\u201eTri decenije crnogorske vlasti ignori\u0161u zlo\u010din u \u0160trpcima, a porodice \u017ertava ni danas nemaju status civilnih \u017ertava rata. Rezolucija o zlo\u010dinu u \u0160trpcima, koji su inicirale porodice \u017ertava, \u010deka od maja u Skup\u0161tini Crne Gore da do\u0111e na red za raspravu, a zaboravljaju se i oni ljudi koji su sebe \u017ertvovali da bi pomogli \u017ertavama\u201c poru\u010deno je, izme\u0111u ostalog, na konferenciji \u201eOtmica u \u0160trpcima – zlo\u010din u nastavcima\u201c koju su danas organizovali Bo\u0161nja\u010dko vije\u0107e u Crnoj Gori i Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO).<\/p>\n
Konferencija je okupila pravnike, svjedoke, gra\u0111anske aktiviste i analiti\u010dare koji su iz razli\u010ditih uglova govorili o okolnostima i ovom zlo\u010dinu nad civilima, posljedicama i mogu\u0107im ishodima pribli\u017eavanja pravdi, ali i obavezama dr\u017eavnih institucija i pravosu\u0111a u dijelu humanitarno-socijalnih mjera zbrinjavanja \u017ertava i porodica.<\/p>\n
\u201eBo\u0161njaci ne mogu i nikada ne\u0107e zaboraviti \u017ertve otmice iz voza u \u0160trpcima, kao ni druge civile stradale u bezumnim, genocidnim ratovima 1991-2021. Pam\u0107enjem i sje\u0107anjem moramo po\u0161tovati i \u017ertve i sebe, pa i one kom\u0161ije koje tek treba da shvate ko je \u010dinio te\u0161ke zlo\u010dine u njihovo ime\u201c poru\u010dio je Mirsad Rastoder, predstavnik Bo\u0161nja\u010dkog vije\u0107a u Crnoj Gori na otvaranju dana\u0161nje konferencije. On je podsjetio na hronologiju ovog ratnog zlo\u010dina navode\u0107i da je to bila planirana kacija dr\u017eavnih i vojnih centara onda\u0161nje dr\u017eave, za koji su do danas ka\u017enjeni pravosna\u017eno samo dvojica sau\u010desnica u zlo\u010dinu \u2013 Neboj\u0161a Ranisavljevi\u0107 i Mi\u0107a Jovi\u010di\u0107, dok 12, nedavno prvostepeno osu\u0111enih u Sarajevu i Beogradu, \u010deka pravosna\u017enu presudu, a kolovo\u0111a otmi\u010dara Milan Luki\u010d, osu\u0111en je u Hagu na do\u017eivotnu robiju za druge zlo\u010dine, a za \u0160trpce ga tek od 2015. godine tereti Sud BiH. \u201eOtmica u \u0160trpcima nije slu\u010dajnost ve\u0107 dio strategije etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja koju jugoslovenski narodi po\u010detkom 90ih godina nijesu prepoznavali. Onda je bilo kasno, pa su to skupo platili i pla\u0107aju. Zbog toga moramo i danas i drugim povodima podsje\u0107ati na etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje Bukovice, deportaciju izbjeglica, Logor Morinj i likvidaciju civila u Kalu\u0111erskom lazu kako bi mla\u0111e generacije znale da prepoznaju zlo u za\u010detku i da brane\u0107i druge mogu odbraniti sebe i svoj trani mir. Zlo je realnost, a suo\u010davanje sa pro\u0161lo\u0161\u0107u prvi korak da jedno dru\u0161tvo nadvlada zlo u sebi\u201c, kazao je on. Rastoder je podsjetio i da su porodice otetih i danas u agoniji \u010dekanja i emotivne torture. \u201eKontinuiranim prikrivanjem dokaza i svjedoka, planeri, nalagodavci i njihovi pomaga\u010di ostali su izvan doma\u0161aja pravde, a jezero Peru\u0107ac je masovna grobnica\u201c, naglasio je on.<\/p>\n
Demir Li\u010dina, predstavnik rodbine, koji je u zlo\u010dinu u \u0160trpcima izgubio oca Iljaza, decidan je u stavu da je ta otmica dr\u017eavni zlo\u010din.<\/p>\n
\u201eSvi oteti bili su nosioci porodica, ljudi koji su doprinosili i izdr\u017eavali porodice, koje su nakon gubitka najmilijih dru\u0161tveno marginalizovane, ostavljene bez sistemske brige koja bi im olak\u0161ala status. Veliki dio njih je zbog toga bio prinu\u0111en da napusti dr\u017eavu. Trideset godina je prevelik period, pa mi se \u010dini da se nije htjelo pomo\u0107i ni \u017ertvama ni porodicama ni zadovoljenju pravde\u201c, kazao je on. Nastavak istrage sa akcentom na otkrivanje i proceruiranje nalogodavaca, nastavak potrage za posmrtnim ostacima svih \u017ertava, socijalno zbrinjavanje porodica kroz priznavanje statusa \u017ertava rata su zahtjevi porodica \u017ertava koji ostaju neispunjeni i nakon tri decenije. \u201eBorba za spomen obilje\u017eje trajala je sedam godina, a napravljeno je zahvaljuju\u0107i izuzetnim pojedincima koji su svoj \u017eivot velikim dijelom predodredili ovom doga\u0111aju\u201c, naveo je on. Li\u010dina smatra da se nakon tolikog protoka vremena ne mo\u017ee vi\u0161e govoriti o pravdi. \u201e\u0106uti se o zlo\u010dinima, a neki su na njima i politi\u010dki profitirali. Kako nijesmo dobili adekvatan odgovor vlasti, zahtjeve smo preto\u010dili u Rezoluciju o zlo\u010dinu u \u0160trpcima koja je predlo\u017eena Skup\u0161tini Crne Gore, a ona sadr\u017ei sve na\u0161e zahtjeve. Skup\u0161tina tu rezoluciju jo\u0161 nije ni stavila na dnevni red iako je predana u maju pro\u0161le godine. Nadam se da \u0107e se ipak o njoj nekad raspravljati, jer \u017eelimo da \u010dujemo glas dr\u017eave prema ovom zlo\u010dinu. Morali bi kao dru\u0161tvo biti zreli da prema ovom zlo\u010dinu zauzmemo jasan stav kako bismo sprije\u010dili da se ubudu\u0107e sli\u010dno nekome desi\u201c, poru\u010dio je Li\u010dina.<\/p>\n
Igor Laki\u0107<\/strong>, putnik voza i svjedok otmice, decenijama nosi u sebi sje\u0107anje na voz u koji je u\u0161ao u U\u017eicu.<\/p>\n \u201eU voz za \u0160trpce na\u0161ao sam se zbog odlaska za vizu do Sofije. U povratku, tog dana, u moj kupe u\u0161ao \u010dovjek koji je izgledao kao \u010detnik iz partizanskih filmova. Sve je izgledalo kao da sanjam. Oni su nas sve identifikovali, a predstavili su se kao Srpska \u010detni\u010dka vojska. Izveli su zatim neke ljude, a iz kupea sam samo \u010duo pitanje ”\u0160ta \u0107ete sa nama sada”, na \u0161ta je odgovor bio da \u0107e ih samo popisati i ukrcati u drugi voz. Njihovo obra\u0107anje nije bilo grubo, a zapravo je to bio njihov na\u010din da bez otpora sprovedu akciju. Svi putnici voza su stojali, neki su bili i u hodniku voza, pa smo tako \u010duli \u0161ta se de\u0161ava, i da su ih ukrcali u kamion,\u201c prisje\u0107a se Laki\u0107.<\/p>\n Izjavu o ovom zlo\u010dinu dao je inspektorima koje je poslalo tu\u017eila\u0161tvo Srbije pred crnogorskim nadle\u017enim organima, a kasnije je i svjedo\u010dio i pred sudom u Sarajevu u procesu koji se vodio tamo.<\/p>\n \u201eU sud u Sarajevu uveden sam kroz posebna vrata, upoznat sa pravima i mogu\u0107nostima u slu\u010daju nelagodnosti zbog prisustva osumnji\u010denih u tom postupku. Nakon kratkog razgovora sa sudijom, imao sam pitanja od strane tu\u017eioca, a zatim i advokata osumnjii\u010denih i samih osumnji\u010denih. To suo\u010davanje je bilo vrlo te\u0161ko, ali mislim da je va\u017eno govoriti \u0161to smo vidjeli i do\u017eivjeli. Drago mi je \u0161to je tim osumnji\u010denim licima iz sudnice izre\u010dena prvostepena presuda\u201c, kazao je on. \u201eMoja ljudska du\u017enost je da pomognem u ovome bez obzira \u0161to je sve to bilo te\u0161ko i ponovo bih isto uradio\u201c, kazao je on.<\/p>\n Rifat Rastoder,<\/strong> autor knjige “Usud imena”, isti\u010de da bi cjelovita istina o ratnom zlo\u010dinu u \u0160trpcima i makar istinsko kajanje onih koji su na bilo koji na\u010din \u2013 \u010dinjenjem ili ne\u010dinjenjem \u2013 participirali u kreiranju svijesti i klime u kojoj se tako ne\u0161to moglo dogoditi svima bila najblagotovornija.<\/p>\n \u201eNa\u017ealost, za tako ne\u0161to je premalo nade, jer suvi\u0161e je onih koji i dan danas u\u010destvuju u kreiranju javnog mnjenja po mnogo \u010demu sli\u010dnog onima iz devedesetih godina, poput odlaze\u0107eg premijera. Njihovoj iracionalnoj misiji nacionalnog, ili ta\u010dnije,\u00a0 me\u0111unacionalnog pomirenja smeta \u201epre\u010desto\u201c aktuelizovanje raznih godi\u0161njica\u201c, kazao je on.<\/p>\n On dodaje da je i\u0161\u010dezavaju realne \u0161anse da se mnoge stvari rije\u0161e na adekvatan na\u010din.<\/p>\n \u201eIzgledi da se prona\u0111u kosti \u017ertava su male. Premalo je jo\u0161 \u017eivih roditelja, a i potomci su ve\u0107 bli\u017ei drugoj polovini \u017eivotne dobi i mnogo su toga sami prebrodili. Nikada im nije priznat status civilnih \u017ertava rata, ni prava po tom osnovu, tako da im ni samo bilo kakva na\u0161a nova saosje\u0107ajnost, objektivno, ne mogu zna\u010diti premnogo\u201c, kazao je Rastoder.<\/p>\n Iako je vi\u0161etruko zna\u010dajno to \u0161to je kona\u010dno na po\u010dinjen zlo\u010din stavljen kakav-takav \u00a0sudski pe\u010dat, te uprkos \u010dinjenici da i nema kazne koja bi bila primjerena u\u010dinjenom zlo\u010dinu, Rastoder poru\u010duje da izre\u010dene kazne, kao i svi dosada\u0161nji sudski procesi su bli\u017ei nastavku zlo\u010dina ili bar poni\u017eavanju u nastavcima, nego stvarnom iskazu pravde.<\/p>\n Daliborka Uljarevi\u0107<\/strong>, izvr\u0161na direktorka CGO, podsjetila je da tre\u0107a decenija prolazi u znaku nevoljnosti institucija da adekvatno procesuiraju jedan od najbrutalnijih zlo\u010dina po\u010dinjen tokom ratnih 90ih uz izostanak pravde za \u017ertve i njihove porodice.<\/p>\n \u201eTri decenije crnogorske vlasti ignori\u0161u ovaj zlo\u010din. Promijenile su se i vlasti, ali ne i odnos prema ovom zlo\u010dinu. Nemamo ni Zakon o nestalima, ni Zakon o civilnim \u017ertvama rata, ni Zakon o obe\u0161te\u0107enju porodica nestalih kojima bi se regulisao status \u017ertava i njihovih porodica u Crnoj Gori i zapo\u010deo proces okon\u010danja dodatne viktimizacije koju \u017eive\u201c, navela je ona.<\/p>\n Kao pozitivan iskorak je istakla podizanje spomen-obilje\u017eja posve\u0107enog \u017ertvama ove otmice 2016. godine od strane op\u0161tine Bijelo Polje, ali i kao negativno \u0161to nema memorijalizacije na dr\u017eavnom nivou.<\/p>\n \u201eIpak, na\u0161i napori nisu bez odjeka. Podsjetila bih da na\u0161e istra\u017eivanje iz 2021. godine ukazuje su \u010detiri od pet gra\u0111ana u Crnoj Gori \u010duli za slu\u010daj \u0160trpci, dok manje od petine navodi da ne zna za ovaj slu\u010daj. Me\u0111u gra\u0111anima koji nisu \u010duli, zna\u010dajno je manji udio onih koji su visokog nivoa obrazovanja (11%). Zato mi u CGO-u stalno ukazujemo i na zna\u010daj obrazovanja o ovim temama. Na \u017ealost, zlo\u010din u \u0160trpcima ne postoji u na\u0161em formalnom obrazovnom sistemu, a kad nema ni \u010dinjeni\u010dnog zapisa tog tipa stvara se osnova podlo\u017ena manipulacijama. Ratni zlo\u010dini, nezavisno od toga ko su u njima \u017ertve a ko po\u010dinioci, nikada ne smiju biti zaboravljeni. Upravo se nama danas vra\u0107a naslije\u0111e nerazja\u0161njene pro\u0161losti bude kao optere\u0107enje savremene Crne Gore. Istovjetno pravo na istinu koju imaju \u017ertve i njihove porodice imaju i porodice nestalih. Njihove nerazja\u0161njene sudbine stoje kao opomena na\u0161oj nefukcionalnosti i neodgovornosti\u201c,\u00a0 zaklju\u010dila je Uljarevi\u0107.<\/p>\n Velija Muri\u0107, advokat i pravni zastupnik porodica, istakao je da ove smrti, koje nas zbog potrebe sje\u0107anja dugo okupljaju nijesu svakakve, nijesu tipi\u010dne, a jo\u0161 manje razumne.<\/p>\n \u201ePodsjeti\u0107u, na pretresu ratnom zlo\u010dincu Neboj\u0161i Ranisavljevi\u0107u, kao zastupnik porodica \u017ertava postavio sam jednostavno pitanje: \u201eObjasnite nam, te ljude nijeste poznavali, nijesu vam ni\u0161ta skrivili, zbog \u010dega ih pobiste?\u201c. On je to na to, bez oklijevanja, odgovorio: \u201ePa oni su Turci, rekli su nam da Turke treba ubijati\u201c. Na takav odgovor, \u0161ta mi je drugo ostalo osim da mu ka\u017eem: \u201eNeboj\u0161a, i ti si ne\u010dija \u017ertva\u201c, kazao je on.<\/p>\n Muri\u0107 nagla\u0161ava da je najbolnija ta\u010dka gnusnog ubijanje putnika otetih iz voza sa stanice \u0160trpci \u010dinjenica da su ubijeni samo zbog imena, vjere i nacije.<\/p>\n \u201eNarod Neboj\u0161e Ranisavljevi\u0107a, umjesto da klekne i pokloni se humkama nevinih \u017ertava, u kontinuitetu slavi zlo\u010dince. Zbog tako nerazumnog pristupa ne\u0107e iznenaditi ako se u nekom budu\u0107em vremenu iz redova dana\u0161njih ekstremnih zidnih crta\u010da murala i grafita rode novi Ranisavljevi\u0107i, Luki\u0107i, Karad\u017ei\u0107i, Mladi\u0107i, Milo\u0161evi\u0107i i ini neslavnici \u201ejunaci\u201c ovog doba\u201c, ocijenio je on.<\/p>\n \u201ePorodice tih \u017ertava, vremenom vi\u0161estruko osiroma\u0161ene, jo\u0161 uvijek nemaju status \u017ertava zlo\u010dina, \u0161to se ne mo\u017ee druga\u010dije razumjeti osim kao nebriga dr\u017eava \u010dije su oni pripadnici. Kao i uvijek, verbalna obe\u0107anjana kojima se politikantski stane i ostane, posebna su pri\u010da koja se u kona\u010dnom svodi na kupovinu vremena ili na svojevrsnu logistiku onima kojima su \u017ertve zlo\u010dina nacionalni i politi\u010dki proizvod, a zlo\u010dinci \u201erazumije se\u201c istorijske ikone\u201c, smatra on.<\/p>\n Muri\u0107 je komentarisao i spomen obilje\u017eje \u017ertvama, navode\u0107i nije prikladno pozicioniran i da se sti\u010de utisak da je namjera bila da bude skriven.<\/p>\n Tea Gorjanc Prelevi\u0107, izvr\u0161na direktorka Akcije za ljudska prava (HRA), istakla je odgovornost vlasti koje su bile du\u017ene da sve putnike i svoje gra\u0111ane u tom vozu \u010duvaju, a to nisu u\u010dinili.<\/p>\n \u201eOni su izdali svoje gra\u0111ane manjinske nacionalnosti. To je opasnost koja i danas lebdi nad nama, u na\u0161oj multikulturalnoj, multietni\u010dkoj i multivjerskoj Crnoj Gori. Zato moramo raditi na suo\u010davanju s tim dr\u017eavnim zlo\u010dinom, koji je bio motivisan diskriminacijom i da sve one koji su ga dozvolili i sproveli privedemo pravdi\u201d, kazala je ona.<\/p>\n Ukazala je i da poslije 30 godina nisu procesuirani oni iz vrha vlasti koji su ga dozvolili, a ni svi izvr\u0161ioci.<\/p>\n \u201cU otmici je u\u010destvovalo izme\u0111u 25 i 28 po\u010dinilaca, od kojih je do sad 15 procesuirano. Insistiramo da svi koji su taj zlo\u010din omogu\u0107ili budu ka\u017enjeni\u201c, navela je pro\u010ditav\u0161i i imena osoba koje se nalaze u sudskim spisima i svjedo\u010danstvima, a koji jo\u0161 nisu procesuirani. Istakla je i zna\u010daj pronala\u017eenja posmtrnih ostataka svih \u017ertava.<\/p>\n \u201eTijela 16 otetih putnika jo\u0161 nisu prona\u0111ena i vlasti u regionu moraju da naprave zajedni\u010dki napor da se ona prona\u0111u. Mo\u017eda je rje\u0161enje isu\u0161ivanje jezera Peru\u0107ac, ali agoniju porodica treba okon\u010dati\u201d, smatra Gorjanc Prelevi\u0107. Podsjetila je da HRA godinama apeluje i da se porodicama \u017ertava obezbijedi status civilnih \u017ertava rata i da su slali prijedlog izmjena Zakona o bora\u010dkoj i invalidskoj za\u0161titi Vladi Zdravka Krivokapi\u0107a i Dritana Abazovi\u0107a, koje su na to ostale nijeme.<\/p>\n \u201cNa kraju, \u017eelim da ne zaboravimo i one ljude koji su se istakli u poku\u0161aju za\u0161tite \u017ertava. Tu mislim, prije svih, na Toma Buzova, koji je zbog toga i stradao, i na \u0160efka Alomerovi\u0107a, predsjednika Helsin\u0161kog odbora za ljudska prava u Sand\u017eaku\u201d, zaklju\u010dila je ona.<\/p>\n U \u0160trpcima je 27. februara 1993. godine oteto 20 putnika iz voza \u201eLov\u0107en\u201c 671, koji je saobra\u0107ao na liniji Beograd-Bar: Esad Kapetanovi\u0107, Ilijaz Li\u010dina, Fehim Bakija, \u0160e\u0107o Softi\u0107, Rifet Husovi\u0107, Senad \u0110e\u010devi\u0107, Ismet Baba\u010di\u0107, Halil Zub\u010devi\u0107, Adem Alomerovi\u0107, Muhedin Hani\u0107, Safet Preljevi\u0107, D\u017eafer Topuzovi\u0107, Rasim \u0106ori\u0107, Fikret Memovi\u0107, Favzija Zekovi\u0107, Nijazim Kajevi\u0107, Zvezdan Zuli\u010di\u0107, Jusuf Rastoder, zatim Tomo Buzov, vojni penzioner iz Beograda, i jedno nepoznato lice.<\/p>\n Maja Marinovi\u0107, saradnica na programima<\/strong><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u201eTri decenije crnogorske vlasti ignori\u0161u ovaj zlo\u010din. Promijenile su se i vlasti, ali ne i odnos prema ovom zlo\u010dinu”, rekla je Daliborka Uljarevi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":339516,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[2978],"class_list":["post-365085","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-cuj-vidji-javi","tag-otmica-u-strpcima"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/365085","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=365085"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/365085\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":365086,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/365085\/revisions\/365086"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/339516"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=365085"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=365085"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=365085"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}