{"id":365060,"date":"2023-02-25T08:56:16","date_gmt":"2023-02-25T07:56:16","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=365060"},"modified":"2023-02-25T08:56:16","modified_gmt":"2023-02-25T07:56:16","slug":"kako-nam-pametni-telefoni-kvare-pamcenje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/02\/25\/kako-nam-pametni-telefoni-kvare-pamcenje\/","title":{"rendered":"Kako nam pametni telefoni kvare pam\u0107enje"},"content":{"rendered":"

Autori magazina Gardijan su sa nau\u010dnicima razgovarali o “digitalnoj amneziji” – fenomenu koji je prvi put objavljen u studiji kompanije “KasperskiLab”- “Od digitalne amnezije do pobolj\u0161anog uma”, opisuju\u0107i proces kada se pam\u0107enje i kognitivne sposobnosti pogor\u0161avaju zbog aktivne upotrebe ged\u017eeta.<\/p>\n

Kris Berd, profesor kognitivne neuronauke na Psiholo\u0161koj \u0161koli Univerziteta u Saseksu, koji vodi tim za epizodno pam\u0107enje, ne smatra da pametni telefoni negativno uti\u010du na sposobnost osobe da se sje\u0107a i pamti.<\/p>\n

“Uvijek smo \u010duvali potrebne informacije u spoljnim izvorima, na primjer, vodili smo bilje\u0161ke. To nam je omogu\u0107ilo da vodimo slo\u017eeniji \u017eivot. Sada informacije sve vi\u0161e snimamo, ali to samo osloba\u0111a vrijeme da fokus stavimo na ne\u0161to drugo. Fotografi\u0161em svoju parking kartu da bih znao kada isti\u010de, jer ne moram sam da pamtim. Na\u0161 mozak nije dizajniran da pamti vrlo specifi\u010dne jednokratne stvari, zato smo i izmislili ure\u0111aje za to”, ka\u017ee profesor.<\/p>\n

Me\u0111utim, profesor Oliver Hart, koji prou\u010dava neurobiologiju pam\u0107enja na Univerzitetu u Montrealu, je ipak malo oprezniji. Po njegovom mi\u0161ljenju, \u010dim prestanemo da optere\u0107ujemo svoju memoriju, ona slabi, a to nas tjera da jo\u0161 aktivnije koristimo ure\u0111aje.<\/p>\n

“Mi koristimo pametne telefone za sve. Primjera radi: odete na neki sajt za kuvanje, potra\u017eite recept, pritisnete dugme i ono istog trenutka \u0161alje listu sastojaka na va\u0161 telefon. Veoma je zgodno, ali ova pogodnost ima i svoju cijenu. Ipak je jako korisno je da \u010dovjek neke stvari radi u svom umu, ne oslanjaju\u0107i se na pomo\u0107nike”, ka\u017ee profesor Hart.<\/p>\n

Sa njim se sla\u017ee i neurofiziolog Elena Belova, autorka knjige “Autostopom kroz mozak”, koja smatra da prekomjerna upotreba pomo\u0107nih aplikacija i ure\u0111aja ne prolazi bez posljedica za mozak i pam\u0107enje.<\/p>\n

“\u010cinjenica je da osoba koja se za sve oslanja na pametni telefon ima sve lo\u0161ije pam\u0107enje. Znamo da se sve mo\u017eemo na\u0107i na internetu, pa se i ne trudimo ni da zapamtimo neke informacije. Generacije sposobnih ljudi bile su obrazovanije i znale su vi\u0161e \u010dinjenica. Ali savremeni stanovnik grada suo\u010dava se sa mnogo vi\u0161e informacija nego osoba koja je \u017eivela u gradu prije 20-30 godina. Zasi\u0107enost informacionog okru\u017eenja je porasla, dodatno zahvaljuju\u0107i i \u010dinjenici da smo po\u010deli da koristimo pametne telefone. Preko njih \u010ditamo analiti\u010dke materijale iz razli\u010ditih oblasti a istovremeno pratimo \u0161ta se de\u0161ava sa na\u0161im prijateljima na dru\u0161tvenim mre\u017eama, provjeravamo vesti – i to ne u formatu “\u010ditanje novina jednom dnevno”, ve\u0107 “pregledavanje novosti svaki dan \u010das”. Protok informacija se u mnogo \u010demu pove\u0107ao upravo zato \u0161to \u010dovjek prestaje da ih pamti u potpunosti i koristi ih malo druga\u010dije, smatra Belova.<\/p>\n

Profesoru Hartu se tako\u0111e ne svi\u0111a \u010dinjenica da su ljudi postali previ\u0161e zavisni od GPS-a.<\/p>\n

“Mo\u017eemo predvideti da \u0107e konstantna upotreba navigacije vjerovatno smanjiti gustinu sive materije u hipokampusu (dio strukture mozga i igra va\u017enu ulogu u konsolidaciji informacija iz kratkoro\u010dnog pam\u0107enja u dugoro\u010dnu memoriju i u prostornoj memoriji koja omogu\u0107ava navigaciju ). To, pak, pove\u0107ava rizik od depresije i drugih psihopatologija, kao i nekih oblika demencije. Navigacioni sistemi zasnovani na GPS-u ne zahtijevaju da ponovo napravite slo\u017eenu geografsku mapu. Umjesto toga, oni vam samo daju uputstva, na primer “skrenite lijevo na slede\u0107em semaforu”. Ovo izaziva vrlo jednostavne reakcije, odnosno pona\u0161anja na odre\u0111eni stimulus. Ovakvi prosti stimulansi malo koriste hipokampus, za razliku od onih prostornih strategija koje zahtijevaju poznavanje geografske karte i kognitivno slo\u017eene prora\u010dune. \u010citanje mape je te\u0161ko, zbog toga ovaj posao tako lako prepu\u0161tamo ged\u017eetima. Ali slo\u017eene stvari su dobre za ljude, jer aktiviraju kognitivne procese i mo\u017edane strukture koje uti\u010du na na\u0161e ukupno kognitivno funkcionisanje.<\/p>\n

Ovo potvr\u0111uje i neurofiziolog Belova i smatra da je sposobnost navigacije direktno povezana sa sposobno\u0161\u0107u formiranja i zadr\u017eavanja dugoro\u010dnog pam\u0107enja. A GPS ovdje uop\u0161te nije od pomo\u0107i.<\/p>\n

Prema nau\u010dnicima, jo\u0161 jedno svojstvo svakog pametnog telefona koje ometa formiranje dugoro\u010dne memorije je beskrajni dotok obavje\u0161tenja i informacija.<\/p>\n

“Ljudi koji mnogo i \u010desto koriste ged\u017eete, br\u017ee prelaze sa zadatka na zadatak. Pri svemu tome su uklju\u010dene i notifikacije, a prema drugim studijama, samo prisustvo telefona u blizini zna\u010dajno naru\u0161ava sposobnost osobe da se nosi sa zadatkom. Za dugoro\u010dnu memoriju potrebna je pa\u017enja, a ona strada u prisustvu pametnih telefona. Da biste zapamtili ne\u0161to, morate se koncentrisati na to. \u0160to je ve\u0107a dubina kognitivne interakcije sa situacijom u kojoj ste, i \u0161to je vi\u0161e neuronskih veza koje obra\u0111uju ono \u0161to se de\u0161ava, to osoba bolje pamti doga\u0111aje,” tvrdi Belova.<\/p>\n

Profesor Hart \u00a0ka\u017ee da “\u0161to manje koristite svoj um i sisteme odgovorne za slo\u017eene stvari, kao \u0161to su epizodno pam\u0107enje ili kognitivna fleksibilnost, ve\u0107a je vjerovatno\u0107a da \u0107ete razviti demenciju\u201d. \u201cPostoje studije koje pokazuju da je te\u017ee dobiti demenciju ako ste, na primjer, univerzitetski profesor. A razlog nije to \u0161to su ti ljudi pametniji, ve\u0107 u tome \u0161to se do duboke starosti bave poslovima koji zahtijevaju mentalni napor\u201d.<\/p>\n

Tekst se nastavlja ispod oglasa<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Za one koji \u017eele da smanje rizik od pada kognitivnih sposobnosti nau\u010dnici daju slede\u0107e preporuke:<\/p>\n

Dobar san. Poreme\u0107aji spavanja mogu dovesti do depresije i, u starosti, do kognitivnog o\u0161te\u0107enja. Ljudi koji koriste pametne telefone neposredno prije spavanj, \u010de\u0161\u0107e imaju zdravstvene probleme od onih koji to ne \u010dine. Funkcija no\u0107nog re\u017eima na telefonima uvedena je odmah nakon \u0161to je postalo jasno da intenzivno svijetlo sa ekrana ometa proizvodnju melatonina i pogor\u0161ava kvalitet sna. Zbog toga je najbolje ne koristiti telefon prije spavanja ili podesiti “toplo” svijetlo na ekran. Kvalitet sna direktno uti\u010de na kognitivne funkcije \u010doveka – ako sjutra treba da ustanete i dobro razmi\u0161ljate, morate da vodite ra\u010duna da se dobro naspavate.<\/p>\n

Redovna fizi\u010dka aktivnost – va\u017ene su i aerobne i vje\u017ebe sa optere\u0107enjem a najbolje je da se kombinuju.<\/p>\n

Sticanje novih iskustava i utisaka – savladavanje novih aktivnosti i vje\u0161tina.<\/p>\n

Odr\u017eavanje socijalnih kontakata – podsticanje emocionalne i pozitivne komunikacije, pomaganje ljudima, volonterska djelatnost.<\/p>\n

“Ove preporuke za pobolj\u0161anje kognitivnih funkcija su veoma sli\u010dne savjetima na\u0161ih baka i deka \u0161ta\u00a0 da radimo da bi nam bilo dobro, i mo\u017eda djeluje otrcano i banalno i te\u0161ko izvodljivo, ali ipak je veoma korisno za pobolj\u0161anje kognitivnog stanja i kvaliteta \u017eivota uop\u0161te”, smatra Belova, prenosi RT.<\/p>\n

 <\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prije pametnih telefona, na\u0161e glave su pamtile \u010ditave imenike telefonskih brojeva a na\u0161a memorija bi sadr\u017eala kognitivnu mapu, izgra\u0111enu tokom vremena, koja bi nam omogu\u0107avala da se kre\u0107emo i snalazimo u prostoru. Za korisnike pametnih telefona to vi\u0161e ne va\u017ei, pi\u0161e RT na srpskom jeziku.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":355897,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[2222,2371],"class_list":["post-365060","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara","tag-mobilni-telefon","tag-pamcenje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/365060","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=365060"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/365060\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":365061,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/365060\/revisions\/365061"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/355897"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=365060"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=365060"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=365060"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}