Sna\u017eni zemljotresi, poput onog koji se dogodio 2018. na Aljasci, mogu da po\u0161alju seizmi\u010dke talase koji odjekuju kroz centar Zemlje i koji otkrivaju najdublji sloj unutra\u0161njeg jezgra, ka\u017eu istra\u017eiva\u010di.<\/p>\n
Nau\u010dnici tvrde da su otkrili postojanje najdubljeg unutra\u0161njeg jezgra Zemlje koristec\u0301i vrstu ranije neopisanog seizmi\u010dkog talasa, koji ne samo da putuje kroz jezgro, vec\u0301 se i odbija napred-nazad kroz unutra\u0161njost, prikupljajuc\u0301i na tom putu neprocjenjive podatke o strukturi.<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010di su kombinovali podatke o zemljotresima ja\u010dine \u0161est ili vi\u0161e stepeni po Rihteru koji su se dogodili tokom posljednje decenije, a koji su prikupljeni u seizmi\u010dkim stanicama \u0161irom svijeta, prenosi Tanjug.<\/p>\n
Kombinovanje tih signala je omoguc\u0301ilo da se detektuju \u010dak i veoma slabe refleksije seizmi\u010dkih talasa.<\/p>\n
Od oko 200 analiziranih zemljotresa, 16 je izazvalo seizmi\u010dke talase koji su se vi\u0161e puta uo\u010dljivo odbijali kroz unutra\u0161nje jezgro Zemlje.<\/p>\n
Porijeklo i struktura Zemljinog jezgra je od velikog zna\u010daja jer jezgro generi\u0161e magnetno polje planete, koje \u0161titi Zemlju od naelektrisanih \u010destica koje je izbacilo Sunce i poma\u017ee da se stanovnici planete za\u0161tite od prevelike radijacije.<\/p>\n
“Razumijevanje kako je magnetno polje evoluiralo izuzetno je va\u017eno za \u017eivot na povr\u0161ini Zemlje”, rekao je seizmolog sa Australijskog nacionalnog univerziteta u Kanberi, Hrvoje Tkal\u010di\u0107.<\/p>\n
Cijelo jezgro, \u010diji pre\u010dnik iznosi oko 6.600 kilometara, sastoji se iz dva glavna dijela: te\u010dnog spolja\u0161njeg jezgra i \u010dvrstog unutra\u0161njeg jezgra.<\/p>\n
Te\u010dnost bogata gvo\u017e\u0111em cirkuli\u0161e u spolja\u0161njem jezgru, a dio materija se hladi i kristalizuje, tonuc\u0301i i formirajuc\u0301i \u010dvrst centar.<\/p>\n
Ta me\u0111usobna kretanja generi\u0161u Zemljino magnetno polje.<\/p>\n
Pojedine nau\u010dne studije sugeri\u0161u da je prije 565 miliona godina formirana takva struktura jezgra, \u0161to predstavlja samo djelic\u0301 u postojanju Zemlje od 4,6 milijardi godina.<\/p>\n
Kako se sve vi\u0161e i vi\u0161e kristala bude hladilo, proces \u0107e se usporavati i na kraju zaustaviti, isklju\u010dujuc\u0301i magnetno polje planete za milione ili milijarde godina od sada.<\/p>\n
Razli\u010diti tipovi i strukture minerala, kao i razli\u010dite koli\u010dine te\u010dnosti u jezgru, mogu promijeniti brzinu seizmi\u010dkih talasa koji putuju kroz Zemlju, nudec\u0301i naznake za sastav unutra\u0161njosti.<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010di su 2002. godine primjetili da se seizmi\u010dki talasi koji putuju kroz unutra\u0161nji dio Zemlje krec\u0301u ne\u0161to sporije u jednom pravcu u odnosu na polove planete nego u drugim pravcima.<\/p>\n
To sugeri\u0161e da postoji neka neobi\u010dnost – mo\u017eda razlika u kristalnoj strukturi, odnosno skriveno sredi\u0161te koje mo\u017ee da bude neka vrsta fosila – dugo o\u010duvani ostatak ranog formiranja jezgra.<\/p>\n
Od tog zapa\u017eanja, Tkal\u010dic\u0301 i drugi nau\u010dnici su istra\u017eivali seizmi\u010dke podatke, pronalazec\u0301i nezavisne linije dokaza koji potkrepljuju ideju o najdubljem unutra\u0161njem jezgru Zemlje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Najnovije nau\u010dno istra\u017eivanje pokazalo je da seizmi\u010dki talasi zemljine kore ukazuju na mogu\u0107nost da Zemlja ima “skrivenu komoru (srce)”, pi\u0161e ameri\u010dki Sajens njuz.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":366327,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-366326","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/366326","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=366326"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/366326\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":366328,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/366326\/revisions\/366328"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/366327"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=366326"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=366326"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=366326"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}