{"id":365502,"date":"2023-03-04T08:21:09","date_gmt":"2023-03-04T07:21:09","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=365502"},"modified":"2023-03-04T08:21:09","modified_gmt":"2023-03-04T07:21:09","slug":"zasto-svijet-podrzava-rusiju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/03\/04\/zasto-svijet-podrzava-rusiju\/","title":{"rendered":"Za\u0161to svijet podr\u017eava Rusiju?"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Autor: Krishen Mehta<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>U oktobru 2022. godine, oko osam meseci nakon \u0161to je po\u010deo rat u Ukrajini, Univerzitet Kembrid\u017e u Velikoj Britaniji uporedio je ankete sprovedene u 137 zemalja o stavovima ispitanika prema Zapadu, Rusiji i Kini.<\/p>\n<p>Nalazi u studiji, iako sadr\u017ee manje gre\u0161ke, dovoljno su ubedljivi i treba ih shvatiti ozbiljno.<\/p>\n<ul>\n<li>\u2665 Od 6,3 milijardi ljudi koji \u017eive van Zapada, 66 odsto izra\u017eava pozitivan stav prema Rusiji, a 70 odsto prema Kini;<br \/>\n\u2665 Rusija u\u017eiva najve\u0107u podr\u0161ku u ju\u017enoj Aziji \u2013 75 posto, 68 posto u frankofonoj Africi i 62 posto u jugoisto\u010dnoj Aziji;<br \/>\n\u2665 stavovi o Rusiji su pozitivni u Saudijskoj Arabiji, Maleziji, Indiji, Pakistanu i Vijetnamu.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ovakva opredeljenja izazvala su gnev, iznena\u0111enje, pa \u010dak i bes na Zapadu. Tamo te\u0161ko mogu da poveruju da dve trec\u0301ine svetske populacije nije na njihovoj strani.<\/p>\n<p>Koji su neki od uzroka za tako ne\u0161to? Verujem da postoji pet razloga koje \u0107u opisati u ovom kratkom eseju.<\/p>\n<blockquote>\n<h2>1.Globalni Jug ne veruje da Zapad razume njihove probleme i da sa njima suose\u0107a<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Indijski ministar spoljnih poslova, Subrahmanyam Jaishankar, sa\u017eeto je to objasnio u nedavnom intervjuu: \u201eEvropa mora prestati da smatra kako su njeni problemi u isto vreme i poblemi sveta, ali da svetski problemi nisu problemi Evrope.\u201d On misli na mnoge izazove sa kojima se suo\u010davaju zemlje u razvoju, bilo da se odnose na posledice pandemije, visoke cene servisiranja duga, klimatsku krizu koja pusto\u0161i \u017eivote, patnje zbog nesta\u0161ice hrane, su\u0161e i visoke cene energije. Zapad je jedva dao i prazna obe\u0107anja globalnom Jugu o mnogim od ovih problema. Ipak, Zapad insistira da mu se globalni Jug pridru\u017ei u sankcionisanju Rusije.<\/p>\n<p>Pandemija kovida je savr\u0161en primer. Uprkos ponovljenim molbama globalnog Juga da se podele patentna prava na vakcine, sa ciljem spasavanja \u017eivota, nijedna zapadna nacija nije bila voljna da to u\u010dini. Afrika je do danas ostala najnevakcinisaniji kontinent na svetu. Ona je mogla da proizvodi vakcine, ali bez dozvola kompanija koje na njih imaju intelektualnu svojinu to nije mogla da uradi.<\/p>\n<p>Ali pomoc\u0301 je stigla iz Rusije, Kine i Indije. Al\u017eir je pokrenuo program vakcinacije u januaru 2021. nakon \u0161to je primio prvu seriju ruskih vakcina Sputnjik V. Egipat je po\u010deo sa vakcinacijom nakon \u0161to je otprilike u isto vreme dobio kinesku vakcinu Sinofarm. Ju\u017ena Afrika je nabavila milion doza vakcina AstraZeneca od Instituta za serum Indije. U Argentini Sputnjik je bio okosnica programa vakcinacije. Sve se to de\u0161avalo dok je Zapad koristio svoja finansijska sredstva da kupuje milione doza unapred, a \u010desto ih je uni\u0161tavao kada im je pro\u0161ao rok upotrebe. Poruka globalnom Jugu bila je jasna \u2013 va\u0161i problemi su va\u0161i problemi, oni nisu na\u0161i problemi.<\/p>\n<blockquote>\n<h2>2.Istorija je va\u017ena \u2013 kako su se dr\u017eave pona\u0161ale tokom kolonijalizma i posle sticanja nezavisnosti?<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Mnoge zemlje u Latinskoj Americi, Africi i Aziji gledaju na rat u Ukrajini kroz druga\u010dije nao\u010dare od Zapada. Mnoge od njih vide svoje biv\u0161e kolonijalne gospodare kao se grupi\u0161u kao \u010dlanice zapadne alijanse. Zemlje koje su sankcionisale Rusiju su ili \u010dlanice Evropske unije i NATO-a, ili su najbli\u017ei saveznici SAD u azijsko-pacifi\u010dkom regionu. Nasuprot tome, mnoge zemlje u Aziji i skoro sve zemlje Bliskog Istoka, Afrike i Latinske Amerike poku\u0161ale su da ostanu u dobrim odnosima i sa Rusijom i sa Zapadom, i da izbegavaju sankcije Rusiji. Da li je tako zato \u0161to se sec\u0301aju svoje istorije tokom ere zapadne kolonijalne politike? U mnogim narodima globalnog Juga traume kojima su ljudi bili izlo\u017eeni su jo\u0161 uvek \u017eive. Zapad ih je uglavnom zaboravio.<\/p>\n<p>Nelson Mandela je \u010desto govorio da je podr\u0161ka Sovjetskog Saveza, i moralna i materijalna, pomogla da inspiri\u0161e Ju\u017enoafrikance da zbace re\u017eim aparthejda. Zbog toga mnoge afri\u010dke zemlje i dalje gledaju na Rusiju u povoljnom svetlu. A kada su biv\u0161e kolonije stekle nezavisnost, Sovjetski Savez ih je podr\u017eao iako je i sam imao ograni\u010dene resurse. Asuansku branu u Egiptu, \u010dija je izgradnja trajala 11 godina, od 1960. do 1971. projektovao je moskovski Hidro projektni institut, a velikim delom finansirao je Sovjetski Savez. \u017deljezaru Bhilai u Indiji, jedan od prvih velikih infrastrukturnih projekata u nezavisnoj Indiji, izgradio je 1959. godine SSSR\u00a0 Druge zemlje su tako\u0111e imale koristi od podr\u0161ke biv\u0161eg Sovjetskog Saveza, kako politi\u010dke tako i ekonomske, uklju\u010dujuc\u0301i Ganu, Mali, Sudan, Angolu, Benin, Etiopiju, Ugandu i Mozambik. Na samitu Afri\u010dke unije u Adis Abebi 18. februara ove godine ministar spoljnih poslova Ugande Jeje Odongo rekao je: \u201eBili smo kolonizovani i oprostili smo onima koji su nas kolonizovali. Sada kolonizatori tra\u017ee od nas da budemo neprijatelji Rusije, koja nas nikada nije kolonizovala. Da li je to po\u0161teno? Ne za nas. Njihovi neprijatelji su njihovi neprijatelji. Na\u0161i prijatelji su na\u0161i prijatelji.\u201d<\/p>\n<p>S pravom ili ne, dana\u0161nju Rusiju mnoge zemlje globalnog juga vide kao ideolo\u0161kog naslednika biv\u0161eg Sovjetskog Saveza. Ove zemlje imaju dugo pamc\u0301enje koje ih navodi da Rusiju posmatraju u ne\u0161to druga\u010dijem svetlu. S obzirom na istoriju, mo\u017eemo li ih kriviti?<\/p>\n<blockquote>\n<h2>3.Na globalnom Jugu smatraju da se u Ukrajinskom ratu odlu\u010duje uglavnom o buduc\u0301nosti Evrope, a ne o buduc\u0301nosti celog sveta<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Istorija Hladnog rata nau\u010dila je zemlje u razvoju da upletenost u sukobe velikih sila njima donosi malo koristi, ali nosi ogromne rizike. One posmatraju ukrajinski posredni \u00a0rat kao rat koji se vi\u0161e ti\u010de buduc\u0301nosti evropske bezbednosti nego buduc\u0301nosti celog sveta. \u0160tavi\u0161e, globalni Jug vidi ovaj rat kao skupo odvrac\u0301anje pa\u017enje od najhitnijih pitanja koja se njih ti\u010du. Tu spadaju vec\u0301e cene goriva, hrane, vec\u0301i tro\u0161kovi servisiranja duga i vec\u0301a inflacija \u2013 a sve je to jo\u0161 vi\u0161e pogor\u0161ano zbog zapadnih sankcija koje su uvedene Rusiji.<\/p>\n<p>Nedavno i<a href=\"https:\/\/www.nature.com\/articles\/s41560-023-01209-8\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">stra\u017eivanje<\/a> koje je objavila Nej\u010der enerd\u017ei (<a href=\"https:\/\/www.nature.com\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Nature Energy<\/a>) navodi da bi do 140 miliona ljudi moglo biti gurnuto u ekstremno siroma\u0161tvo zbog vi\u0161ih cena energije do kojih je do\u0161lo tokom pro\u0161le godine.<\/p>\n<p>Rastuc\u0301e cene ne samo da direktno uti\u010du na ra\u010dune za energiju, vec\u0301 tako\u0111e dovode do pritiska na povec\u0301anje cena u svim lancima snabdevanja i potro\u0161a\u010dkih artikala, uklju\u010dujuc\u0301i hranu i druge potrep\u0161tine. To zemljama u razvoju nanosi ve\u0107u \u0161tetu nego \u00a0Zapadu.<\/p>\n<p>Zapad mo\u017ee da izdr\u017ei rat \u201ekoliko god je potrebno\u201c jer za to ima finansijska sredstva i tr\u017ei\u0161ta kapitala. Ali Globalni jug nema takav luksuz. Rat za buduc\u0301nost evropske bezbednosti ima potencijal da uni\u0161ti bezbednost celog sveta.<\/p>\n<p>Globalni jug je tako\u0111e uznemiren \u0161to Zapad ne vodi pregovore koji bi mogli da dovedu ovaj rat do skorog zavr\u0161etka. Propu\u0161tene su prilike u decembru 2021. godine kada je Rusija predlo\u017eila revidirane bezbednosne sporazume za Evropu koji su mogli da spre\u010de rat i koje je Zapad odbacio. Mirovne pregovore u Istanbulu u aprilu 2022. Zapad je tako\u0111e odbacio, delom da bi \u201eoslabio\u201c Rusiju. A sada ceo svet plac\u0301a cenu invazije koju zapadni mediji vole da nazivaju \u201eni\u010dim izazvanom\u201c i koja se mogla izbec\u0301i.<\/p>\n<blockquote>\n<h2>4.Svetskom ekonomijom vi\u0161e ne dominira Amerika, niti Zapad ima vode\u0107u poziciju, a globalni Jug ima druge opcije<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Nekoliko zemalja na globalnom Jugu sve vi\u0161e vidi svoju buduc\u0301nost vezanu za zemlje koje vi\u0161e nisu u zapadnoj sferi uticaja. Da li je to njihova percepcija o tome kako se ravnote\u017ea snaga pomera sa Zapada, ili po\u017eeljno razmi\u0161ljanje zbog \u00a0njihovog kolonijalnog nasle\u0111a ? Pogledajmo neke podatke koje bi mogli biti relevantni.<\/p>\n<p>Udeo SAD-a u globalnoj proizvodnji opao je sa 21 odsto u 1991. na 15 odsto u 2021, dok je udeo Kine porastao sa 4 na 19 odsto tokom istog perioda. Kina je najvec\u0301i trgovinski partner za vec\u0301inu sveta, a njen BDP po paritetu kupovne moc\u0301i vec\u0301 prema\u0161uje ameri\u010dki. BRIKS (Brazil, Rusija, Kina, Indija i Ju\u017ena Afrika) imao je kombinovani BDP u 2021. od 42 triliona dolara u pore\u0111enju sa 41 trilion dolara u G7. Njihova populacija od 3,2 milijarde je vi\u0161e od 4,5 puta ve\u0107a od ukupne populacije zemalja G7, koje imaju 700 miliona stanovnika.<\/p>\n<p>BRIKS ne uvodi sankcije Rusiji niti isporu\u010duje oru\u017eje protivni\u010dkoj strani. Dok je Rusija najvec\u0301i dobavlja\u010d energije i prehrambenih \u017eitarica za globalni Jug, Kina je \u00a0najvec\u0301i finansijer i gradi velike infrastrukturne projekte u okviru inicijative Pojas i put. A sada su se Rusija i Kina, zbog Ukrajinskog rata, pribli\u017eile jedna drugoj vi\u0161e nego ikada ranije. \u0160ta sve to zna\u010di za zemlje u razvoju?<\/p>\n<p>To zna\u010di da \u2013 kada su u pitanju finansiranje, hrana, energija i infrastruktura \u2013 globalni Jug mora vi\u0161e da se oslanja na Kinu i Rusiju nego na Zapad. Globalni jug tako\u0111e vidi kako se \u0161iri \u0160angajska organizacija za saradnju, kako sve vi\u0161e zemalja \u017eeli da se pridru\u017ee BRIKS-u. Mnoge zemlje sada trguju valutama koje ih udaljavaju od dolara, evra ili Zapada. Oni tako\u0111e vide deindustrijalizaciju koja se de\u0161ava u nekim zemljama u Evropi zbog vi\u0161ih tro\u0161kova energije, uz vec\u0301u inflaciju. Ovo \u010dini prili\u010dno o\u010diglednom ekonomsku ranjivost Zapada koja nije bila toliko o\u010digledna pre rata. Po\u0161to zemlje u razvoju imaju obavezu da stave interese svojih gra\u0111ana na prvo mesto, da li je \u010dudno \u0161to vide svoju buduc\u0301nost vezanu vi\u0161e za zemlje koje nisu predvo\u0111ene Zapadom ili kojima Amerikanci ne dominiraju?<\/p>\n<blockquote>\n<h2>5.\u201eMe\u0111unarodni poredak zasnovan na pravilima\u201c nema kredibilitet<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>\u201eMe\u0111unarodni poredak zasnovan na pravilima\u201c je koncept koji mnoge zemlje globalnog Juga vide kao ideju koju je osmislio Zapad i koja je jednostrano nametnuta drugim zemljama. Malo uop\u0161te ima ne-zapadnih zemalja koje su ikad dobrovoljno prihvatile taj koncept. Jug se ne protivi poretku zasnovanom na pravilima, vec\u0301 sada\u0161njem sadr\u017eaju tih pravila, onako kako ih je zamislio Zapad.<\/p>\n<p>Ali se tako\u0111e mora postaviti pitanje da li se me\u0111unarodni poredak zasnovan na pravilima primenjuje \u010dak i na Zapadu?<\/p>\n<p>Vec\u0301 decenijama, mnogi na globalnom Jugu vide da zapadna svetska politka ne uzima u obzir tu\u0111e stavove. Nekoliko zemalja je vojno napadnuto uglavnom bez odobrenja Saveta bezbednosti. To uklju\u010duje biv\u0161u Jugoslaviju, Irak, Avganistan, Libiju i Siriju. Po kojim \u201epravilima\u201c su te zemlje bile napadnute ili devastirane, i da li su ti ratovi bili izazvani ili ni\u010dim izazvani? D\u017eulijan Asan\u017e \u010dami u zatvoru, a Ed Snouden je u egzilu \u2013 jer su imali hrabrosti da razotkriju istinu koja se krije iza ovih agresija.<\/p>\n<p>Sankcije koje je Zapad uveo za preko 40 zemalja uzrokuju zna\u010dajne te\u0161koc\u0301e i patnje. Prema kom me\u0111unarodnom pravu ili \u201eporetku zasnovanom na pravilima\u201c je Zapad koristio svoju ekonomsku snagu da uvede ove sankcije? Za\u0161to je imovina Avganistana i dalje zamrznuta u zapadnim bankama dok se zemlja suo\u010dava sa siroma\u0161tvom i gla\u0111u? Za\u0161to se venecuelansko zlato jo\u0161 uvek dr\u017ei zarobljeno u Velikoj Britaniji dok ljudi u Venecueli \u017eive na ivici egzistencije? I ako su tvrdnje Sajmona Her\u0161a istinite, po kom \u201eporetku zasnovanim na pravilima\u201c je Zapad uni\u0161tio gasovode Severni tok?<\/p>\n<p>\u010cini se da je dolazi do promene paradigme, sve ve\u0107i deo sveta se osloba\u0111a zapadne dominacije, nastaje vi\u0161epolarni svet. A rat u Ukrajini je u\u010dinio o\u010diglednijim razlike i ponore koji postoje u svetu i koji dovode do promene paradigme. Delom zbog sopstvene istorije, a delom zbog nastaju\u0107e ekonomske realnosti, globalni Jug vidi multipolarni svet kao po\u017eeljan poredak u kome c\u0301e se verovatno \u010duti i njegovi glasovi.<\/p>\n<p>Predsednik Kenedi je zavr\u0161io svoj govor na Ameri\u010dkom univerzitetu 1963. sledec\u0301im re\u010dima: \u201eMoramo da u\u010dinimo ono \u0161to je u na\u0161oj mo\u0107i kako bi izgradili svet mira u kome su slabi sigurni, a jaki pravedni. Nismo bespomoc\u0301ni pred tim zadatkom niti je taj cilj osu\u0111en na neuspeh. Sa samopouzdanjem i bez straha \u2013 moramo raditi na strategiji mira.\u201d<\/p>\n<p>Ta strategija mira bila je izazov pred nama 1963. godine, i ona ostaje izazov za nas i danas. Glasovi za mir, uklju\u010dujuc\u0301i i one sa globalnog Juga, moraju se \u010duti.<\/p>\n<blockquote><p><strong>Krishen Mehta<\/strong>, autor ovoga priloga, \u010dlan je odbora Ameri\u010dkog komiteta za sporazum izme\u0111u SAD-a i Rusije (ACURA) i vi\u0161i suradnik za globalnu pravdu na Univerzitetu Yale. \u010clanak 5 <a href=\"https:\/\/www.eurasiareview.com\/24022023-5-reasons-why-much-of-global-south-isnt-automatically-supporting-the-west-in-ukraine-oped\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Reasons Why Much of the Global South Isn\u2019t Automatically Supporting the West in Ukraine<\/a> originalno je objavljen na portalu <a href=\"https:\/\/www.eurasiareview.com\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Eurasiareview<\/a>.<br \/>\nS engleskog preveo Miroslav Samard\u017ei\u0107.<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u201eBili smo kolonizirani i oprostili smo biv\u0161im kolonizatorima. Sada ti isti kolonizatori tra\u017ee od nas da budemo neprijatelji Rusije, koja nas nikada nije kolonizirala. Njihovi neprijatelji su njihovi neprijatelji. Na\u0161i prijatelji su na\u0161i prijatelji.\u201d<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":364010,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[3022,612,3023,1743],"class_list":["post-365502","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-kolonije","tag-rusija","tag-siromasni-jug","tag-zapad"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/365502","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=365502"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/365502\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":365504,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/365502\/revisions\/365504"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/364010"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=365502"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=365502"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=365502"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}