107enjem ovog pristupa, koji poku\u0161ava da odvoji efekat kofeina u krvi na gojaznost ili dijabetes od drugih faktora vezanih za konzumaciju kafe, primije\u0107eno je da ljudi sa genetskim varijantama koje usporavaju preradu kofeina i favorizuju njegovo vec\u0301e prisustvo u krvi imao ni\u017ei indeks tjelesne mase i manji procenat masti.<\/p>\n

Glavni razlog za smanjenje rizika od dijabetesa, kojem se pripisuje 43 odsto efekta, je gubitak te\u017eine, uzrokovan, izme\u0111u ostalog, njegovom sposobno\u0161c\u0301u da ubrza metabolizam i smanji apetit.<\/p>\n

Teks se nastavlja nakon reklame<\/em><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Autori istra\u017eivanja, objavljenog u \u010dasopisu BMJ Medicine, vjeruju da bi, s obzirom na njihove rezultate, bilo interesantno da se sprovedu nasumi\u010dne studije kako bi se vidjelo da li napici sa kofeinom i bez kalorija mogu da igraju ulogu u smanjenju rizika od gojaznosti i tipa 2 dijabetes.<\/p>\n

Kako se navodi, rezultati istra\u017eivanja su u skladu sa rezultatima mnogih opservacionih studija koje su decenijama unazad vidjele vezu izme\u0111u konzumiranja kafe i ni\u017eeg rizika od dijabetesa.<\/p>\n

Larson je jo\u0161 2018. godine objavila tekst u kome je procijenila da se sa svakom \u0161oljicom kafe sa kofeinom, koja se pije dnevno, rizik od razvoja dijabetesa smanjuje sedam odsto.<\/p>\n

Druga studija koju su sproveli nau\u010dnici Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) 2017. godine, izra\u010dunala je da tri kafe dnevno smanjuju preranu smrtnost izme\u0111u osam i 18 odsto.<\/p>\n

Ipak, dodaje se, uprkos brojnim pozitivnim rezultatima, ove studije ne pru\u017eaju \u010dvrste dokaze za to.<\/p>\n

Ta\u010dnije, SZO je 1991. godine stavila kafu na listu moguc\u0301ih kancerogena i godinama kasnije poni\u0161tila odluku kada je otkriveno da se vec\u0301a u\u010destalost raka me\u0111u uzgajiva\u010dima kafe mo\u017ee objasniti drugim povezanim navikama, kao \u0161to je cigareta koja ponekad ide uz kafu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vi\u0161i nivo kofeina u krvi smanjuje rizik od dijabetesa i gojaznosti pokazalo je najnovije istra\u017eivanje koje je obavio tim istra\u017eiva\u010da sa Instituta karolinska u \u0160vedskoj, prenosi Tanjug.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":288466,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[3098],"class_list":["post-366465","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara","tag-kofein"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/366465","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=366465"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/366465\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":366468,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/366465\/revisions\/366468"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/288466"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=366465"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=366465"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=366465"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}