“D\u017eem i marmelada imaju izuzetnu mo\u0107 stvaranja plesni jer sadr\u017ee puno \u0161e\u0107era i puno vode. Kada se plesan stvori na povr\u0161ini obi\u010dno sklonimo ka\u0161ikom i bacimo – Ne, nikako”, ka\u017ee tehnolog Marija Raki\u0107 Ljubomirovi\u0107.<\/p>\n
Va\u017eno: D\u017eem ne\u0107e biti bezbedniji ni ako se prokuva jer ne znamo kakve su plesni po njemu.<\/p>\n
Za kiseli kupus ima nade!<\/p>\n
\u0160ta se de\u0161ava sa kiselim kupusom ako se po vrhu kace uhvati plesan?<\/p>\n
“Mo\u017ee da se sabere ta plesan, da se skloni povr\u0161inski sloj kupusa. Morate da napipate i glavicu kupusa da li je omek\u0161ao, u dubini kace ne\u0107e biti toga, samo povr\u0161inski”, obja\u0161njava Marija Raki\u0107 Ljubomirovi\u0107.<\/p>\n
Rok trajanja namirnica po otvaranju- \u010duvanje u fri\u017eideru<\/p>\n
– d\u017eem i marmelada, dve nedelje,<\/p>\n
– zimnica, 7 dana,<\/p>\n
– kiseli krastavci, 3 meseca,<\/p>\n
– ajvar, 3 meseca,<\/p>\n
– ke\u010dap, 6 meseci,<\/p>\n
– senf, 12 meseci,<\/p>\n
– konzerve, 1 dan<\/p>\n
Kako postupati sa namirnicama koje su u konzervama? Da li ih po otvaranju treba prebaciti u staklene posude?<\/p>\n
“Obavezno treba prebaciti u staklenu ili porcelansku posudu, poklopimo i odlo\u017eimo. Konzerva se \u010duva jedan dan samo u slu\u010daju ako ste konzervu otvorili i ostavili sadr\u017eaj u njoj. Ako prebacite sadr\u017eaj, mo\u017eete je sigurno \u010duvati dva do tri dana”, isti\u010de tehnolog i dodaje da su mesni proizvodi rizi\u010dni zbog bakteriolo\u0161kih kvarenja koja su opasna.<\/p>\n
Koliko dugo mo\u017ee da traje zejtin (u plasti\u010dnoj fla\u0161i) nakon otvaranja?<\/p>\n
“Zejtin mo\u017ee da traje dva do tri meseca, ali da bude na tamnom mestu bez toplote. Bolje je prebaciti ulje u staklenu fla\u0161u, tada mo\u017ee da traje do \u0161est meseci”, objasnila je Marija Raki\u0107 Ljubomirovi\u0107.<\/p>\n
Za\u0161to bra\u0161no treba \u010duvati u fri\u017eideru?<\/p>\n
“Ljudi obi\u010dno ostave bra\u0161no u plakaru gde je toplo. Ne morate bra\u0161no dr\u017eati u fri\u017eideru, ali mora biti tamo gde je hladno, kao \u0161to je u podrumu. Ako bra\u0161no dr\u017eite u fri\u017eideru obavezno ga prebacite u staklenu posudu, nemojte ostavljati u papirnoj kesi”, poja\u0161njava tehnolog.<\/p>\n
Rok trajanja namirnica po otvaranju \u2013 \u010duvanje u fri\u017eideru<\/p>\n
– dugotrajno mleko 7 dana,<\/p>\n
– kiselo mleko i jogurt, 7 dana,<\/p>\n
– mladi sir, 7 dana,<\/p>\n
– stariji sir, 15 dana,<\/p>\n
– biljna mleka, 3 dana,<\/p>\n
– biljna pavlaka za kuvanje, 4 dana,<\/p>\n
– pasterizovani sokovi, 2-3 dana,<\/p>\n
– sok od paradajza, 4 dana,<\/p>\n
– bra\u0161no, 6 meseci<\/p>\n
Da li mo\u017eemo da operemo sir ili uklonimo deo na kome se nalazi plesan?<\/p>\n
“Ne bih to preporu\u010dila. Mi ne znamo kakve su se plesni razvile, zato je najbezbednije ne jesti takve vrste prera\u0111evina”, rekla je Marija Raki\u0107 Ljubomirovi\u0107 i dodala da je ista situacija kod biljnih mleka i pavlaka. Naime, ove namirnice podlo\u017ene su stvaranju plesni, pa i \u010detiri dana \u010duvanja u fri\u017eideru mo\u017ee biti mnogo.<\/p>\n
Sok od paradajza<\/p>\n
“Doma\u0107e pripremljeni paradajz se obi\u010dno \u010duva u staklenim fla\u0161ama, pa u fri\u017eideru mo\u017ee da ostane izme\u0111u sedam i deset dana. Tokom kuvanja je dodata so koja je prirodni konzervans koji \u0107e odr\u017eati sve\u017einu”, istakla je Marija i dodala da kupovni paradajz, koji nije preba\u010den u staklenu posudu, u fri\u017eideru mo\u017ee ostati do \u010detiri dana”, zaklju\u010dila je za “RTS ordinaciju” Marija Raki\u0107 Ljubomirovi\u0107, in\u017eenjer biotehnologije. (Izvor:RTS)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Bu\u0111 ili plijesan je vrsta gljive koja naseljava vla\u017ena mjesta. \u010cak i ako namirnice dr\u017eite u fri\u017eideru mo\u017ee se dogoditi da se na namirnicama pojavi bu\u0111, a tada je vrlo va\u017eno postupiti pravilno kako ne bi trpelo zdravlje.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":365164,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-365163","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/365163","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=365163"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/365163\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":365165,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/365163\/revisions\/365165"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/365164"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=365163"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=365163"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=365163"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}