{"id":365351,"date":"2023-03-02T07:58:27","date_gmt":"2023-03-02T06:58:27","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=365351"},"modified":"2023-03-02T07:58:27","modified_gmt":"2023-03-02T06:58:27","slug":"bosna-i-hercegovina-drzava-nezavisna-od-logike-i-same-sebe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/03\/02\/bosna-i-hercegovina-drzava-nezavisna-od-logike-i-same-sebe\/","title":{"rendered":"Bosna i Hercegovina, dr\u017eava nezavisna od logike i same sebe"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Vedad Hasanovi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Bosna i Hercegovina je protektorat. Dr\u017eava koja stoji na prote(k)ti\u010dkim nogama, ali ne hoda i ne ide nikud. Dr\u017eava koja nije jedinstvena, ali je po mnogo \u010demu jedinstvena u svijetu. Rascjepkana po entitetima i etnicitetima i dozlaboga nefunkcionalna.<\/p>\n

Zemlja koju kontinuirano\u00a0prate najapsurdniji pehovi i maleri, a kojih nikako da se rije\u0161i ni u najnovijem vremenu. Neko je to dobro opisao zanimljivom dosjetkom: \u201dGdje po\u010dinje Bosna, prestaje logika\u201d. Na\u017ealost, to je zaista tako. Historija se poigrala s ovom zemljom. Od nekada jednog naroda istog jezika, konstituisana su tri naroda koji govore istim jezikom, ali se ne razumiju. Religija je bila i ostala va\u017enija od jezika, pa je dominantna percepcija takva da su Bo\u0161njaci, Srbi i Hrvati bli\u017ei Turskoj, Rusiji ili Vatikanu nego jedni drugima.<\/p>\n

Umjesto jednog \u2013 dr\u017eavnog, nacionalnog, nadkonfesionalnog, nadetni\u010dkog (id)entiteta zvanog BiH, u ratnoj kataklizmi konstituisana su dva: Republika Srpska, koja nije republika i Federacija BiH, koja nije federacija. Barem nisu u klasi\u010dnom smislu tih pojmova. Dug je niz tih antilogi\u010dnih konstrukcija na maloj povr\u0161ini izme\u0111u Save i Jadrana, Une i Drine. Jedna od takvih je i Dan nezavisnosti BiH i prate\u0107e kotroverze oko njega.<\/p>\n

Te\u0161ko je zaista re\u0107i od koga je i od \u010dega je Bosna i Hercegovina kao me\u0111unarodno priznata dr\u017eava zapravo nezavisna. Iako je me\u0111unarodno priznata, BiH kao takva nije priznata me\u0111u njenim narodima. S njom i u njoj niko nije izgleda ni sretan niti zadovoljen. Niko osim politi\u010dko-tajkunske oligarhije koja se la\u017eno predstavlja kao predstavnik i za\u0161titnik narodne politi\u010dke volje i interesa, a ustvari je \u010duvar i za\u0161titnik onoga \u0161to je od tog istog naroda pokrala.<\/p>\n

Me\u0111utim, nisu ba\u0161 sve te \u2018apsurdistanske\u2019 nelogi\u010dnosti doma\u0107e i autohtone. Ima mnogo toga dopremljenog izvana. Licemjerni \u010duvari svjetskog mira, reda i poretka dali su 1992. zeleno svjetlo BiH da odr\u017ei referendum na kojem \u0107e se njeni gra\u0111ani izjasniti o budu\u0107em statusu Republike. A kada je neko ko nije bio zadovoljan tim rezultatom i voljom gra\u0111ana odlu\u010dio da tenkovima skr\u0161i taj rezultat i tu volju, \u010duvari svjetskog mira, reda i poretka su to tretirali kao unutra\u0161nji gra\u0111anski konflikt, a ne kao napad susjedne dr\u017eave na dr\u017eavu \u010diji su gra\u0111ani na referendumu izglasali nezavisnost. Potom su uvo\u0111enjem embarga na oru\u017eje toj novoj nezavisnoj dr\u017eavi uskratili mogu\u0107nost i pravo da se brani. Dr\u017eavi napada\u010du su uveli sankcije zbog agresije, ali je kasnije ta dr\u017eava oslobo\u0111ena te odgovornosti i krivice. Krajem 1995, prekinuli su rat u BiH i servirali mirovni sporazum kojim BiH prestaje biti republika, a \u010dine je novoformirane etni\u010dke teritorije (entiteti) koje su zapravo ratni teritorijalni plijen. Gra\u0111ani su ukinuti, a na pijadestal (po)stavljeni konstitutivni narodi, odnosno entiteti i njihovi politi\u010dki predstavnici. Paradoksalno, dr\u017eave napada\u010di su potpisnice tog mirovnog sporazuma po kojem je njihova obaveza da \u010duvaju mir u BiH. I tako je jedna ratom satrana dr\u017eava postala protektorat me\u0111unarodne zajednice, u kojoj se na jednoj polovini (ili preciznije: jednoj tre\u0107ini) njenog teritorija obilje\u017eava Dan nezavisnosti.<\/p>\n

Te\u0161ko je, skoro i nemogu\u0107e, govoriti o su\u0161tinskoj nezavisnosti (nekada\u0161nje Republike) Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina je napustila tada\u0161nju Jugoslaviju (ve\u0107 uveliko na\u010detu Milo\u0161evi\u0107evim djelovanjem), odnosno slu\u017ebeni Beograd, pa se pod bh. nezavisno\u0161\u0107u podrazumjeva nezavisnost od tog i takvog politi\u010dkog Beograda. Taj slu\u017ebeni ili politi\u010dki Beograd danas vje\u0161to\u00a0i manipulantski, preko republi\u010dkosrpskog entiteta, vr\u0161i politi\u010dki utjecaj na BiH i odluke koje donose ili odbijaju da donose bh. dr\u017eavne (pseudo zajedni\u010dke) institucije. Bosanskohercegova\u010dki entiteti, u prvom redu RS, koriste\u0107i tzv. paralelne (ljubavni\u010dko-\u0161valerske) veze sa susjednom Srbijom, pru\u017eaju mogu\u0107nost politi\u010dkim i drugim utjecajima iz susjedstva na stanje u BiH. Ne\u0161to sli\u010dno u zadnje vrijeme radi i slu\u017ebeni (politi\u010dki) Zagreb pod izlikom zabrinutosti za Hrvate u BiH i njihova politi\u010dka prava zbog slu\u010daja poznatog kao Kom\u0161i\u0107 case. Taj slu\u010daj ve\u0107 godinama proizvodi negativne dru\u0161tveno-politi\u010dke posljedice u BiH i glavni je povod i alibi Hrvatskoj da se mije\u0161a i uspje\u0161no lobira za hrvatsku stvar\u00a0u BiH. U tom smislu slu\u010daj Kom\u0161i\u0107\u00a0je jedan od spektakularnijih autogolova bo\u0161nja\u010dke politike.<\/p>\n

Besmislena i pogubna politi\u010dka fiks-ideja da \u017deljko Kom\u0161i\u0107 (u nekim krugovima poznat i kao \u017delimir Susjedi\u0107) bude isturen i izabran u Predsjedni\u0161tvo BiH, u kojem \u0107e biti \u010dlan Predsjedni\u0161tva iz reda Hrvata (ve\u0107 je u \u010detvrtom mandatu), imala je direktan utjecaj na rast mo\u0107i HDZ BiH i Dragana \u010covi\u0107a, koji je sahranio politi\u010dki pluralizam kod Hrvata u BiH. Zanimljivo, nekada\u0161nji ljevi\u010dar Milanovi\u0107 je podr\u017eavao svog socijaldemokratskog druga Susjedi\u0107a, a danas desni\u010dar Milanovi\u0107 (predsjednik Hrvatske) podr\u017eava \u010covi\u0107a i Dodika. \u010covi\u0107 i HDZ BiH, uvijeno ali i lukavo, tra\u017ee entitet za Hrvate (tj. za sebe) u kojem gotovo svi gra\u0111ani Hrvati imaju putovnice susjedne Republike Hrvatske. Da li bi to bio entitet ili pro\u0161irena Republika Hrvatska?<\/p>\n

\u010cudna je ta bosanskohercegova\u010dka dr\u017eavna nezavisnost. Pored \u010dinjenice da politike Beograda i Zagreba prema BiH nisu uop\u0107e dobronamjerne, ne mogu se ignorisati gre\u0161ke i suludi potezi \u2018domoljubnih\u2019 i \u2018integracionih\u2019 politi\u010dkih snaga. Recimo, Silajd\u017ei\u0107eva budala\u0161tina iz 2006, poznata kao \u201d100 BiH\u201d. Tada je oboren tzv. aprilski paket ustavnih reformi. Da je potpisan i prihva\u0107en taj reformski aprilski paket, sigurno bi ova dr\u017eava danas bila sre\u0111enija i funkcionalnija. Me\u0111utim, od \u201d100% BiH\u201d dobili smo (kako je rekao rahmetli Tihi\u0107) 100% Republiku Srpsku i vrlo jakog, mo\u0107nog i opakog Dodika.<\/p>\n

S druge strane nezavisnosti, imamo pojavu turkofilije me\u0111u Bo\u0161njacima, kao i divljenje (neo)sultanu Erdoanu i njegovoj autokratiji. To je na tragu one \u010dudne poruke i \u017eelje koju je osniva\u010d SDA i njen prvi predsjednik pred smrt ostavio turskom satrapu, a koja je glasila: \u201dOstavljam ti Bosnu u amanet\u201d. Prije ne\u0161to manje od 150 godina Osmanoturci su Bosnu ostavili u amanet kr\u0161\u0107anskoj Autrougarskoj monarhiji.<\/p>\n

Pro\u0161le godine u ova doba \u2013 1. marta 2022, dakle \u2013 SDA je izdala naredbu svojim \u010dlanovima, funkcionerima, simpatizerima i drugima da upale svoje automobile i naprave krug po \u0160eheru. Naravno, da to i snime. Atmosfera je bila \u010dudna i turobna, jer je nekoliko dana ranije krenula ruska invazija (\u201dspecijalna vojna operacija\u201d) na Ukrajinu. Bijesni automobili i (o)bijesni ljudi taj dan su se provozikali i bibikali. Pokazalo se kasnije da je to bio po\u010dasni krug bezidejnih politi\u010dkih maratonaca.<\/p>\n

Bosna i Hercegovina ima formalnu, ali nema su\u0161tinsku nezavisnost. Sve politike (izuzev mo\u017eda \u2018zavnobihovske\u2019, pa i austrougarske) koje su se vodile u Bosni i vanjske politike prema Bosni, bile su uglavnom nezavisne i odvojene od logike i zdravog razuma. Gubitkom srednjovjekovne (tada feudalne) nezavisnosti u XV stolje\u0107u, mentalitet ovda\u0161njih ljudi i naroda sve vi\u0161e je postajao robovski, kmetovski, sluganski, pa takav narod, takvi narodi, takva dr\u017eavna organizacija nisu spremni za samostalan i nezavisan \u017eivot. Za slobodan \u017eivot. To je sudbina malih. Sudbina neva\u017enih dr\u017eavica u kojima su na vlasti naj\u010de\u0161\u0107e oni najbeskrupulozniji.<\/p>\n

Niti je BiH su\u0161tinski nezavisna, niti je u BiH i\u0161ta nezavisno i slobodno. Njeni ljudi su sabijeni u etni\u010dke entitete i dobrovoljno zarobljeni od strane politi\u010dkih kartela. Jedinu stvarnu nezavisnost imaju upravo ti politi\u010dki karteli. Sjetimo se samo kada te iste vlasti nisu bile u stanju da nabave vakcine za vlastite gra\u0111ane, pardon vlastite narode, pa su mnogi gra\u0111ani, dakle i Srbi i Hrvati i Bo\u0161njaci morali i\u0107i da se vakcini\u0161u u Srbiju, u Beograd, u dr\u017eavu od koje su gra\u0111ani BiH prije ta\u010dno 31 godinu izglasali nezavisnost.<\/p>\n

Draga moja Be i Ha, ti si nezavisna od logike i zdravog razuma. I da, nezavisna si najvi\u0161e od sebe same. Ti nisi prava dr\u017eava, nego si ratni plijen etnonacionalno-crkvenja\u010dko-d\u017eamijskih politi\u010dkih kartela.<\/p>\n

digitalnademokracija.com<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Niti je BiH su\u0161tinski nezavisna, niti je u BiH i\u0161ta nezavisno i slobodno. Njeni ljudi su sabijeni u etni\u010dke entitete i dobrovoljno zarobljeni od strane politi\u010dkih kartela. Jedinu stvarnu nezavisnost imaju upravo ti politi\u010dki karteli<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":356750,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[576,3003],"class_list":["post-365351","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-bih","tag-bosna-i-hercegovina"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/365351","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=365351"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/365351\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":365352,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/365351\/revisions\/365352"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/356750"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=365351"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=365351"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=365351"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}