{"id":364656,"date":"2023-02-19T07:13:45","date_gmt":"2023-02-19T06:13:45","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=364656"},"modified":"2023-02-19T07:19:19","modified_gmt":"2023-02-19T06:19:19","slug":"strateski-znacaj-latinoamerickog-litija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/02\/19\/strateski-znacaj-latinoamerickog-litija\/","title":{"rendered":"Strate\u0161ki zna\u010daj latinoameri\u010dkog litija"},"content":{"rendered":"

Autor: Alejandro Carrasco Luna<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Prihva\u0107anje klimatskih promjena, sve ve\u0107e kori\u0161tenje obnovljivih izvora energije i prijelaz na novu energetsku paradigmu koja se temelji na skladi\u0161tenju energije, doveli su do toga da litij danas slovi za \u201ebijelo zlato\u201c ili za \u201enaftu 21. stolje\u0107a\u201c. Argentina, Bolivija i \u010cile skupa imaju 51% svjetskih zaliha litija, zbog \u010dega se ovo podru\u010dje naziva \u201elitijskim trokutom\u201c. Slani\u0161ta u tim dr\u017eavama tako\u0111er imaju idealne hidrogeolo\u0161ke i klimatske uvjete koji ja\u010daju njihovu konkurentsku poziciju. Strate\u0161ka va\u017enost litija pobudila je tijekom posljednjih desetlje\u0107a interes velikih globalnih sila poput Kine i SAD-a za nj, ali i dr\u017eava koje \u010dine spomenuti \u201elitijski trokut\u201c. Tekst koji se nalazi pred \u010ditateljima ima dva cilja. Prvi cilj ovoga teksta jest dati prikaz uvjeta koji litij pretvaraju u \u201estrate\u0161ki\u201c va\u017ean mineral za kapitalisti\u010dki sistem. Na drugom mjestu, cilj nam je promotriti \u0161to je posrijedi kod recentnijih doga\u0111aja koji su intenzivirali sporove u vezi sa eksploatacijom litija na tlu Latinske Amerike. Kada ka\u017eemo da je litij \u201estrate\u0161ki\u201c mineral, mislimo na najmanje pet uvjeta koji se odnose na njegovu dostupnost i upotrebnu vrijednost.<\/p>\n

\n

Za\u0161to je litij \u201cstrate\u0161ki mineral\u201d?<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Ono \u0161to najprije valja kazati je to da je litij relativno rijedak mineral. Kao \u0161to je prikazano na ilustraciji u nastavku, kapacitet rezervi litija u odnosu na potra\u017enju mnogo je ve\u0107i u odnosu na ostale minerale. Litij trenutno nije deficitaran mineral. Me\u0111utim, ukoliko uzmemo u obzir eksponencijalni rast njegove potra\u017enje, ovo stanje trebalo bi se promijeniti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Nadalje, litij je nezamjenjiv ili barem te\u0161ko zamjenjiv mineral. Litij je najlak\u0161i metal i metal sa najmanjom gusto\u0107om me\u0111u \u010dvrstim elementima koji \u010dine periodni sistem. Uz visoku elektri\u010dnu i toplinsku vodljivost, ima nisku viskoznost i nizak koeficijent toplinske ekspanzije. Takvi uvjeti omogu\u0107uju, slikovito re\u010deno, pohranjivanje ve\u0107e koli\u010dine energije u manjoj masi. Otuda i njegova va\u017enost u proizvodnji baterija za razli\u010dite tehnolo\u0161ke ure\u0111aje i automobilsku industriju.<\/p>\n

Tre\u0107e, litij je nejednako raspore\u0111en. Da bismo razumjeli na\u010din na koji se projektira dostupnost resursa, moramo razjasniti razliku izme\u0111u resursa i rezervi. Resursi predstavljaju ukupnu koli\u010dinu nekog resursa (litij, bakar, zlato itd.), dok rezerve predstavljaju koli\u010dinu resursa koje je ekonomski i tehnolo\u0161ki mogu\u0107e iskopati. U tom smislu, kao \u0161to je prikazano na ilustraciji br. 2, detektirana koli\u010dina litija 2017. godine na svjetskom nivou iznosila je 53,35 milijuna tona, dok rezervi litija ima tek 15,6 milijuna tona. \u0160to se ti\u010de resursa, Argentina (18%), Bolivija (17%) i \u010cile (16%) zajedno imaju 51% svjetskih resursa litija, \u0161to je dovelo do toga da se to podru\u010dje naziva \u201elitijskim trokutom\u201c. Kada su u pitanju rezerve litija, \u010cile ih ima najvi\u0161e \u2013 48%, a ako pogledamo Boliviju zaklju\u010dujemo da ta zemlja ima veliku koli\u010dinu resursa (uglavnom raspore\u0111enih u Salar de Uyuni), ali da njene rezerve nisu toliko zna\u010dajne u usporedbi s drugim zemljama.<\/p>\n

No, mnogo je va\u017enije da \u2013 uz spomenutu koncentraciju rezervi i resursa \u2013 postoje razlike u pogledu komparativnih prednosti svake zemlje. Jasan primjer za to je Salar de Atacama, koji osim \u0161to je glavni rezervoar litija u \u010cileu, ima idealne uvjete koji ja\u010daju konkurentsku poziciju onih koji ga kontroliraju. Iako je koli\u010dina rezervi litija u svakoj zemlji va\u017ena, jo\u0161 je va\u017eniji sastav slane vode iz koje se litij ekstrahira. Sastav svake salamure varira, ne samo u smislu koli\u010dine litija koji pohranjuje, ve\u0107 i zbog prisutnosti drugih elemenata kao \u0161to su kalij, natrij, kalcij, \u017eeljezo, bor, magnezij, kloridi, sulfati i karbonati, \u0161to svakoj salamuri daje razli\u010dit oblik. Kao \u0161to je prikazano na ilustraciji br. 3, postoci litija pohranjenog u slanoj ravnici Salar de Atacama zna\u010dajno su vi\u0161i od ostalih slani\u0161ta na svijetu, me\u0111u kojima su najva\u017enija ona u Ju\u017enoj Americi: Salar de Uyuni (Bolivija) i Hombre Muerto (Argentina). Zbog visoke koncentracije litija i drugih vrsta soli od ekonomskog interesa (kalij i borat), sastav soli u Salar de Atacama daje ovom slani\u0161tu veliku prednost u usporedbi s drugim slani\u0161tima.<\/p>\n

\u010cetvrto: vjerujemo da \u0107e litij biti klju\u010dan za funkcioniranje kapitalisti\u010dkog na\u010dina proizvodnje i odr\u017eavanje regionalne i svjetske hegemonije industrijskih sila. Usred trenda smanjenja potro\u0161nje fosilnih goriva i pove\u0107anja upotrebe obnovljive energije, u vremenu ubrzanja globalnog zatopljenja, litij postaje \u2013 posebno za industrijske zemlje \u2013 klju\u010dni element za instalaciju i razvoj nove tehnolo\u0161ke i ekonomske paradigme koja se temelji na proizvodnji, skladi\u0161tenju, distribuciji te u\u010dinkovitoj i odr\u017eivoj potro\u0161nji obnovljive energije. Me\u0111utim, \u010dini nam se relevantnim istaknuti da ova nova paradigma ne zna\u010di sama po sebi izlaz iz duboke klimatske krize koja se pogor\u0161ava. Pogotovo je tomu tako jer se logika proizvodnje i potro\u0161nje ne propituje dovoljno (i) radikalno, pa bi stoga ovi napori mogli zavr\u0161iti kao alat za konsolidaciju takozvanog zelenog kapitalizma. Povijesno gledano, fosilna goriva, najprije ugljen, a zatim nafta i plin, bili su kamen temeljac za razvoj industrijskog dru\u0161tva. Me\u0111utim, oni su isto takobili i akceleratori klimatskih promjena. Zbog toga, ali i zbog njihove potro\u0161ivosti, sklopljen je konsenzus o potrebi prelaska na drugu energetsku paradigmu koja se temelji na velikom uvo\u0111enju obnovljivih izvora energije, uglavnom solarne i energije vjetra. To je zauzvrat impliciralo potrebu za konfiguracijom u\u010dinkovitog sistema za pohranu energije. Tomu je tako jer je fosilno gorivo pohranjena energija te se stoga ne gubi ako ju se ne eksploatira. Obnovljivi izvori energije, koji apsorbiraju energiju iz okoli\u0161a u raznim oblicima (toplinski, kineti\u010dki, itd.) proizvode pak energiju koja se mora potro\u0161iti u trenutku kada je proizvedena, ina\u010de se gubi. Posljedi\u010dno, a tako\u0111er uzimaju\u0107i u obzir volatilnost obnovljivih izvora energije, integracija ove vrste energije u globalni energetski sistem \u010dini njeno skladi\u0161tenje potrebom prvoga reda.<\/p>\n

Peto: litij \u0107e zao\u0161triti globalne sporove i borbu oko upravljanja njime. Prijelaz iz ere fosilnih goriva na novu paradigmu obnovljivih izvora rekonfigurira trenutni poredak i daje va\u017ene prednosti onima koji provode ovu tranziciju na razli\u010ditim organizacijskim razinama: razne privatne institucije i institucije ogromne mo\u0107i bore se za svoje mjesto u novoj postavci globalne energetske arhitekture. Zato \u0107e porast potra\u017enje i proizvodnje litija, sve uz njegovu neravnomjernu distribuciju, pobuditi \u2013 \u0161to zapravo ve\u0107 i \u010dini \u2013 globalne sporove oko njegove eksploatacije. Poput ugljena tijekom 18. i 19. stolje\u0107a i nafte tijekom 20. stolje\u0107a do danas, litij bi mogao zao\u0161triti sukobe u mnogim zemljama koje posjeduju te resurse.<\/p>\n

\n

Globalni sporovi oko litija u Latinskoj Americi<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Posljednjih godina intenzivirao se globalni spor oko prisvajanja latinoameri\u010dkog litija. Kina intenzivno napreduje na razli\u010ditim razinama lanca vrijednosti litija. Kineske tvrtke izvr\u0161ile su velika ulaganja, kako u poduze\u0107a koja kontroliraju slani\u0161ta, tako i u instalacije tvornica baterija. U Argentini je pro\u0161le godine, uz sudjelovanje vladinih institucija Kine i Argentine, tvrtka China Gangfeng kupila argentinski rudarski koncern Lithea za 962 milijuna ameri\u010dkih dolara (Financial Times, 2022) te najavila gradnju pogona za proizvodnju litij-ionskih baterija (Inforeg, 2022). Sa svoje strane, Bolivija je u procesu nadmetanja za ugovore o eksploataciji litija. Od \u0161est konkurentskih tvtki, \u010detiri su kineske, jedna ruska i samo jedna sjevernoameri\u010dka (El Pa\u00eds, 2022). U \u010cileu s druge strane, rudarska tvrtka Tianqi napreduje na tr\u017ei\u0161tu litija. Ona je kupila 24% dionica kompanije Sociedad Qu\u00edmica y Minera de Chile (SQM) koja kontrolira slani\u0161te u Salar de Atacama, koje ima najbolje uvjete za va\u0111enje litija (Diario Financiero, 2018). Osim toga, do marta ove godine, vlada Gabrijela Borica planira zapo\u010deti raspravu o stvaranju Dr\u017eavnog poduze\u0107a za litij.<\/p>\n

Napredak kineskih tvrtki predstavlja ozbiljnu prijetnju interesima SAD-a u toj regiji. Kina kontrolira izme\u0111u 80% i 90% proizvodnje litijskih baterija, a kako bi smanjila ovisnost o Kini, Bijela ku\u0107a najavila je upumpavanje 3 milijarde dolara za pro\u0161irenje doma\u0107e proizvodnje baterija (Glas Amerike, 2022). Sam dr\u017eavni tajnik SAD-a, Anthony Blinken, u govoru u kojemu je komentirao ameri\u010dku politiku prema Kini, istaknuo je da \u201emi ne mo\u017eemo sebi dopustiti da potpuno ovisimo o Kini kada su u pitanju klju\u010dni sektori ekonomije 21. stolje\u0107a, kao \u0161to su solarni paneli i baterije za elektri\u010dne automobile\u201c (U.S. Department of State, 2022).<\/p>\n

Me\u0111utim, kada je u pitanju tema eksploatacije litija, ilustrativne su rije\u010di \u010delnice Ju\u017enog zapovjedni\u0161tva SAD-a Laure J. Richardson. U okviru godi\u0161njeg Concordia samita, Richardson je govorila da kineska ulaganja \u201epotkopavaju demokraciju\u201c u Latinskoj Americi, te da je \u201eova regija vrlo bogata resursima: rijetki minerali, litij \u2013 litijski trokut je u ovoj regiji. Mnogo stvari ta regija ima za ponuditi.\u201c Osim toga, dodala je da je \u201eKina u ovu regiju u zadnjih pet godina ulo\u017eila vi\u0161e od 50 milijardi dolara\u201c. Suo\u010dena s ovim \u010dinjenicama, \u0161efica Ju\u017enog zapovjedni\u0161tva smatra da je Kina u Latinskoj Americi tu da bi \u201epotkopala SAD\u201c, dodav\u0161i da je \u201epred nama puno va\u017enih izbora, neki od njih ve\u0107 su se dogodili te stoga moramo ostati aktivni i brinuti se za ovu regiju\u201c. Ova perspektiva nacionalne sigurnosti ponovno je potvr\u0111ena na doga\u0111aju Atlantic Councila (think thank povezan s NATO-om), gdje je istaknuto da SAD \u201eimaju puno posla\u201c u Latinskoj Americi i da tamo \u201emoraju zapo\u010deti svoju igru\u201c. Ni\u0161ta manje va\u017ena \u010dinjenica je to da Richardson, kada govori o resursima u Latinskoj Americi koristi rije\u010d \u201emi\u201c i \u201eimamo\u201c. \u201eImamo 38% slatke vode u ovoj regiji\u201c, govori ona. \u010cini se jasnim da \u2013 unutar njihovih glava \u2013 Latinska Amerika pripada njima. To \u0161to zvani\u010dnici SAD-a to otvoreno govore ne treba \u010ditati kao komunikacijsku gre\u0161ku, ve\u0107 prije kao ugradnju smisla i pripremu za ne\u0161to \u0161to nas kasnije ne iznena\u0111uje.<\/p>\n

\u010cini se da gore navedeno otkriva otvoreni spor oko kontrole nad litijskim trokutom. Me\u0111utim, tako\u0111er se \u010dini da opseg te kontrole nije jasan. No, povijesno pam\u0107enje kada je u pitanju Latinska Amerika (ili, bolje re\u010deno: svijet) podsje\u0107a nas na to da spor oko klju\u010dnih prirodnih resursa bitnih za proces kapitalisti\u010dke akumulacije nikada ne zavr\u0161ava mirnim putem, nego invazijama, dr\u017eavnim udarima ili ratovima.<\/p>\n

Sa \u0161panjolskog preveo: Darko Vujica
\nPrometej.ba<\/a>\/Viento Sur<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prvi cilj ovoga teksta jest dati prikaz uvjeta koji litij pretvaraju u \u201estrate\u0161ki\u201c va\u017ean mineral za kapitalisti\u010dki sistem. Na drugom mjestu, cilj nam je promotriti \u0161to je posrijedi kod recentnijih doga\u0111aja koji su intenzivirali sporove u vezi sa eksploatacijom litija na tlu L. Amerike <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":325370,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[2933,746],"class_list":["post-364656","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-latinska-amerika","tag-litijum"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/364656","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=364656"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/364656\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":364660,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/364656\/revisions\/364660"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/325370"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=364656"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=364656"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=364656"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}