{"id":366463,"date":"2023-03-20T07:08:56","date_gmt":"2023-03-20T06:08:56","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=366463"},"modified":"2023-03-20T07:08:56","modified_gmt":"2023-03-20T06:08:56","slug":"novi-varsavski-pakt-rusija-sad-kina-iran-s-arabija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/03\/20\/novi-varsavski-pakt-rusija-sad-kina-iran-s-arabija\/","title":{"rendered":"Novi ‘Var\u0161avski pakt’, Rusija, SAD, Kina, Iran, S. Arabija"},"content":{"rendered":"

Autor: Zoran Meter<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Glavni doga\u0111aji geopoliti\u010dkog karaktera pro\u0161log tjedna svakako su bile vijesti vezane uz ameri\u010dke sumnje da su balti\u010dke plinovode Sjeverni tok u zrak digli ljuti Ukrajinci bez znanja predsjednika Zelenskog, krajnje zao\u0161trena kineska retorika prema SAD-u i njeno jo\u0161 ja\u010de povezivanje s Rusijom, kao i nova revolucionarna gibanja u Gruziji vezana uz parlamentarno izglasavanje zakona o \u201estranim agentima\u201c pa njegovo povla\u010denje nakon velikih nereda u Tbilisiju, a \u0161to sve skupa mo\u017ee dodatno zakomplicirati polo\u017eaj Rusije na Kavkazu, i ukupno \u2013 u slu\u010daju tamo\u0161njeg \u201eotvaranja drugog fronta\u201c.<\/p>\n

Naravno, ispred svega toga jo\u0161 su uvijek, vijesti o krvavom ukrajinskom ratu kojemu se ne nazire kraj i koji prijeti eskalacijom i \u201eusisavanjem\u201c i drugih zemalja koje na ovaj ili onaj na\u010din sudjeluju u toj opasnoj \u201eigri\u201c.<\/p>\n

Me\u0111utim, krenimo s Europskom unijom u kojoj se doga\u0111a mnogo toga zanimljivog i ne previ\u0161e optimisti\u010dkog.<\/p>\n

\n

Von der Leyen kod Bidena: po instrukcije i po pomo\u0107<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Ve\u0107 je pomalo dosadno ponavljati tezu kako je Europska unija najve\u0107a gubitnica ukrajinskog rata, koja je nedvojbeno istinita. Gubitak jeftinih i pouzdanih ruskih energenata i sirovina koje zamjenjuju oni skuplji, deindustrijalizacija i odlazak europskih investitora u mirnije prekoatlantske luke, visoka inflacija i rast nezaposlenosti i socijalnog nezadovoljstva \u00a0\u2013 to najbolje i potvr\u0111uju.<\/p>\n

Me\u0111utim, nakon dragovoljnog odbacivanja unosne, vi\u0161edesetljetne suradnje s Rusijom zbog njene invazije na Ukrajinu, EU sada uporno nastoji zadr\u017eati partnerske odnose s Kinom, prije svega u sferi trgovine \u010diji je dominantni smjer u smislu plasmana proizvoda ipak i\u0161ao iz Kine prema Europi. Ali Europsku uniju to nije smetalo. Naprotiv! Osiguravalo joj je jeftine i kvalitetne kineske proizvode na policama svojih supermarketa, a pri tom je zadr\u017eavala veliki broj proizvodnih pogona svojih industrijskih mega-brendova u golemoj Kini, prije svega onih automobilskih \u2013 \u0161to im je donosilo goleme zarade. Tko bi u tako poslo\u017eenim uvjetima uop\u0107e \u017eelio ne\u0161to mijenjati \u2013 s obje strane, i u Pekingu i u Bruxellesu? Uostalom, robna razmjena EU s Kinom 2021. godine po prvi je put bila ve\u0107a i od one tradicionalno najve\u0107e \u2013 izme\u0111u EU i SAD-a.<\/p>\n

Drugim rije\u010dima, EU se, nakon Rusije, ne \u017eeli dragovoljno odre\u0107i i Kine. To pak smeta Washingtonu, koji Kinu smatra najve\u0107im dugoro\u010dnim suparnikom u svim sferama.<\/p>\n

Zbog svega toga 10. o\u017eujka u slu\u017ebeni posjet Washingtonu tj. predsjedniku Joe Bidenu stigla predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Netko \u0107e re\u0107i da je i\u0161la po nove instrukcije, a netko, da s ispru\u017eenom rukom od Bidena zaprosi pomo\u0107. Smatram kako je i jedno i drugo to\u010dno. Instrukcije \u0107e se odnositi\u00a0 u smislu nu\u017enosti nastavka financijske i vojne pomo\u0107i Ukrajini i kako jo\u0161 vi\u0161e \u201ezapapriti Rusiji\u201c, dok bi se prosidba pomo\u0107i mogla odnositi na zahtjeve da SAD kompenziraju tro\u0161kove koje EU od svega toga ima. Ali ne samo zbog svoje pomo\u0107i i silnih paketa proturuskih sankcija, ve\u0107 zbog pro\u0161log ljeta usvojenog (po EU) spornog ameri\u010dkog protuinflatornog zakona o klimi i krilatice \u201ekupujmo Ameri\u010dko\u201c, koji daje privilegije tj. porezne olak\u0161ice inozemnim visokotehnolo\u0161kim tvrtkama ako prebace svoju proizvodnju u SAD.<\/p>\n

Jasno je kako je tu prije svega rije\u010d o visokotehnolo\u0161kim i visokoprofitabilnim \u00a0tvrtkama iz EU i Velike Britanije, koje se sada kod ku\u0107e suo\u010davaju s visokim cijenama i manjkom\u00a0 energije. Naime, subvencije, koje dr\u017eave EU daju za lak\u0161e podno\u0161enje energetske krize usmjerene su na kompenzaciju rasta \u017eivotnih tro\u0161kova za stanovni\u0161tvo a ne na industriju, s ciljem odr\u017eavanja socijalnog mira.<\/p>\n

\n

Turobna atmosfera i perspektiva<\/h2>\n<\/blockquote>\n

To je sna\u017eno pogodilo industriju koja je morala smanjivati ili gasiti proizvodnju, a uz to je i krajnje upitno koliko \u0107e se dugo mo\u0107i odr\u017eavati tako kupljeni socijalni mir. Jer osim \u0161to ima visoku prora\u010dunsku cijenu, pad proizvodnje i slabljenje biznisa neminovno dovodi do ukidanja radnih mjesta tj. rasta nezaposlenosti pa \u0107e se ukupne posljedice svega toga u EU vidjeti tek kasnije.<\/p>\n

Sve u\u010destaliji i masovniji prosvjedi na ulicama europskih gradova zlokoban su signal \u2013 nebitno radi li se o Macronovoj nepopularnoj mirovinskoj reformi koja na ulice izvla\u010di milijune nezadovoljnih Francuza, ili o prosvjedima u Ateni zbog lo\u0161e vladine politike u segmentu prometne infrastrukture i \u017eeljeznica. Ljudi u Europi jednostavno postaju sve vi\u0161e frustrirani, a atmosfera u smislu sagledavanja budu\u0107nosti i \u017eivotne perspektive postaje turobna. Uz to, u zraku zlokobno lebdi sjena ukrajinskog rata koja sve vi\u0161e prijeti i njihovim uvla\u010denjem u isti a bez da ih o tome itko i\u0161ta pita.<\/p>\n

SAD nisu dr\u017eava \u201epr\u010dija\u201c da donose i ukidaju zakone kako se kome svidi
\nAli vratimo se Bidenu i hodo\u010dasnicima iz Europske unije koji ga sve intenzivnije posje\u0107uju, osje\u0107aju\u0107i svoj strah i nemo\u0107 utjecaja na ono \u0161to donosi \u00a0budu\u0107nost. Biden je, tako, prije dolaska Ursule Von der Leyen, u me\u0111uvremenu i Emmanuelu Macronu, a nedavno i Olafu Scholzu obe\u0107avao prona\u0107i mogu\u0107nost za odre\u0111ene kompromise s ciljem ubla\u017eavanja strahova EU zbog negativnih u\u010dinaka spornog ameri\u010dkog zakona. Me\u0111utim sve je, o\u010dekivano, za sada ostalo na rije\u010dima. U zakonu se ni\u0161ta nije promijenilo, a te\u0161ko i da ho\u0107e, jer na to ukazuje povijest. Amerikanci ne donose zakone poput dr\u017eava \u201epr\u010dija\u201c, da bi ih onda na ne\u010diji mig tj. interes (bilo iznutra bilo izvana) mijenjali, prilago\u0111avali, ukidali. Oni se rukovode isklju\u010divo ameri\u010dkim nacionalnim interesima. Dodao bih kako samo budale ne u\u010de iz povijesti, i da samo potpuni naivci vjeruju u sentiment unutar (geo)politike.<\/p>\n

\n

\u201eOpasni kineski sindrom\u201c! EU \u010deka dozvolu Bidena<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Medij POLITICO 9. o\u017eujka pi\u0161e kako uo\u010di sastanka Bidnen\u2013von der Leyen ameri\u010dki du\u017enosnici o\u0161tro upozoravaju EU na Kinu i obe\u0107avaju rje\u0161avanje trgovinskih sporova.<\/p>\n

Pri tom, kako se navodi u tekstu, ameri\u010dka vlada dostavlja EU-i obavje\u0161tajne podatke koji pokazuju da Kina razmatra isporuku oru\u017eja Rusiji za uporabu u ukrajinskom ratu. Neki ove ameri\u010dke navode unutar EU shva\u0107aju ozbiljno, pi\u0161e POLITICO, i navodi primjer Scholza koji je zbog toga \u201eo\u0161tro upozorio Kinu\u201c, dok su drugi, uklju\u010duju\u0107i Ursulu von der Leyen, bili mnogo oprezniji u pogledu ameri\u010dkih tvrdnji\u201c.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de obe\u0107anja, ameri\u010dki du\u017enosnici uvjeravaju Europljane da \u0107e njihove tvrtke dobiti neku vrstu poreznih olak\u0161ica i subvencija vezano uz trgovinske sporove u sklopu gore navedenog ameri\u010dkog zakona. Me\u0111utim, pi\u0161e dalje taj medij, \u201ereakcija Europe na to je u najboljem slu\u010daju dvosmislena\u201c, jer \u201emnoge zemlje oklijevaju odre\u0107i se unosnog kineskog tr\u017ei\u0161ta\u201c, a \u201eme\u0111u njima je i Njema\u010dka.<\/p>\n

\u201cEuropljani su ve\u0107 iskusili duboku ekonomsku traumu prekida s Rusijom. Ne mogu ni zamisliti raskid s Kinom\u201d, kazala je biv\u0161a du\u017enosnica State Departmenta Heather Conley, zadu\u017eena za europska i euroazijska pitanja.<\/p>\n

Me\u0111utim, ona navodi kako pritisak SAD-a na Europu raste i da ima naznaka da \u0107e ameri\u010dka kampanja uroditi plodom jer je\u00a0Njema\u010dka rekla da \u0107e ponovo razmotriti kori\u0161tenje opreme kineskih tvrtki Huawei i ZTE, dok je Nizozemska kazala da \u0107e blokirati isporuke naprednih pisa\u010da s \u010dipovima u Kinu.<\/p>\n

Od Europe se mo\u017ee u\u010diniti vi\u0161e (u interesu SAD-a, op.ZM.), kazala je Conley, ali SAD moraju preispitati svoje politi\u010dke prioritete. \u201cSAD \u0107e u tu svrhu morati stvoriti alternativu, rade\u0107i na ja\u010danju Europe i na\u0161ih azijskih saveznika\u201d, izjavila je dalje, dodav\u0161i kako to zahtjeva zakone o tehnologiji, kriti\u010dne minerale, opskrbne lance i razmatranje potreba saveznika.\u00a0Me\u0111utim, zaklju\u010dila je kako \u201esvega toga u najnovijim ameri\u010dkim zakonima, gdje je naglasak na doma\u0107oj industriji, u potpunosti nema\u201c.<\/p>\n

Ovdje bih dodao kako i Italija najvjerojatnije \u010deka rezultate sastanka Ursule von der\u00a0 Leyen s Bidenom. Naime, ovih je dana stigla vijest kako vlada premijerke Giorgie Meloni tek treba odlu\u010diti ho\u0107e li obnoviti memorandum o razumijevanju (MoU) izme\u0111u Rima i Pekinga koji isti\u010de sljede\u0107e godine i kojeg je s Kinom 2019. g. sklopila biv\u0161a vlada Giuseppea Contea.\u00a0Italija se tada pridru\u017eila skupini partnerskih zemalja koje su se uklju\u010dile u kineski projekt Inicijativa pojas i put (BRI) \u2013 poznatom kao \u201eNovi Put svile\u201c. U nju je, sada, podsje\u0107am, uklju\u010deno 18 dr\u017eava \u010dlanica EU. Dakle, ako Biden popusti pred predsjednicom EK, u \u0161to sumnjam, Rim bi mo\u017eda mogao krenuti u nastavak suradnje s Pekingom.<\/p>\n

\n

Novi \u201eVar\u0161avski pakt\u201c \u2013 predvodi ga Borrell<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Me\u0111utim, pojedini visoki du\u017enosnici i pojedine zemlje unutar EU imaju neka druga razmi\u0161ljanja i planove za Europsku uniju. Oni su od ekonomskih interesa puno vi\u0161e usmjereni na pretvaranje Europske unije u vojnu utvrdu prema Rusiji.<\/p>\n

Tako je visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell u pro\u0161lotjednom intervjuu za Euractiv izjavio, ni manje ni vi\u0161e nego ono na \u0161to su ve\u0107 davno prije mnogi upozoravali: kako je EU gotovo iscrpila svoje mogu\u0107nosti za sankcijske mjere protiv Rusije. Me\u0111utim, pozornost bloka sada treba preusmjeriti na financijsku i vojnu potporu Ukrajini \u2013 dodao je Borrell, kako ne bi bilo nikakve zabune.<\/p>\n

\u201cUkrajini je potrebno mnogo novca samo da bi strojevi radili, dr\u017eava u ratu ima mnogo financijskih potreba \u2013 to \u0107e zahtijevati puno truda s na\u0161e strane\u2026\u201d Kazao je kako je odgovornost Europe da Ukrajince na bojnom polju \u201cpodupre, tako\u0111er pru\u017eanjem oru\u017eja i streljiva\u201d i da EU ima financijske kapacitete koje treba pretvoriti u vojne i odvesti ih na prvu crtu, uz odgovaraju\u0107u obuku ukrajinskih vojnika.<\/p>\n

Podsje\u0107am kako su se 8. o\u017eujka ministri obrane EU, u nazo\u010dnosti glavnog tajnika NATO saveza Jensa Stoltenberga, u Stockholmu na\u010delno slo\u017eili da \u0107e nastaviti s\u00a0planovima\u00a0za ubrzanje opskrbe Ukrajine topni\u010dkim streljivom od 155 milimetara i da ga sve \u010dlanice trebaju odmah isporu\u010diti Kijevu u svim svojim koli\u010dinama kojima raspola\u017eu. Me\u0111utim, problem je \u0161to tog streljiva nema dovoljno i \u0161to \u0107e to oslabiti obrambene mogu\u0107nosti samih dr\u017eava \u010dlanica EU.<\/p>\n

Borrell, koji je predlo\u017eio\u00a0plan koji bi u tu svrhu koristio novac ve\u0107 dodijeljen Europskom fondu za mir (EPF), i koji je ve\u0107 dodijelio 3,6 milijardi eura za naoru\u017eavanje Ukrajine od po\u010detka ruske invazije (a nedavno je dopunjen s dodatnih 2 mlrd. eura za 2023.!), ka\u017ee slijede\u0107e:.<\/p>\n

\u201dZa sada nam treba dogovor o 2 milijarde eura \u2013 ako to ne\u0107e biti dovoljno, vratit \u0107emo se tome jer ne znamo koliko streljiva mo\u017eemo kupiti s ove 2 milijarde eura\u2026 a potreba \u0107e se tako\u0111er mijenjati u skladu s prirodom rata.\u201c. \u201cPitanje je: \u017eelimo li nastaviti koristiti ovaj alat za naoru\u017eavanje Ukrajine i kako podr\u017eati vojske na\u0161ih partnera, na primjer, u Africi?\u00a0Puno je obveza\u201d, rekao je Borrell. \u201c\u017delimo li i dalje biti globalni akter?\u00a0Onda to ko\u0161ta, a dr\u017eave \u010dlanice \u0107e morati odlu\u010diti\u201d.<\/p>\n

Borrell je rekao da prvu milijardu eura mo\u017ee lako apsorbirati europska industrija jer \u201cimamo europske proizvo\u0111a\u010de koji mogu proizvesti ovu vrstu streljiva\u201d.<\/p>\n

Odgovaraju\u0107i na kritike da bi europsko rje\u0161enje moglo biti zasjenjeno u odnosu na zemlje poput SAD-a ili Ujedinjenog Kraljevstva, koje bi Ukrajinu mogle br\u017ee opskrbljivati \u200b\u200bstreljivom, Borrell je kazao da \u201cako postoji jasna potra\u017enja iza koje stoji novac, (europska) industrija \u0107e pokrenuti ve\u0107u proizvodnju.\u201c.<\/p>\n

Te\u0161ko je vjerovati da ove ludosti o militarizaciji i dru\u0161tva i ekonomije i politike \u2013 navodno zbog Ukrajine koja nije ni \u010dlanica EU ni \u010dlanica NATO saveza pa da bi postojale tako radikalne obveze i gdje se osim mahnite proizvodnje oru\u017eja u EU vi\u0161e ne vidi ni\u0161ta drugo \u2013 Borrell govori sam od sebe i zato \u0161to on to voli.<\/p>\n

Pri tom ne treba imati sumnje: Borrella \u0107e, posve sigurno, u njegovim planovima zdu\u0161no poduprijeti najprije isto\u010dno \u2013 balti\u010dko krilo EU predvo\u0111eno Poljskom. Ta zemlja ve\u0107 dugo i uporno \u2013 i mora se priznati vrlo uspje\u0161no stvara novi \u201eVar\u0161avski pakt\u201c. Naravno, ovoga puta usmjeren protiv Rusije a ne \u201emrskog kapitalisti\u010dkog\u201c Zapada.<\/p>\n

\n

Poni\u017eena Njema\u010dka<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Var\u0161ava za to ima potporu Washingtona i s njim je gotovo sigurno usugla\u0161ena. Me\u0111utim, od SAD-a Poljska do sada dobiva isklju\u010divo oru\u017eje, dok je ekonomski potpuno ovisna o EU-i, prije svega Njema\u010dkoj. Onoj istoj, koju, usprkos tome, \u010desto otvoreno i o\u0161tro kritizira za navodnu nedostatnu pomo\u0107i Ukrajini iako je stanje Bundeswehra jo\u0161 otprije poznato kao vrlo lo\u0161e u smislu koli\u010dina suvremenog oru\u017eja kojim raspola\u017ee. Osim toga Var\u0161ava pokre\u0107e i procese u kojima od Njema\u010dke tra\u017ei nove goleme reparacije za poljsko stradanje u Drugom svjetskom ratu.<\/p>\n

Sve to najbolje ilustrira sada\u0161nji poni\u017eavaju\u0107i polo\u017eaj u koji se Berlin doveo nakon dugogodi\u0161nje vladavine kancelarke Merkel, i kada se Njema\u010dka, u nepunih godinu i pol dana, od europske industrijske, financijske i politi\u010dke velesile pretvorila u suprotnost \u2013 zemlju, prema kojoj se svatko nabacuje blatom kako mu se prohtije.<\/p>\n

Oni koji govore kako druk\u010dije i nije moglo biti s obzirom na njema\u010dki poraz u WW2 i zlo\u010dine Hitlerovog nacizma zbog kojih je ona pod patronatom SAD-a, prema mom mi\u0161ljenju nisu u pravu. Ovdje im suprotstavljam primjer isto tako u Drugom svjetskom ratu pora\u017eenog Japana, koji je jednako pod ameri\u010dkim patronatom, ali \u010dija je vlada uspjela u ovim novim tektonskim geopoliti\u010dkim poreme\u0107ajima o\u010duvati vitalne japanske gospodarske interese \u2013 iako je, tako\u0111er, na zahtjev Washingtona morala (to je i u\u010dinila) krajnje zao\u0161triti odnose s Rusijom i Kinom.<\/p>\n

Tim vi\u0161e je to to\u010dno, ako se uzme u obzir da su i Japan i Njema\u010dka sada klju\u010dne dr\u017eave za SAD u njihovoj borbi \u2013 u Aziji s Kinom, a u Europi s Rusijom. Berlin je, zato, posve sigurno, sve ovo mogao po sebe (a onda i po EU) puno bolje iskalkulirati.<\/p>\n

Ali sada je ta pri\u010da zavr\u0161ena. Njema\u010dke i EU elite svoj su izbor u\u010dinile i prije ruske invazije. Krenule su putom klasi\u010dnog oportunizma, prije toga \u201eo\u0161amu\u0107ene\u201c Trumpvim \u201eantieuropejstvom\u201c, i prihvatile Bidena kao spasonosno rje\u0161enje i vezale svoju vanjsku politiku u potpunosti uz Washington (preciznije, predale je u njegove ruke). Me\u0111utim, Biden se vrlo brzo pokazao kao puno \u201e\u010dvr\u0161\u0107i de\u010dko\u201c u odnosu na omra\u017eenog Trumpa i preuzeo, u doslovnom smislu te rije\u010di sve poluge upravljanja vanjskom, sigurnosnom i energetskom politikom EU-e, a sada, vrlo lako, i onom strate\u0161kom ekonomskom.<\/p>\n

EU ima ameri\u010dku zada\u0107u pretvoriti se u \u201eVar\u0161avski pakt\u201c \u2013 htio to netko unutar nje ili ne. I to \u0107e tako biti dok su sada\u0161nje europske elite na vlasti. Njih mo\u017ee ugroziti samo socijalni bunt gra\u0111ana, pa je vjerojatno na to i aludirala gore spomenuta biv\u0161a du\u017enosnica State Departmenta Heather Conley kada je kazala kako bi Biden ipak trebao voditi ra\u010duna i o nekim interesima svojih saveznika.<\/p>\n

\n

Ameri\u010dko-kineski odnosi \u201epucaju po \u0161avovima\u201c<\/h2>\n<\/blockquote>\n

I dok se EU s Kinom jo\u0161 nada odr\u017eati kakve-takve odnose, \u010dini se kako odnosi izme\u0111u SAD-a i Kine sve br\u017ee krahiraju. Preciznije, vode prema kona\u010dnom zavr\u0161etku gotovo tri desetlje\u0107a \u201emedenog mjeseca\u201c u gospodarskoj suradnji i trgovini bez povijesnog presedana. \u0160tovi\u0161e, ubrzano se ostvaruje i ameri\u010dka no\u0107na mora \u2013 stvaranje \u201e\u010deli\u010dne osovine\u201c izme\u0111u Kine i Rusije za koju nije kriv nitko drugi nego Washington i njegova vanjska politika otvaranja dvaju frontova istodobno \u2013 i prema Moskvi i prema Pekingu. Ako toj osovini dodamo i Iran, a moramo \u2013 sve to poprima jo\u0161 neugodniju sliku po SAD.<\/p>\n

O realizaciji upravo tog \u201ecrnog scenarija\u201c sve otvorenije govore i ameri\u010dki analiti\u010dari i ameri\u010dke obavje\u0161tajne slu\u017ebe.<\/p>\n

One smatraju da se \u201enastavlja ljubavna afera izme\u0111u Kine i Rusije\u201c. Upravo o toj temi i tim rije\u010dima pi\u0161e Euractiv 9. o\u017eujka, pozivaju\u0107i se na \u010delnike obavje\u0161tajnih slu\u017ebi SAD-a.<\/p>\n

\u201cUsprkos globalnoj reakciji zbog ruske invazije na Ukrajinu, Kina \u0107e zadr\u017eati svoju diplomatsku, obrambenu, gospodarsku i tehnolo\u0161ku suradnju s Rusijom kako bi nastavila izazivati \u200b\u200bSjedinjene Dr\u017eave, iako \u0107e ograni\u010diti javnu potporu\u201d, rekli su vode\u0107i ameri\u010dki obavje\u0161tajci u objavljenoj procjeni prijetnji na redovitom godi\u0161njem saslu\u0161anju Senatskog odbora za obavje\u0161tajne poslove.<\/p>\n

Izvje\u0161\u0107e se uglavnom fokusiralo na prijetnje iz Kine i Rusije.<\/p>\n

\u201cMo\u017eda je suvi\u0161no re\u0107i kako NR Kina, koja sve vi\u0161e izaziva Sjedinjene Dr\u017eave, gospodarski, tehnolo\u0161ki, politi\u010dki i vojno diljem svijeta, ostaje na\u0161 prioritet bez premca\u201d, izjavila je direktorica Nacionalne obavje\u0161tajne slu\u017ebe Avril Haines, glavna savjetnica za obavje\u0161tajne slu\u017ebe predsjednika Joe Bidena.<\/p>\n

Me\u0111utim, rekla je da ameri\u010dke obavje\u0161tajne slu\u017ebe procjenjuju da Peking vjeruje da ima koristi od stabilnog odnosa, usprkos Jinpingovoj nedavnoj o\u0161troj kritici Sjedinjenih Dr\u017eava.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de odnosa Kine i Rusije, kazala je kako ne vidimo da postaju saveznici kao \u0161to smo mi sa saveznicima unutar NATO-a, ali usprkos tome, vidimo pove\u0107anje (suradnje) u svim sektorima.\u201d.<\/p>\n

Ovdje bih dodao: od 20.-23. O\u017eujka u Rusiji \u0107e boraviti velika kineska politi\u010dka i gospodarska delegacija na \u010delu s novoizabranim starim predsjednikom Xi Jinpingom. O\u010dekuje se potpisivanje brojnih sporazuma i u\u010dvr\u0161\u0107ivanje strate\u0161ke suradnje po svim pitanjima \u2013 uklju\u010duju\u0107i i obrambenim. Pratit \u0107emo s pozorno\u0161\u0107u \u0161to \u0107e se dogoditi.<\/p>\n

\n

Iran i Saudijska Arabija obnovili diplomatske odnose uz posredni\u0161tvo Kine<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Po SAD su upravo stigle jo\u0161 dvije neugodne vijesti. Iran je pro\u0161li tjedan najavio kako \u0107e uskoro nabaviti ruske suvremene vi\u0161enamjenske borbene zrakoplove Su-35S, \u0161to je izme\u0111u Moskve i Teherana dogovoreno jo\u0161 pro\u0161le godine, nakon \u0161to su u listopadu 2020. prestale va\u017eiti me\u0111unarodne sankcije za isporuke Iranu suvremenog konvencionalnog oru\u017eja.<\/p>\n

Ovom aran\u017emanu o\u0161tro su se protivile i Sjedinjene Dr\u017eave i Izrael s obzirom da \u0107e to uvelike oja\u010dati sposobnosti zastarjele iranske zra\u010dne flote \u0161to \u0107e prijetiti njihovim interesima u \u0161iroj zoni ne samo Perzijskog zaljeva.<\/p>\n

Me\u0111utim, ni tu nije kraj.<\/p>\n

Dana 10. o\u017eujka Iran i Saudijska Arabija postigli su sporazum o obnovi me\u0111usobnih odnosa nakon sedam godina njihovog prekida. Dogovor su postigli u Pekingu \u2013 i ovo je velika diplomatska pobjeda Kine, koja mo\u017ee iz temelja uzdrmati dosada\u0161nje liderstvo SAD-a u bliskoisto\u010dnoj regiji.<\/p>\n

Dvije susjedne zemlje Perzijskog zaljeva slo\u017eile su se ponovno uspostaviti odnose i otvoriti veleposlanstva u roku od dva mjeseca.<\/p>\n

U zajedni\u010dkoj su izjavi naglasili me\u0111usobno po\u0161tivanje suvereniteta i nemije\u0161anje u unutarnje poslove, slo\u017eili su se da \u0107e provoditi sporazum o sigurnosnoj suradnji potpisan 17. travnja 2001. i da \u0107e se vratiti provedbi sporazuma o gospodarskoj, trgova\u010dkoj, investicijskoj, tehni\u010dkoj, znanstvenoj, kulturnoj i sportskoj suradnji potpisanom jo\u0161 1998. godine.<\/p>\n

Iran, Saudijska Arabija i Kina izrazili su \u010dvrstu odluku da ulo\u017ee sve napore u ja\u010danje regionalnog i me\u0111unarodnog mira i sigurnosti \u2013 stoji u priop\u0107enju.<\/p>\n

Peking smatra da je ovaj sporazum, kojeg je de facto on omogu\u0107io, va\u017ean jer pru\u017ea svijetu sna\u017ean dokaz da je Kina sposobna rje\u0161avati globalne probleme na na\u010din na koji to SAD ne mogu zbog \u201evje\u010dne pristranosti\u201c jednoj od strana u sukobu.<\/p>\n

\n

Amerika je talac hegemonije<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Rekao bih kako je Amerika postala talac svoje hegemonije. Washington jednostavno nije u stanju promi\u0161ljati izvan te kategorije od kada je krajem 80-ih godina izvojevao pobjedu nad SSSR-om u Hladnom ratu. On nije \u017eelio uo\u010davati promjene koje se doga\u0111aju u svijetu, a procese koje je smatrao po sebe neprihvatljivim jednostavno je ignorirao, smatraju\u0107i ih neostvarivim bez njegova pristanka. Tko nije s nama taj je protiv nas \u2013 sintagma je koja je u Washingtonu va\u017eila i u vrijeme afganistanske i u vrijeme ira\u010dke kampanje. Od tada do danas ni\u0161ta se nije promijenilo.<\/p>\n

Me\u0111utim, drugi su, o\u010dito, mislili druk\u010dije. Sada smo tu gdje jesmo \u2013 u kulminaciji globalne krize u kojoj je Ukrajina samo neposredno bojno polje za puno \u0161ire i va\u017enije geopoliti\u010dke i geoekonomske ciljeve troje klju\u010dnih globalnih igra\u010da.<\/p>\n

Ono \u0161to je sada problem po SAD je \u0161to se svijet nakon ruske invazije polarizirao po druk\u010dijem modelu od onog kojeg je planirao. Polarizacija je izvr\u0161ena na zemlje zdru\u017eenog zapada protiv Rusije (sve vi\u0161e i Kine), i one koje u tome ne \u017eele sudjelovati.<\/p>\n

U ove druge \u2013 a to su zemlje globalnog juga, ulaze one u rasponu od Latinske Amerike (sa svojim predvodnicima Meksikom, Brazilom i Argentinom), preko Afrike (najbolji primjer je pro\u0161lotjedni krah turneje Emmanuela Macrona), do Azije, gdje treba izdvojiti arapske zemlje, Tursku, Iran i Indiju.<\/p>\n

Kako \u0107e Washington odgovoriti na ovu neo\u010dekivanu konfiguraciju iskreno ne znam. Zapravo, ima samo dvije mogu\u0107nosti:<\/p>\n

    \n
  1. maksimalno zao\u0161triti sigurnosnu situaciju (najlak\u0161e kroz Ukrajinu i(li) kroz Tajvan) i krenuti u izazivanje Tre\u0107eg svjetskog rata, gdje, me\u0111utim, i sam po prvi put mo\u017ee izgorjeti u globalnom plamenu<\/li>\n
  2. ili prihvatiti realnost i zadovoljiti se uspostavljenom hegemonijom tj. predvodni\u0161tvom Zapada.<\/li>\n<\/ol>\n

    Me\u0111utim, i u tom zdru\u017eenom Zapadu ima dostatno sna\u017enih igra\u010da koji ostaju vjerni partneri SAD-u sve dok smatraju da im ovaj osigurava glavninu ili zadovoljavaju\u0107u koli\u010dinu njihovih interesa. \u0160to \u0107e, me\u0111utim, biti ako to i\u0161\u010dezne (a itekako je mogu\u0107e) \u2013 pitanje je na koje nitko ne zna odgovor.<\/p>\n

    geopolitika.news<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    SAD je postao talac svoje hegemonije. Washington jednostavno nije u stanju promi\u0161ljati izvan te kategorije od kada je krajem 80-ih godina izvojevao pobjedu nad SSSR-om u Hladnom ratu. Nije \u017eelio uo\u010davati promjene koje se doga\u0111aju u svijetu, a procese koje je smatrao po sebe neprihvatljivim jednostavno je ignorirao, smatraju\u0107i ih neostvarivim bez njegova pristanka. Tko nije s nama taj je protiv nas \u2013 sintagma je koja je u Washingtonu va\u017eila i u vrijeme afganistanske i u vrijeme ira\u010dke kampanje. Od tada do danas ni\u0161ta se nije promijenilo<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":283867,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-366463","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/366463","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=366463"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/366463\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":366464,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/366463\/revisions\/366464"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/283867"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=366463"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=366463"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=366463"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}