{"id":366268,"date":"2023-03-17T07:02:07","date_gmt":"2023-03-17T06:02:07","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=366268"},"modified":"2023-03-17T07:02:07","modified_gmt":"2023-03-17T06:02:07","slug":"borba-protiv-poplave-dezinformacija-na-zapadnom-balkanu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/03\/17\/borba-protiv-poplave-dezinformacija-na-zapadnom-balkanu\/","title":{"rendered":"Borba protiv poplave dezinformacija na Zapadnom Balkanu"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Hilma Unki\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Gdje god \u017eivjeli na Zapadnom Balkanu, izlo\u017eeni ste velikim koli\u010dinama dezinformacija koje mogu oblikovati va\u0161 stav prema zdravlju, politici ili javnoj sigurnosti.<\/p>\n

Kao i drugdje, tokom pandemije COVID-a 19 gra\u0111ani su se svakodnevno suo\u010davali s dezinformacijama. U jednom slu\u010daju, informacije zasnovane na fotografiji le\u0161eva za koju se la\u017eno tvrdilo da je snimljena u italijanskoj bolnici izazvale su zabrinutost kod Dijane Tiganj, 27-godi\u0161nje nastavnice srednje \u0161kole iz Crne Gore. Kasnije je utvr\u0111eno da fotografija\u00a0nije snimljena u bolnici\u00a0niti tokom pandemije COVID-a 19. Bez obzira na to, Dijana je isprva povjerovala da je informacija istinita.<\/p>\n

\u201eU mom slu\u010daju je ta informacija izazvala paniku koja je bila ograni\u010davaju\u0107a tokom pandemije COVID-a 19. Odmah sam smanjila sve dru\u0161tvene kontakte, mani\u010dno sam sve prskala alkoholom, a posebno sam bila zabrinuta za najstarije uku\u0107ane. Nisam izlazila ako nije bilo apsolutno neophodno\u201c, ka\u017ee Dijana.<\/p>\n

Prije nekoliko godina u susjednoj Srbiji, 27-godi\u0161nja omladinska radnica Gordana Adamov posumnjala je u porijeklo fotografije koja povezuje uginu\u0107e ptica sa 5G mre\u017eom u Srbiji. Gordana je tada prvi put koristila\u00a0obrnuto pretra\u017eivanje slika\u00a0da prona\u0111e originalni izvor fotografije.<\/p>\n

\u201eMislim da sam tada prvi put osjetila potrebu da prona\u0111em originalni izvor i upozorim ljude koji su dijelili la\u017ene vijesti u grupama da su to dezinformacije.\u201c<\/p>\n

La\u017eno i neta\u010dno izvje\u0161tavanje je posebno opasno ako dodatno podsti\u010de mr\u017enju i razdor, posebno u etni\u010dki podijeljenim zajednicama. Na Kosovu su gra\u0111ani nedavno bili izlo\u017eeni intenzivnim kampanjama dezinformacija oko rastu\u0107ih tenzija na sjeveru zemlje.<\/p>\n

Kada su u novembru pro\u0161le godine pojedini kosovski mediji objavili da je zapaljen automobil srpskih registarskih oznaka, naveli su da je uhap\u0161eni biv\u0161i dr\u017eavljanin Kosova. Kasnije se\u00a0ispostavilo da su te informacije neta\u010dne<\/a>\u00a0kada je kosovska policija potvrdila da su vlasnik automobila i osumnji\u010deni kom\u0161ije. Obojica su bili dr\u017eavljani Kosova albanske nacionalnosti i najvjerovatniji motiv su bile li\u010dne razmirice. Da motiv nema nikakve veze sa nacionalno\u0161\u0107u Leonita Morina (24) iz Pri\u0161tine, asistentkinja na projektu u jednoj konsultantskoj ku\u0107i, saznala je dobijaju\u0107i informacije iz razli\u010ditih izvora.<\/p>\n

\u201eShvatila sam da je rije\u010d o dezinformacijama jer su nas neki drugi mediji i profesionalci upozoravali da se dezinformacije i la\u017ene vijesti u vezi sa situacijom na sjeveru Kosova brzo \u0161ire.\u201c<\/p>\n

\n

Odgovor OCD \u2013 borba protiv dezinformacija putem obrazovanja, istra\u017eivanja, umjetnosti i igara<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Bez promocije medijske i digitalne pismenosti, borba protiv dezinformacija je nepotpuna, smatraju stru\u010dnjaci portala za provjeru \u010dinjenica\u00a0Hibrid.info<\/a>\u00a0s Kosova. S ciljem podizanja nivoa kriti\u010dkog i analiti\u010dkog razmi\u0161ljanja gra\u0111ana,\u00a0kreirali su<\/a> Checkos, online alat za u\u010denje zasnovan na vi\u0161e vrsta digitalnih kvizova.<\/p>\n

Ideja je jednostavna \u2013 korisnici Checkosa se upu\u0107uju da pro\u010ditaju \u010dlanke koji sadr\u017ee problemati\u010dan sadr\u017eaj, a zatim pola\u017eu kviz sastavljen od pitanja o relevantnosti \u010dinjenica, pouzdanosti izvora i strukturi \u010dlanaka koje su pro\u010ditali. Nakon popunjavanja upitnika, sistem automatski generi\u0161e rezultate kviza i ukazuje na nivo medijske pismenosti korisnika.<\/p>\n

Aplikacija trenutno nije u funkciji zbog nedostatka finansijskih sredstava, ali na portalu Hibrid.info se nadaju da \u0107e je uskoro vratiti u \u017eivot u naprednijoj verziji. Dok se to ne dogodi, nastavljaju objavljivati \u010dlanke o provjeravanju \u010dinjenica i medijskoj pismenosti, kao i istra\u017eiva\u010dke\u00a0izvje\u0161taje<\/a>\u00a0o dezinformacijama.<\/p>\n

\u201eAko je publika edukovana za pristup informacijama na koje nailazi u digitalnom prostoru, efekat dezinformativnog sadr\u017eaja \u0107e biti mnogo manji\u201c, isti\u010du stru\u010dnjaci portala Hibrid.info.<\/p>\n

Druga organizacija s Kosova prona\u0161la je zanimljiv na\u010din, koriste\u0107i ilustraciju kao oblik umjetni\u010dkog izra\u017eavanja, da se pozabavi problemom dezinformacija i drugim izazovima s kojima se moderno novinarstvo suo\u010dava, kao \u0161to je nedostatak nezavisnosti. U okviru regionalnog projekta\u00a0Sna\u017eni (Resilience)\u00a0koji se implementira u \u0161est zemalja Zapadnog Balkana u Turskoj, organizacija\u00a0Kosovo 2.0<\/a>\u00a0je kreirala\u00a0seriju ironi\u010dnih crtanih ilustracija<\/a>\u00a0koje propituju otpornost gra\u0111ana na mnoge problemati\u010dne aspekte dana\u0161njih medija.<\/p>\n


\nFotografija: Ilustracija kreirana u okviru projekta Sna\u017eni u saradnji organizacije Kosovo 2.0 i Arifa Muharremija<\/em><\/p>\n

Jedna od najuticajnijih organizacija civilnog dru\u0161tva koja se fokusira na razvoj medija u Albaniji,\u00a0Albanski medijski institut<\/a> (AMI), udru\u017eio je snage sa mladim ljudima kako bi oja\u010dao otpor zajednice prema problemati\u010dnim medijskim sadr\u017eajima. Po\u010detkom pro\u0161le godine AMI je pozvao osobe od 18 do 30 godina da u\u010destvuju u konkursu za najbolji dizajn plakata o medijskoj i informati\u010dkoj pismenosti. Pristigle su 22 prijave u konkurenciji za jednu od tri nov\u010dane nagrade. Pobjedni\u010dki posteri promovisani su na internetu i uskoro \u0107e se distribuirati univerzitetima \u0161irom Albanije.<\/p>\n

<\/p>\n

Fotografija: Jedan od pobjedni\u010dkih postera na kojem pi\u0161e: Uzmite sebi vremena da provjerite \u010dinjenice i potra\u017eite izvore informacija. NEMOJTE SLIJEPO PRIHVATATI SVE \u0160TO VAM NUDE. Vi ste odgovorni za informacije koje konzumirate.<\/em><\/p>\n

AMI je pokrenuo i\u00a0Blog za studente i medijsku pismenost<\/a>\u00a0na kojem se objavljuju tekstovi o raznim medijskim temama koje su napisali albanski studenti. Neke objave na blogu analiziraju problemati\u010dno medijsko izvje\u0161tavanje i va\u017enost medijske pismenosti me\u0111u mladima, dok drugi odra\u017eavaju prili\u010dno li\u010dne perspektive o iskustvima studenata s razli\u010ditim medijskim trendovima. Blog pokriva teme o medijskim narativima o COVID-u 19, nepovjerenju u nauku, prakti\u010dnim savjetima za prepoznavanje dezinformacija i jo\u0161 mnogo toga.<\/p>\n

U Srbiji je\u00a0Novosadska novinarska \u0161kola (<\/a>NN\u0160)\u00a0odlu\u010dila da se bori protiv dezinformacija kreiranjem igre na otvorenom za Novosa\u0111ane. Na popularnoj lokaciji u gradu su postavili\u00a0instalaciju dimenzija 10\u00d710 metara<\/a>\u00a0u obliku lavirinta kako bi privukli gra\u0111ane da u\u0111u u njega i testiraju svoje znanje o dezinformacijama.<\/p>\n

Na vanjskim zidovima instalacije, ilustrovanim radovima umjetnice Oli Popins, duhovito su prikazane komunikacijske zamke kao \u0161to su apofenija, pseudonauka ili deepfake, dok su posjetioci testirali svoje znanje unutar lavirinta. Igra se bazirala na \u0161est raskrsnica \u2013 \u0161est razli\u010ditih zadataka, gdje ta\u010dan odgovor vodi do sljede\u0107eg zadatka, a pogre\u0161an u \u0107orsokak. Dok je bio postavljen, u lavirint je ulazilo otprilike 50 ljudi dnevno, uklju\u010duju\u0107i i djecu koja su ga do\u017eivljavala kao izvor zabave.<\/p>\n

\u201eVe\u0107ina posetilaca je imala pozitivne komentare o inovativnom pristupu i dizajnu koji je ciljao razli\u010dite tehnike medijske manipulacije kroz humoristi\u010dne stripove. Me\u0111utim, neki ljudi su o\u0161te\u0107ivali instalaciju pa smo \u010desto morali da popravljamo njene djelove\u201d, ka\u017ee Marina Grnja iz Novosadske novinarske \u0161kole.<\/p>\n

Ideja instalacije je bila da se inovativnim i interaktivnim pristupom razli\u010dite teme medijske manipulacije i dezinformacija pribli\u017ee razli\u010ditim publikama i po\u0161alje poruka da \u201esamo istinite i ta\u010dne informacije vode do izlaska iz lavirinta\u201c, isti\u010de Grnja.<\/p>\n


\nFotografija: Medijski lavirint<\/em><\/p>\n

Nakon \u0161to su dosta rada na polju medijske pismenosti posvetili djeci i mladima, u\u00a0Institutu za medije Crne Gore<\/a> (IMCG)\u00a0shvatili su da se trebaju vi\u0161e fokusirati na odrasle koji o ovoj temi nisu u\u010dili u \u0161kolama, niti su stekli naviku neformalnog, cjelo\u017eivotnog u\u010denja. U posljednje dvije godine, koriste\u0107i nastavni plan i program koji je razvio IREX, IMCG je edukovao gra\u0111ane da postanu treneri medijske pismenosti i organizovao radionice za \u0161iru zajednicu. Treneri prolaze \u010detverodnevnu obuku, a zatim odr\u017eavaju jednodnevnu radionicu zasnovanu na interakciji i prakti\u010dnim vje\u017ebama.<\/p>\n

\u201eGra\u0111ani su bili toliko zainteresovani za ovaj program da je prema\u0161io sva na\u0161a o\u010dekivanja\u201c, ka\u017ee Dina Bajramspahi\u0107 iz IMCG-a. Radionica obra\u0111uje mnoge va\u017ene, ali vrlo \u010desto zanemarene teme u crnogorskom javnom diskursu: medijski standardi, la\u017ene vijesti i dezinformacije, aplikacije i algoritmi, dru\u0161tvene mre\u017ee i njihovi izazovi.<\/p>\n

Ukupno 40 trenera je odr\u017ealo radionice na kojima je u\u010destvovalo vi\u0161e od 600 gra\u0111ana, \u0161to je veliki broj za ovu vrstu aktivnosti u Crnoj Gori, obja\u0161njava Bajramspahi\u0107. Ona vjeruje da \u0107e taj broj biti i ve\u0107i jer projekat ima potencijal za samoodr\u017eivost.<\/p>\n

\u201eU ovom trenutku ve\u0107 imamo grupu ljudi koji su u mogu\u0107nosti da implementiraju program van okvira projekta. To je ne\u0161to \u0161to mi ohrabrujemo i oni to rade.\u201c<\/p>\n

<\/p>\n

Fotografija: U\u010desnici tokom radionice koju je organizovao IMCG<\/em><\/p>\n

U Bosni i Hercegovini,\u00a0Mediacentar Sarajevo<\/a>\u00a0je pratio kako se razli\u010dite vrste \u0161tetnih narativa o politi\u010darkama, uklju\u010duju\u0107i dezinformacije, \u0161ire u medijima i na dru\u0161tvenim mre\u017eama tokom predizborne kampanje 2022. Monitoring je bio fokusiran na na\u010din na koji se rod i rodne uloge koriste u predizbornim kampanjama i kako \u0161tetni narativi koji ciljaju na kandidatkinje mogu uticati na izborni proces.<\/p>\n

Opasnost ovakvih narativa nije samo u pukom dezinformisanju i manipulaciji bira\u010dima te skretanju pa\u017enje s ozbiljnih politi\u010dkih pitanja, ve\u0107 i u normalizaciji verbalnog nasilja nad \u017eenama u javnom prostoru, obja\u0161njavaju stru\u010dnjaci Mediacentra.<\/p>\n

\u201eTo ima nesagledive, dugoro\u010dne posljedice po polo\u017eaj \u017eena u dru\u0161tvu i predstavlja korak unazad u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja\u201c, ka\u017ee Maida Muminovi\u0107 iz Mediacentra Sarajevo.<\/p>\n

Uskoro \u0107e biti objavljen opse\u017ean analiti\u010dki izvje\u0161taj o \u0161tetnim narativima zasnovan na vi\u0161emjese\u010dnom istra\u017eivanju. U me\u0111uvremenu, Mediacentar Sarajevo na svojim\u00a0dru\u0161tvenim mre\u017eama kroz infografike<\/a>\u00a0predstavlja glavne rezultate istra\u017eivanja.<\/p>\n

<\/p>\n

Fotografija: \u0160TA SU \u0160TETNI NARATIVI O KANDIDATKINJAMA?<\/em><\/p>\n

Sadr\u017eaji koji diskreditiraju kandidatkinje na osnovu njihovog pola i dru\u0161tveno konstruisanih rodnih uloga. Plasiraju se kroz medije sa namjerom da diskredituju znanja, vje\u0161tine, pouzdanost i pozvanost \u017eena da u\u010destvuju u politi\u010dkom \u017eivotu.<\/em><\/p>\n

U Sjevernoj Makedoniji,\u00a0Makedonski institut za medije<\/a> (MIM)\u00a0pridru\u017eio se brojnim organizacijama \u0161irom Evrope koje su\u00a0postavile izlo\u017ebu\u00a0<\/a>The Glass Room: Misinformation Edition (Staklena soba: izdanje o neta\u010dnim informacijama). Zajedno s Delegacijom Evropske unije, MIM je organizovao izlo\u017ebu koju je prvobitno razvila i pokrenula me\u0111unarodna nevladina organizacija Tactical Tech sa sjedi\u0161tem u Berlinu. Unutar ove postavke nalazi se i\u00a0Data Detox Kit, koji opisuje konkretne korake kako koristiti tehnologiju na pametan i odgovoran na\u010din.<\/p>\n

\u201ePored izlo\u017ebe, organizujemo i nekoliko interaktivnih radionica za odrasle i mlade koje obuhvataju teme vezane uz Data Detox Kit<\/a>\u201c, ka\u017ee Ivona Vasilova iz MIM-a.<\/p>\n

Izlo\u017eba\u00a0The Glass Room\u00a0<\/a>istra\u017euje razli\u010dite vrste neta\u010dnih informacija i u\u010di posjetioce kako prepoznati problemati\u010dan sadr\u017eaj. Dizajnirana je kao instalacija koja samostalno u\u010di, koja se sastoji od niza postera, interaktivnih aplikacija i animacija, a mo\u017ee se smjestiti u javne ili privatne prostore ili posje\u0107ivati putem interneta. Izdanje o neta\u010dnim informacijama je prevedeno na\u00a027 razli\u010ditih jezika<\/a>, navedeno je na zvani\u010dnoj web stranici The Glass Room.<\/p>\n

Od otvaranja 2020. godine, izlo\u017ebu The Glass Room: Misinformation Edition je posjetilo vi\u0161e od 30.000 gostiju \u0161irom Evrope i jo\u0161 stotine hiljada vi\u0161e na\u00a0internetu<\/a>. U Sjevernoj Makedoniji, izlo\u017ebu u Evropskoj ku\u0107i u Skoplju su posjetile stotine ljudi. Sljede\u0107e lokacije za izlo\u017ebu su sjevernomakedonski gradovi Kriva Palanka i Strumica.<\/p>\n

<\/p>\n

Fotografija: Izlo\u017eba The Glass Room u Skoplju, MIM<\/em><\/p>\n

\n
Finansirala Evropska unija<\/h5>\n
Regionalni program\u00a0\u201eSNA\u017dNI: Aktivnost civilnog dru\u0161tva u osna\u017eivanju slobode medija i borbi protiv dezinformacija i mrzila\u010dke propagande na Zapadnom Balkanu i Turskoj\u201c uz finansijsku podr\u0161ku Evropske unije implementiraju partnerske organizacije:\u00a0SEENPM,\u00a0Albanski medijski institut,\u00a0Mediacentar Sarajevo,\u00a0Kosovo 2.0,\u00a0Institut za medije Crne Gore,\u00a0Makedonski institut za medije,\u00a0Novosadska novinarska \u0161kola,\u00a0Mirovni in\u0161titut Ljubljana\u00a0i\u00a0Bianet.<\/h5>\n
Ovaj \u010dlanak je napisan uz finansijsku podr\u0161ku Evropske unije. Sadr\u017eaj je isklju\u010divo odgovornost SEENPM-a i ne odra\u017eava nu\u017eno stavove Evropske unije.<\/h5>\n

Borba protiv poplave dezinformacija na Zapadnom Balkanu – Institut za medije Crne Gore (IMCG) (mminstitute.org)<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kako bi smanjile uticaj dezinformacija, organizacije civilnog dru\u0161tva \u0161irom regije rade na ja\u010danju medijske pismenosti me\u0111u starima i mladima.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":311920,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-366268","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/366268","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=366268"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/366268\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":366270,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/366268\/revisions\/366270"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/311920"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=366268"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=366268"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=366268"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}