{"id":365850,"date":"2023-03-10T07:17:42","date_gmt":"2023-03-10T06:17:42","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=365850"},"modified":"2023-03-10T07:18:54","modified_gmt":"2023-03-10T06:18:54","slug":"upoznaj-svoje-tijelo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/03\/10\/upoznaj-svoje-tijelo\/","title":{"rendered":"Upoznaj svoje tijelo"},"content":{"rendered":"<p><strong> Oko <\/strong>&#8211; u uglu kod donjeg kapka postoji rupica koja se zove lakrimalno jezgro iz kojeg zapravo izlaze suze.<\/p>\n<p><strong>\u00a0\u00a0 Ruka<\/strong> &#8211; oko 86% ljudi ima mi\u0161i\u0107 od lakta do dlana koji se naziva palmaris longus. Ukoliko \u017eelite da saznate imate li ga i vi, dodirnite mali prst palcem i zategnite mi\u0161i\u0107e zgloba. Ovaj mi\u0161i\u0107 \u0107e isko\u010diti ukoliko ga imate. Nau\u010dnici vjeruju da ovaj mi\u0161i\u0107 koriste primate kada se prenju po drve\u0107u i kre\u0107u sa grane na granu.<\/p>\n<p><strong>\u00a0\u00a0\u00a0 Ko\u017ea<\/strong> &#8211; kineski nau\u010dnici su otkrili da ljudi ispu\u0161taju malo svijetla iz ko\u017ee, \u0161to dovodi do svijetljenja u mraku, naro\u010dito u predjelu \u010dela, vrata i obraza. Ovo svijetlo je nevidljivo ljudskom oku.<\/p>\n<p><strong>\u00a0\u00a0 Mi\u0161i\u0107i u\u0161iju<\/strong> &#8211; u spoljnom uhu postoje tri mi\u0161i\u0107a koji dozvoljavaju u\u0161ima da se pokre\u0107u, kao kod ma\u010dke. Ipak, nemaju funkciju kod modernog \u010dovjeka.<\/p>\n<p><strong>\u00a0\u00a0 Mi\u0161i\u0107i je\u017eenja<\/strong> &#8211; je\u017eenje je prouzrokovano mi\u0161i\u0107ima oko folikula vlasi, koji se pokrenu kada smo upla\u0161eni ili uzbu\u0111eni.<\/p>\n<p>Prije dvije godine, otkriven je novi organ u anatomiju \u010dovjeka. U pitanju je <strong>mezenterijum<\/strong>\u2013 organ se nalazi u na\u0161em sistemu za varenje i dugo se vjerovalo da je sa\u010dinjen od usitnjenih i odvojenih struktura. Nije jo\u0161 uvek poznato \u010demu slu\u017ei.<\/p>\n<p>Ro\u017enja\u010da ima \u0161est slojeva, a jedno je otkriveno tek 2013. U pitanju je <strong>\u201cDua sloj\u201c<\/strong>, koji je veoma tanak.<\/p>\n<p><strong>Rep<\/strong> &#8211; ljudski embrion ima rep do desete nedjelje razvoja u stomaku. Taj rep kasnije sraste sa ki\u010dmom, te nije vidljiv. Ipak, u rijetkim slu\u010dajevima, de\u0161ava se da se beba rodi sa repom, koji se onda hirur\u0161ki odstranjuje.<\/p>\n<p>Prije tri godine, otkriveno je da su krvni sudovi mozga direktno povezani sa imunim sistemom.<\/p>\n<p><strong> Jakobson organ<\/strong> poma\u017ee \u017eivotinjama da osjete fermone. Nau\u010dnici jo\u0161 uvijek debatuju da li ga imaju i ljudi, jer je dokazano da ga beba u stomaku ga ima, ali da on vremenom nestane. Me\u0111utim, odrasli ljudi na oba nazalna prolaza imaju rupicu koja nije povezana sa neuronima u mozgu.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/teamextreme.pro\/?team=milivuk&amp;cmp=pcnen\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-361707\" src=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2023\/01\/AI-marketing.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"250\" \/><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ljudsko tijelo, uprkos modernoj medicini, nije u potpunosti istra\u017eeno. Edukacija.rs skre\u0107e pa\u017enju na djelove tijela koji su nam manje poznati ili nepoznati<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":271322,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[3056,3057],"class_list":["post-365850","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara","tag-covjecje-tijelo","tag-organi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/365850","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=365850"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/365850\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":365853,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/365850\/revisions\/365853"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/271322"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=365850"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=365850"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=365850"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}