{"id":365420,"date":"2023-03-03T06:53:26","date_gmt":"2023-03-03T05:53:26","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=365420"},"modified":"2023-03-03T06:53:26","modified_gmt":"2023-03-03T05:53:26","slug":"kina-i-amerika-prekid-tajnog-dila","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/03\/03\/kina-i-amerika-prekid-tajnog-dila\/","title":{"rendered":"Kina i Amerika \u2013 prekid tajnog dila"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Pi\u0161e: Yanis Varoufakis<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Pravi silnici ne vladaju silom ve\u0107 faustovskim ponudama koje je nemogu\u0107e odbiti. Odli\u010dan primer za to je vi\u0161edecenijski pre\u0107utni dogovor izme\u0111u Kine i Amerike koji je omogu\u0107io kinesko ekonomsko \u010dudo. I sve je teklo glatko do trgovinskog hladnog rata koji je Donald Trump objavio Kini.<\/p>\n<p>\u201eNa\u0161 tajni dil\u201c, objasnio mi je jedan kineski zvani\u010dnik, \u201ezasnivan je na trgovinskom deficitu Amerike kojim se odr\u017eava visoka tra\u017enja za na\u0161im robama. Zauzvrat, kineski kapital najve\u0107i deo ste\u010denog super-profita investira na tr\u017ei\u0161ta finansija, osiguranja i nekretnina u Americi. Kada smo ustanovili ovaj sistem, Amerika je najve\u0107i deo svoje industrijske proizvodnje prebacila u Kinu.\u201c<\/p>\n<p>Ovaj dogovor je gotovo pola stole\u0107a omogu\u0107avao Kini da vi\u0161kove svojih proizvoda, ili neto izvoz, konvertuje u prava na imovinu i rentu u SAD-u. Globalna dominacija dolara bila je u obostranom interesu kineskog i ameri\u010dkog kapitala.<\/p>\n<p>Opstanak svetskog primata SAD-a sada zavisi od Kine, a posredno i od toksi\u010dnih zbivanja unutar SAD-a izazvanih propadanjem radni\u010dke i srednje klase. Bez globalne prevlasti dolara deindustrijalizacija Amerike ne bi bila tako dramati\u010dna, a kineski kapital ne bi mogao da ogromne vi\u0161kove vrednosti koje su proizvodili kineski radnici deponuje u ameri\u010dki rentijerski sektor.<\/p>\n<p>Nezavisno od zvani\u010dnih razloga za udaljavanje od Kine, trgovinski rat koji su Sjedinjene Dr\u017eave zapo\u010dele u vreme Donalda Trumpa i koji je eskalirao u mandatu predsednika Bidena, primorava i ameri\u010dke kompanije i Komunisti\u010dku partiju Kine da razmisle o tome \u0161ta sledi posle raskida tajnog dila koji je tako dugo bio krucijalno va\u017ean za interese obe strane. Konglomerati poput kompanije Apple zapravo i ne mogu raskinuti svoje veze sa Kinom a da ne ugroze sopstveni opstanak. S druge strane, Kina raspola\u017ee rizi\u010dnom, ali realisti\u010dnom alternativom da doma\u0107om industrijom finansijskih tehnologija anulira poteze Sjedinjenih Dr\u017eava.<\/p>\n<p>Zamislite da su Google, Facebook, Twitter, Instagram i YouTube integrisani u jednu aplikaciju, dodajte Skype, WhatsApp, Viber i Snapchat, platforme kao \u0161to su Amazon, Spotify, Netflix, Disney+, Airbnb, Uber i Orbitz, priklju\u010dite tome i PayPal, Schwab i ostale bankarske aplikacije sa Vol strita. U stvari, prestanite da zami\u0161ljate, jer takva aplikacija ve\u0107 postoji i zove se WeChat. Tencentova mobilna aplikacija za razmenu poruka nudi sve pomenute usluge bazi korisnika koji razmenjuju 40 milijardi poruka dnevno. Dok slu\u0161a muziku ili gleda video, korisnik ne mora izlaziti iz aplikacije da bi poslao novac bilo kome u Kini ili nekome od miliona korisnika van Kine koji su instalirali aplikaciju i otvorili ra\u010dune u juanima kod kineskih banaka.<\/p>\n<p>Spoj kineske visoke tehnologije i finansija (u oblaku) mo\u017ee promeniti pravila igre. Uporedimo tonu aluminijuma koja iz \u0160angaja putuje u Los An\u0111eles i ciljanu reklamu koju ameri\u010dki potro\u0161a\u010di dobijaju preko TikToka. I jedno i drugo donosi dolare kineskim kompanijama. Ali dok u slu\u010daju aluminijuma priliv dolara zavisi od metala koji se mora fizi\u010dki otpremiti u Ameriku i spremnosti Amerike da finansira trgovinski deficit, za dolare koje donosi TikTok to ne va\u017ei. Zahvaljuju\u0107i rastu kineske ekonomije u oblaku, kineski bogata\u0161i i mo\u0107nici sve manje zavise od ameri\u010dkog trgovinskog deficita i kreatora trgovinskih politika kontrole ulaska kineske robe kroz ameri\u010dke luke.<\/p>\n<p>To je novo stanje stvari. Budu\u0107i da Amerika nastavlja da preti merama protiv kineskog konvencionalnog kapitalizma, Kina bi mogla da napusti tajni dil koji ju je vezivao za hegemoniju Sjedinjenih Dr\u017eava, da mobili\u0161e sopstveni sistem finansija u oblaku i okrene se modelu razvoja koji ne\u0107e zavisiti od ameri\u010dkog trgovinskog deficita. Takav potez Kine imao bi monumentalne lokalne i globalne posledice.<\/p>\n<p>Na unutra\u0161njem planu, udaljavanje od modela fizi\u010dke proizvodnje orijentisane na izvoz dovelo bi do pada agregatnih kapitalnih investicija sa oko 50% na ispod 30% nacionalnog dohotka Kine. Globalno, izlazak iz ameri\u010dkog trgovinskog deficita omogu\u0107io bi Kini da kroz sistem finansija u oblaku, uz odgovaraju\u0107u podr\u0161ku digitalne valute od strane centralne banke Kine, ponudi ostatku sveta sistem pla\u0107anja denominovan u juanima koji potpuno zaobilazi trenutno dominantni dolarski platni promet pod kontrolom Sjedinjenih Dr\u017eava.<\/p>\n<p>Posle zaplene rezervi centralne banke Rusije od strane Amerike i Evrope zbog invazije na Ukrajinu, raste tra\u017enja za novim kineskim platnim prometom i kineskim finansijama u oblaku. Odustajanje od modela razvoja koji zavisi od trgovinskog deficita Sjedinjenih Dr\u017eava vi\u0161e nije samo hipoteti\u010dki scenario. Pitanje je samo da li kreatori politika u Kini zaista \u017eele da krenu tim putem?<\/p>\n<p>Ako to u\u010dine, prakti\u010dno \u0107e odbaciti industrijski model razvoja koji je proizveo kinesko ekonomsko \u010dudo, \u0161to \u0107e sigurno izazvati otpor tradicionalnog kineskog kapitala koji zavisi od ameri\u010dkog trgovinskog deficita i prometa u dolarima. Ako to ne u\u010dine, kineska ekonomija \u0107e i dalje biti zavisna od davne pogodbe koja svakim danom postaje sve nepovoljnija po Kinu, dok se nad njom nadvijaju oblaci novog hladnog rata. Mo\u017eda \u0107e odluku o tome umesto njih doneti Bidenova administracija daljim insistiranjem na blokiranju razvoja Kine kao tehnolo\u0161ki naprednog dru\u0161tva. Od toga da li \u0107e nastupiti nagli kineski zaokret u pravcu razvoja finansija u oblaku zavisi budu\u0107nost Amerike i Kine, a mo\u017eda i \u010ditavog sveta.<\/p>\n<blockquote><p>Project Syndicate<\/p>\n<p>Preveo \u0110or\u0111e Tomi\u0107<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/pescanik.net\/kina-i-amerika-prekid-tajnog-dila\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Pe\u0161\u010danik.net<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Spoj kineske visoke tehnologije i finansija (u oblaku) mo\u017ee promeniti pravila igre<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":284381,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[700,573,3015],"class_list":["post-365420","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-kina","tag-sad","tag-tajni-dil"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/365420","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=365420"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/365420\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":365421,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/365420\/revisions\/365421"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/284381"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=365420"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=365420"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=365420"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}