{"id":365229,"date":"2023-02-28T06:48:23","date_gmt":"2023-02-28T05:48:23","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=365229"},"modified":"2023-02-28T06:51:05","modified_gmt":"2023-02-28T05:51:05","slug":"jugoslavija-bila-jedino-demokratsko-resenje-za-jugoslovensko-nacionalno-pitanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/02\/28\/jugoslavija-bila-jedino-demokratsko-resenje-za-jugoslovensko-nacionalno-pitanje\/","title":{"rendered":"‘Jugoslavija bila jedino demokratsko re\u0161enje za jugoslovensko nacionalno pitanje’"},"content":{"rendered":"

Gojko Bo\u017eovi\u0107: Koji biste trenutak ili doga\u0111aj u vremenu promena u poslednjih tridesetak godina izdvojili kao onaj koji je za Vas simboli\u010dki ozna\u010dio po\u010detak tih promena? Trenutak koji je za Vas ozna\u010dio da su promene nepovratne i da je neki od oblika tranzicije u nesumnjivom toku?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Darko Suvin<\/a>:<\/strong> Simboli\u010dki po\u010detak su za mene bile kanonade: ona takozvane Jugoslavenske armije na Dubrovnik a zatim neljudska dugotrajna opsada i pucanje po Sarajevu, kao i kanonada hrvatske vojske po Mostaru sa ru\u0161enjem starog mosta. Arhitektura se dakako mo\u017ee popraviti. Nepovratni su 200 hiljada mrtvih i stotine hiljada ranjenih, te vi\u0161e miliona izbjeglica da bi se ustoli\u010dio princip nacionalizma i nacionalisti\u010dke \u201e\u010disto\u0107e\u201c, vrlo bliske rasizmu \u2015 na primjer u izgonu srpskih seljaka iz Hrvatske ili u pokolju mu\u0161kih tzv. Bo\u0161njaka u Srebrenici i drugdje, ili u sveop\u0107em nasilju nad \u017eenama.<\/p>\n

GB: Razli\u010dite promene odigrale su se na postjugoslovenskom prostoru u poslednjih tridesetak godina. Promenjen je dru\u0161tveni poredak. Menjao se, a nekada i obnavljao politi\u010dki poredak. Dr\u017eave su nestajale i nastajale. Menjao se geopoliti\u010dki okvir. Promenjena je spoljna slika balkanskih dru\u0161tava, ali i slika koju ta dru\u0161tva imaju o sebi samima. Iz mira se u\u0161lo u rat da bi se opet vratilo u kakav-takav mir. Kultura je od formativne sile dru\u0161tva postala marginalizovana delatnost. Koja od promena vam deluje kao najdublja i najtemeljnija? Koje promene nisu zavr\u0161ene? Da li se za neki na\u0161 svet mo\u017ee govoriti da je \u201eju\u010dera\u0161nji svet\u201c? Ili je, zapravo, vi\u0161e na\u0161ih svetova u kojima bismo du\u017ee ili kra\u0107e \u017eiveli u uzburkanim vremenima promena postalo ba\u0161 to \u2015 \u201eju\u010dera\u0161nji svetovi\u201c?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

DS:<\/strong> Nalazim izvanrednime kako se gotovo nigdje, pa ni kod nas, uop\u0107e ne govori o kapitalizmu i pr\u00edncipu profita kao jedinoj bazi vrijednosti i uspjeha. Pa to je sigurno sredi\u0161nja i odlu\u010duju\u0107a promjena: ako ekonomija ne odlu\u010duje sve, sigurno to \u010dini u sprezi sa nasiljem mo\u0107i. To vidimo na svakom koraku, naprimjer po ekonomsko-politi\u010dkom tretmanu virusne pandemije nazvane Kovid-19. Od preko 15-17 miliona mrtvih, po procjeni londonskog Economista, sigurno je bar 95% bilo mogu\u0107e spasiti pravodobnom pripremom vakcina (jer se znalo bar od 2008. da sli\u010dna opasnost dolazi) kao i postojanjem potpunog i dobro financiranog zdravstvernog sustava za pu\u010danstva. Umjesto toga, recimo 14 miliona nepotrebno mrtvih (samo od te bolesti!) pratili su historijski rekordni profiti Big Pharma kolosa kao Pfizera.<\/p>\n

Dalje, ako se kultura ne sastoji samo od vrhunskih umjetnosti kao recimo poezije nego obuhva\u0107a i masovnu kulturu, od pevaljki do svakodnevne televizije i masovnih medija, koji se u USA gledaju \u010desto 12 sati na dan, te usto uklju\u010duje i me\u0111uljudska pona\u0161anja mo\u0107nih prema ugnjetenima i tako dalje \u2015 onda je kultura ogromni gubilac, ja bih rekao u obrnutom srazmjeru prema porastu vojno-kapitalisti\u010dke mo\u0107i.<\/p>\n

GB: Nije sporno da postoje promene, postoje sporovi o prirodi tih promena. Ali da li postoji trajanje u smislu kontinuiteta, iskustva i nasle\u0111a? Da li se u vremenima promena nazire neko nasle\u0111eno iskustvo kao ostav\u0161tina za budu\u0107nost ili kao opomena za budu\u0107nost? I da li se bez njega mo\u017ee oblikovati vi\u0161e izvesnosti u dru\u0161tvu i svakodnevici?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

DS:<\/strong> Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse \u0110ilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje \u201eIzja\u0161njavali ste se kao Jugosloven?\u201c odgovorio: \u201eTo sam i danas. \u0160to ne zna\u010di da nisam i Crnogorac i Srbin\u2026. Jugoslavija nije bila ve\u0161ta\u010dka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se mo\u017eda jo\u0161 nije zavr\u0161io, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko re\u0161enje za jugoslovensko nacionalno pitanje.\u201c<\/p>\n

****<\/p>\n

Nalazim izvanrednime kako se gotovo nigdje, pa ni kod nas, uop\u0107e ne govori o kapitalizmu i pr\u00edncipu profita kao jedinoj bazi vrijednosti i uspjeha. Pa to je sigurno sredi\u0161nja i odlu\u010duju\u0107a promjena: ako ekonomija ne odlu\u010duje sve, sigurno to \u010dini u sprezi sa nasiljem mo\u0107i.<\/h1>\n

****<\/p>\n

Drugo, o kvaliteti \u017eivota. Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u SFRJ, bar recimo 1955-75, \u017eivjelo materijalno bolje nego danas, a usto su se ubita\u010dni i nekulturni nacionalizmi tek pomaljali u oligarhijama federalnih jedinica: imao sam ve\u0107 prilike podsje\u0107ati da \u010detrdeset godina Titovog mira nisu sitnica. Dokle god narodi dana\u0161nje \u201ejugosfere\u201c ne tretiraju tu pro\u0161lost kao izbor spoznaja \u0161to se tu dobroga pa usto i lo\u0161ega zbivalo, mi po lijepom US idiomu \u201esami sebi pucamo u noge\u201c.<\/p>\n

Uvjeren sam da svi dijelovi biv\u0161e Jugoslavije moraju sad kao minimum poraditi na lak\u0161em prometu ljudi i stvari. Sjena krvavih nacionalisti\u010dkih ratova, zatim etni\u010dka \u010di\u0161\u0107enja u Bosni, na Kosovu, te de facto i u Hrvatskoj, jo\u0161 uvijek zastire horizont. Nisam uvjeren da su nemogu\u0107i recidivi nasilni\u010dke kuge \u2015 vidite kako je \u201edr\u017eava sigurnosti\u201c, vjerni sluga profita i stranaca svugdje, uvela kovidizaciju kao kontrolu svakoga i svih.<\/p>\n

GB: Jedne vrednosti su u vremenu promena napu\u0161tene i odba\u010dene, istorijski pora\u017eene ili su ostale izvan novog dru\u0161tvenog i istorijskog horizonta. Da li su stvorene nove dru\u0161tvene vrednosti? Da li ih prepoznajemo? Da li je mogu\u0107e stabilno dru\u0161tvo bez koherentnih vrednosti? Ili je dru\u0161tvo bez koherentnih vrednosti idealan okvir za populizam?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

DS:<\/strong> Moja je osnovna teza da postoje neke \u010dinjenice, priznate kao ve\u0107ina ratova ili nepriznate kao svakodnevna nasilja i eksploatacije te grube povrede li\u010dnosti u najamnom radu ili polu-radu. Te je \u010dinjenice va\u017eno ponavljati nasuprot la\u017eima i zakrivanjima. Bez njih nema pristupa istini, ma kako pribli\u017enoj. Ali \u010dinjenice dobivaju svoj smisao samo unutar odre\u0111enog stava, horizonta, sustava vrijednosti. Kao \u0161to sam natuknuo o naciji i kvaliteti \u017eivota, danas valja da po\u010dnemo s preimenovanjem, naime ra\u0161\u010di\u0161\u0107avanjem klju\u010dnih pojmova.<\/p>\n

Naprimjer populizam dolazi od latinskog populus, narod, i otprilike je zna\u010dio obra\u0107anje narodu. To je recimo od po\u010detka 20. vijeka proklamirani princip skoro svih dr\u017eava, uklju\u010div\u0161i nacizma. Ali \u0161to li mu je narod? Ovaj je pojam o\u010dito razapet izme\u0111u dva pola: prvi pol su\u00a0 svi stanovnici nekog podru\u010dja s donekle zajedni\u010dkom strukturom interesa i jezikom, a drugi pol jest ona ve\u0107ina takvih stanovnika koja po pravilu radi ali ne obna\u0161a vlast. U titoizmu ova su dva pola bila pomije\u0161ana, prvo za legitimne svrhe oslobodila\u010dkog rata protiv okupator\u00e2 i njihovih pristalica. Ali nakon 1945. i punog prelaza svekolike ekonomije u dr\u017eavne ruke, pretenzija da smo \u201esvi mi narod\u201c zamutila je stvarnost rastu\u0107e polarizacije izme\u0111u partijske dr\u017eave i dobro nazvanog \u201eradnog naroda\u201c. Ta je polarizacija danas ekstremna, mada pomno prikrivana.<\/p>\n

U \u201edr\u017eavama-nasljednicima\u201c Jugoslavije pobijedio je pol oli\u010den kanonadama. One me\u0111utim imaju funkciju tipolo\u0161ki paralelnu onoj svake vlasti: rastu\u0107eg jaza izme\u0111u bogatih vladara i siroma\u0161ne raje, koja se taji pomo\u0107u ideolo\u0161ke kapilarne propagande i bacanja krivnje na \u201eone druge\u201c preko granice.<\/p>\n

Ma\u0161ina<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201eNalazim izvanrednime kako se gotovo nigdje, pa ni kod nas, uop\u0107e ne govori o kapitalizmu i principu profita kao jedinoj bazi vrijednosti i uspjeha\u201c, kazuje Darko Suvin u razgovoru sa Gojkom Bo\u017eovi\u0107i\u0107em povodom Me\u0111unarodne konferencije Instituta za dru\u0161tvene studije \u201eVreme promena\u201c, odr\u017eane oktobra 2022. u Beogradu. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":365230,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[581,672],"class_list":["post-365229","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-jugoslavija","tag-kapitalizam"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/365229","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=365229"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/365229\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":365233,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/365229\/revisions\/365233"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/365230"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=365229"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=365229"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=365229"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}