{"id":366384,"date":"2023-03-19T08:15:01","date_gmt":"2023-03-19T07:15:01","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=366384"},"modified":"2023-03-19T08:15:01","modified_gmt":"2023-03-19T07:15:01","slug":"stozer-za-realizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/03\/19\/stozer-za-realizam\/","title":{"rendered":"Sto\u017eer za realizam"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Pi\u0161e: Marko Kostani\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Vjerojatno najprecizniji opis suvremenog politi\u010dkog ambijenta ili ideolo\u0161ke klime dao je nedavno preminuli G\u00e1sp\u00e1r Mikl\u00f3s Tam\u00e1s.. Ma\u0111arski je sociolog ustanovio da prvi put u povijesti \u017eivimo u vremenima u kojima se ideja jednakosti smatra elitisti\u010dkom idejom. Naime, svima je dobro poznato da su borbe za jednakost i ravnopravnost uvijek dolazile odozdo, to jest od onih koji su jednakost i ravnopravnost tra\u017eili i zahtijevali: bili to radnici koji su se borili za materijalna prava, robovi koji su tra\u017eili ukidanje ropstva, \u017eene koje su zahtijevale pravo glasa ili nacionalni pokreti koji su ustajali za ravnopravnost naroda. Danas se sli\u010dni zahtjevi i borbe smatraju nametnutima odozgo, trikom kojim liberalne elite nastoje dokazati svoju moralnu superiornost i prokazati zaostalost onih kojima, eto, ravnopravnost nije ba\u0161 neki prioritet.<\/p>\n<p>Iza tog bizarnog povijesnog prevrata stoji vi\u0161e kompleksnih ekonomskih, politi\u010dkih i kulturnih razloga, a za potrebe ovog kratkog \u010dlanka izdvojit \u0107emo samo jedan. Ti\u010de se zapravo interpretacijskog tretmana povijesti u kojoj jednakost nije bila \u201celitisti\u010dka ideja\u201d. Posljednjih desetlje\u0107a sve izra\u017eenije prevladava zami\u0161ljanje politi\u010dke povijesti kao procesa svojevrsne civilizacijske inercije. Ukidanje ropstva, radni\u010dka prava, pravo glasa, rodna ravnopravnost, demokratske institucije \u2013 sve su to vrijednosti koje (zapadna) civilizacija od po\u010detka sadr\u017ei u sebi i njihova realizacija je pitanje nekakvog prirodnog procesa sazrijevanja, a ne rezultat politi\u010dkih borbi. I ne samo to, politi\u010dke intervencije predstavljaju neprirodno mije\u0161anje u taj unaprijed zadani proces. Ili se, kako to danas \u010desto tuma\u010di uvrije\u0111ena desnica, predstavljaju kao poku\u0161aji krivotvorenja prirodnog procesa: jednakosti su ionako realizirane, a vi izmi\u0161ljate nove nejednakosti radi stjecanja moralnog, socijalnog, politi\u010dkog ili financijskog kapitala. I pritom sasvim prikladno zaboravlja da je cijela ta ideja prirodnog procesa dru\u0161tvenog sazrijevanja \u010dedo upravo tih liberalnih elita protiv kojih se buni.<\/p>\n<p>Brojni su primjeri u kojima mo\u017eemo vidjeti kako ta tobo\u017ee pu\u010dka borba protiv elitisti\u010dke ideje jednakosti danas izgleda, ali mo\u017eda najbolje prevladavaju\u0107i ideolo\u0161ki ambijent do\u010darava postojanje sto\u017eera za realizam. Radi se, dakle, o svima vam poznatim \u010duvarima filmskog i televizijskog realizma koji pa\u017eljivo motre castinge za suvremene filmske i televizijske produkcije i broje navodne dramatur\u0161ke vi\u0161kove u obliku likova i glumaca koji nisu bijeli heteroseksualni mu\u0161karci i \u017eene (ali one po posebnim pravilima). Naime, oni smatraju da su trenutne produkcijsko-filmske ekipe vi\u0161e zaokupljene time da u svoje proizvode ubace \u0161to raznolikije dru\u0161tvene skupine nego da paze na narativnu konzistentnost filmova ili serija. Radi se, dakle, o neprirodnim politi\u010dkim intervencijama u normalni proces dru\u0161tvenog sazrijevanja, ili konkretnije u ovom slu\u010daju, \u201cspontani\u201d nastanak filmova i serija.<\/p>\n<p>Za po\u010detak, iza ponekad dramatur\u0161ki nespretnog filmskog integriranja razli\u010ditih dru\u0161tvenih skupina ne stoji \u201cwokeness\u201d produkcijskog kapitala nego njegov ekonomski interes: u globalnoj publici, na primjer Netflixa, \u201cprirodni\u201d likovi i glumci, bijeli mu\u0161karci i \u017eene, \u010dine sve manji udjel. No, da se i radi o striktnoj politi\u010dkoj motivaciji, sto\u017eeru za realizam promi\u010de nekoliko bitnih stavki. Za\u0161to bi podjela u kojoj prevladavaju bijeli i heteroseksualni likovi i glumci bila polazna to\u010dka \u201cmjerenja\u201d realizma? Nije li dosada\u0161nja prevlast tih likova i glumaca bila refleksija politi\u010dkih odraza mo\u0107i, a ne tobo\u017ee nu\u017eni oslonac u povijesnom razvoju kvalitetne kinematografije? Ne utje\u010du li dru\u0161tvene promjene na to kako zami\u0161ljamo narativnu konzistentnost ili uvjerljivost serije ili filma? Zar i sama \u201cneprirodnost\u201d ili stru\u010dna neopravdanost u \u201cnabacivanju\u201d likova ne sugeriraju da je dosada\u0161nji realizam po\u010divao upravo na eliminiranju zna\u010dajnog dijela dru\u0161tvene realnosti? Sve su to pitanja koja ukazuju na to da sto\u017eeru za realizam prioritet nije kvaliteta kinematografije nego inzistiranje na specifi\u010dnim politi\u010dkim odnosima mo\u0107i kao navodno prirodnom preduvjetu za realizam.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.bilten.org\/?p=44301\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">bilten.org<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Posljednjih desetlje\u0107a sve izra\u017eenije prevladava zami\u0161ljanje politi\u010dke povijesti kao procesa svojevrsne civilizacijske inercije<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":277628,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-366384","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/366384","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=366384"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/366384\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":366385,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/366384\/revisions\/366385"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/277628"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=366384"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=366384"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=366384"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}