{"id":366114,"date":"2023-03-15T07:11:40","date_gmt":"2023-03-15T06:11:40","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=366114"},"modified":"2023-03-15T07:11:40","modified_gmt":"2023-03-15T06:11:40","slug":"prepoznavanje-laganja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/03\/15\/prepoznavanje-laganja\/","title":{"rendered":"Prepoznavanje laganja"},"content":{"rendered":"

Pogled<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Iako mo\u017eda djeluje kao da bi onaj koji la\u017ee uvijek odvra\u0107ao pogled, ne mora da zna\u010di da je to zapravo istina. Ljudi mogu odvra\u0107ati pogled iz mnogih razloga, kao \u0161to je stidljivost ili nedostatak pa\u017enje. Dvije razli\u010dite studije su pokazale da \u010dak vi\u0161e od polovine u\u010desnika u istra\u017eivanju, koji su lagali, nisu imali problem sa odr\u017eavanjem kontakta o\u010dima. Mogu\u0107e je da onaj koji la\u017ee ima ve\u0107u koncentraciju i zbog toga unosi dodatan “napor”, kako bi la\u017e djelovala \u0161to ubjedljivije.<\/p>\n

Prekrivanje usana i o\u010diju<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Kao simboli\u010dno prekrivanje svoje la\u017ei, mnogi \u0107e instinktivno skrivati usne, o\u010di ili \u0161ake. Biv\u0161i \u0161pijuni i agenti \u010desto obja\u0161njavaju da se osoba koja la\u017ee mo\u017ee podsvjesno “skrivati” od reakcije drugih, iz straha da se la\u017e mo\u017ee olako prepoznati. Kao i u prethodnom primjeru, va\u017eno je napraviti razliku izme\u0111u stidljivosti, nervoze i laganja.<\/p>\n

Promjena glasa<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ako osoba koja je ina\u010de tiha naglo povisi glas ili obrnuto, postoji mogu\u0107nost da ne govori istinu. U pojedinim slu\u010dajevima, neki \u010dak povise ton glasa, kao znak nesigurnosti. Pored toga, ima i onih koji postavljaju gard – glasno govore, koriste grube rije\u010di, agresivan govor tijela, \u0161to isto mo\u017ee biti vrsta odbrane. Najbolje je kada se zaista poznaje karakter pojedinca, tako da sve promjene u pona\u0161anju i govoru koje zapadnu za oko mogu biti indikator laganja.<\/p>\n

Ipak, faktor mogu biti i kulturolo\u0161ke razlike. Prema jednoj studiji, dokazano je da ljudi kineske nacionalnosti povise ton glasa dok la\u017eu, dok latinoamerikanci spu\u0161taju ton.<\/p>\n

Previ\u0161e detalja i obja\u0161njavanja<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Osim tona glasa, same informacije koje dobijamo mogu otkriti mnogo vi\u0161e od samog posmatranja govora tijela pojedinca. Kada neko opisuje previ\u0161e sitni\u010davih detalja, koji djeluju samo kao “popunjavanje praznog prostora” u pri\u010di, to mo\u017ee zna\u010diti da je osoba neiskrena.<\/p>\n

Jedan razlog je tra\u017eenje dodatnog vremena za smi\u0161ljanje la\u017ei, \u0161to se dobija produ\u017eavanjem pri\u010de i potencijalnim odvla\u010denjem pa\u017enje sagovornika. Drugi razlog je panika i nesigurnost, jer dodavanje mnogo “neva\u017enih” detalja mo\u017ee djelovati kao dobra odluka, u nadi da \u0107e pri\u010da djelovati autenti\u010dnije.<\/p>\n

Intuicija prije svega<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Prije nego \u0161to se upustimo u ozbiljnu analizu tu\u0111eg govora i gestikulacija, va\u017eno je da prvo budemo svjesni sopstvenog osje\u0107aja i intuicije. Ako nam je neprijatno u stomaku, osje\u0107amo ubrzan rad srca ili generalnu neprijatnost kada nam druga osoba ne\u0161to opisuje, to mo\u017ee biti indikator da ne\u0161to nije u redu sa razgovorom. Umjesto ignorisanja tog osje\u0107aja, bolje je obratiti pa\u017enju na njega i odatle primijeniti prethodno navedene savjete, koji mogu biti spas od mogu\u0107ih nesporazuma ili konflikta.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Posmatranjem gestikulacija i pa\u017eljivim slu\u0161anjem mo\u017ee se otkriti da li je neko zaista iskren ili ne, prenosi RT.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":335097,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-366114","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/366114","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=366114"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/366114\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":366115,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/366114\/revisions\/366115"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/335097"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=366114"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=366114"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=366114"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}