To, kako isti\u010du, obavezuje nosioce vlasti i cjelokupno dru\u0161tvo da u definisanju i sprovo\u0111enju politika i aktivnosti budu vo\u0111eni principom socijalne pravde, a u praksi posve\u0107eni rje\u0161avanju pitanja siroma\u0161tva, ekonomske nejednakosti, socijalne isklju\u010denosti i nezaposlenosti, te postizanju jednakih \u0161ansi.<\/p>\n
“Socijalna pravda, dakle, podrazumijeva pravi\u010dnost u naj\u0161irem smislu. Me\u0111utim, kada je rije\u010d o socijalnoj isklju\u010denosti osoba s invaliditetom ona je i dalje izuzetno visoka, dok je ekonomska nejednakost prisutna sa zabrinjavaju\u0107im trendom pove\u0107anja”, saop\u0161tili su iz Udru\u017eenja.<\/p>\n
Kazali su da istra\u017eivanje koje sprovodi UMHCG pokazuje visok stepen diskriminacije i socijalne isklju\u010denosti osoba s invaliditetom i njihovih porodica.<\/p>\n
“Upravo su osobe s invaliditetom jedna od grupacija \u010diji dru\u0161tveni status predstavlja negaciju socijalne pravde. Upravo i najaktuelnija situacija koja se odnosi na asistente u nastavi potvr\u0111uje navedeni zaklju\u010dak, a rije\u010d je o problemu koji se godinama ne rje\u0161ava, ve\u0107 produbljuje. Dr\u017eavne vlasti u Crnoj Gori ne prikupljaju potpunu statistiku o gra\u0111anima s invaliditetom tokom popisa, niti vr\u0161e druge redovne procese prikupljanja podataka za potrebe adekvatne primjene Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom, zbog \u010dega o\u010dekujemo da \u0107e ovogodi\u0161nji popis biti osnova za kona\u010dne promjene u ovoj oblasti. Kao posljedica nepotpunih i neadekvatnih statistika, nemoguc\u0301e je izvr\u0161iti potpunu procjenu prepreka za OSI, njihovih potreba, tro\u0161kova \u017eivota, uticaja i prac\u0301enja politika i mjera, \u0161to je i razlog postojanja takvih podataka”, nagla\u0161ava se u saop\u0161tenju.<\/p>\n
Kada se govori o osobama s invaliditetom u Crnoj Gori, iz UMHCG navode da dosada\u0161nja praksa govori da se u institucijama sistema, ali i u ukupnoj javnosti koncept socijalne pravde “razumije kao, prije svega, nov\u010dane naknade ovoj dru\u0161tvenoj grupaciji kako bi se pokrile najminimalnije \u017eivotne potrebe, a zatim kao pru\u017eanje povlastica u razli\u010ditim oblastima u kojima one ne u\u017eivaju jednake \u0161anse”.<\/p>\n
“Socijalna pravda ili druk\u010dije re\u010deno dru\u0161tvena pravda podrazumijeva jednakost, pravdu i pravi\u010dnost, solidarnost i odgovornost svih gra\u0111ana\/ki pojedina\u010dno, kao i cjelokupnog dru\u0161tva prema gra\u0111anima\/kama u ostvarivanju ljudskih prava i sloboda. Bez socijalne pravde nema ni jednakog u\u017eivanja osnovnog prava i sloboda. U demokratskim dr\u017eavama socijalna pravda za osobe s invaliditetom podrazumijeva upravo mjere za izjedna\u010davanje startnih pozicija kreirane upravo zbog istorijske neravnopravnosti. Do toga se dolazi pristupa\u010dnim javnim uslugama, pru\u017eanjem usluga podr\u0161ke za \u017eivot u zajednici i drugih usluga socijhalne i dje\u010dje za\u0161tite, stvaranjem uslova za jednake \u0161anse u razli\u010ditim oblastima, uz dodatne olak\u0161ice u onim oblastima gdje jednake \u0161anse ne postoje. Ove zemlje su upravo postizanjem socijalne pravde postale i ekonomski jake dr\u017eave. Me\u0111utim, Crna Gora u oblastima u kojima je pru\u017eila povlastice (kao na primjer, na putovanje lica s invaliditetom, povlastice na carinu i porez prilikom uvoza vozila, olak\u0161ice za zapo\u0161ljavanje, za pla\u0107anje elektri\u010de energije, oslobo\u0111anje od pla\u0107anja naknade za \u0161kolovanje), ili ima zabrinjavaju\u0107e diskriminatorne procedure u pristupu tim pravima, ili ne preduzima druge mjere i aktivnosti kako bi se omogu\u0107ile jednake \u0161anse i za\u017eivjela socijalna pravda i u krajnjem bio omogu\u0107en samostalan i dostojanstven \u017eivot”, dodaje se u saop\u0161tenju.<\/p>\n
U tom smislu, navode iz UMHCG, samostalni \u017eivot i uklju\u010denost u zajednicu se osobama s invaliditetom ne uskra\u0107uje samo zbog smje\u0161tanja u ustanovama, “iako i ovaj trend zabrinjavaju\u0107e raste”, nego i drugih vidova institucionalizacije, izostavljanja, odnosno “izop\u0161tavanja, zanemarivanja, zapostavljanja, i izdvojenosti iz zajednice, pa i skrivanja u sopstvenom domu”, odnosno nepru\u017eanja i neobezbje\u0111ivanja izbora i mogu\u0107nosti za \u017eivot u zajednici.<\/p>\n
Ovo zna\u010di da osobama s invaliditetom, pored ostalog, nije omogu\u0107eno da koriste dostupne, pristupa\u010dne, prilagodljive i prihvatljive\/priu\u0161tive javne usluge, odnosno usluge namijenjene za javnost, i nisu im obezbije\u0111eni servisi podr\u0161ke koji \u0107e omogu\u0107iti \u017eivot u zajednici, isti\u010du iz UMHCG.<\/p>\n
“Zato pozivamo vlasti (zakonodavnu, izvr\u0161nu i sudsku) da umjesto politike milosr\u0111a koja ne suzbija ni siroma\u0161tvo niti socijalnu isklju\u010denost, niti umanjuje diskriminaciju i neravnopravnost osoba s invaliditetom, \u0161tavi\u0161e \u2013 produbljuje je, po\u010dnu s kreiranjem i sprovo\u0111enjem politika koje \u0107e biti u duhu socijalne pravde, principa javnog poretka Crne Gore i pru\u017eiti osobama s invaliditetom neophodne uslove za istinsku dru\u0161tvenu uklju\u010denost (socijalnu inkluziju), dru\u0161tvenu aktivnost, pristup pravdi i doprinos ovoj dr\u017eavi u ekonomskom razvoju”, zaklju\u010duje se u saop\u0161tenju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Iz Udru\u017eenja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) su povodom 20. februara, Svjetskog dana socijalne pravde, pozvali vlasti i cijelo dru\u0161tvo da proklamaciju iz Ustava istinski sprovode u praksi. Ukazuju da je socijalna pravda preambulom Ustava progla\u0161ena za jedan od principa javnog poretka.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":314461,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-364717","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/364717","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=364717"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/364717\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":364719,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/364717\/revisions\/364719"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/314461"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=364717"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=364717"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=364717"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}