Slamke od bambusa, stakla ili papira jesu bolje ekolo\u0161ke alternative, ali i one mogu da uti\u010du na va\u0161e zdravlje.<\/p>\n
Iako upotreba slamki mo\u017ee biti zgodna, a u nekim okolnostima \u010dak i neophodna, va\u017eno je da znate da postoje i ne\u017eeljeni efekti. Lo\u0161e strane upotrebe naizgled nevinog pribora mogu da se kre\u0107u od dosadne gastrointestinalne nelagodnosti, do te\u017ee hemijske kontaminacije tijela.<\/p>\n
Lakoc\u0301a u kojoj se topli i hladni napitci mogu konzumirati uz upotrebu slamke je nesporna. Ali kada koristite slamku za ovakvo u\u017eivanje, va\u0161a usta mogu da zarobe vi\u0161e vazduha u pore\u0111enju sa pijenjem direktno iz \u0161olje, bez obzira od kojeg su materijala napravljene.<\/p>\n
Vazduh potom putuje kroz digestivni trakt, \u0161to dovodi do vi\u0161ka gasova i nadimanja. Ispijanje gaziranog napitka sa slamkom c\u0301e vjerovatno udvostru\u010diti koli\u010dinu vi\u0161ka gasova i nadimanje. Dakle, ako ne \u017eelite da vas mu\u010de nadimanje ili podrigivanje, presko\u010dite slamku.<\/p>\n
Pripazite i na ovo: sa pijenjem iz slamke konzumiramo vi\u0161e sode ili alkohola u krac\u0301em vremenskom periodu, \u0161to dovodi do br\u017eeg rasta nivoa \u0161ec\u0301era, nekad \u010dak i neo\u010dekivanog, preranog pijanstva.<\/p>\n
Ako redovno koristite slamke za konzumiranje slatkih ili kofeinskih napitaka, mo\u017eda nec\u0301ete morati ni\u0161ta da ka\u017eete stomatologu tokom sljedec\u0301eg pregleda \u2013 efekti va\u0161e navike c\u0301e biti o\u010digledni.<\/p>\n
Pijenje kroz slamku gaziranih pic\u0301a i drugih napitaka sa visokim sadr\u017eajem \u0161ec\u0301era \u0161alje koncentrisan mlaz \u0161ec\u0301era prema zadnjem dijelu usta. Ova koncentrisana struja mo\u017ee dovesti do vec\u0301eg gubitka gle\u0111i i karijesa.<\/p>\n
Me\u0111utim, ako se slamka stavi iza zuba sa mlazom napitka usmjerenim ka grlu, a ne prema prednjim ili zadnjim zubima, smanjena je vjerovatnoc\u0301a razvoja stomatolo\u0161kih komplikacija. Da bi dodatno za\u0161titili svoje zube, stomatolozi savjetuju da isperete usta vodom, operete zube ili, ako to niste u mogu\u0107nosti, \u017evac\u0301ete \u017evake bez \u0161ec\u0301era.<\/p>\n
Jo\u0161 jedna potencijalna komplikacija upotrebe slamki su obojeni zubi.<\/p>\n
Pic\u0301a kao \u0161to su kafa, crno vino i tamni \u010dajevi smatraju se te\u010dnostima koje prljaju zube. Dok upotreba slamke potencijalno mo\u017ee smanjiti bojenje zuba tako \u0161to c\u0301e pojednostaviti protok pic\u0301a do zadnjeg dijela usta, vjerovatno c\u0301ete i dalje imati mrlje na zadnjim zubima. Zato je va\u017eno \u0161ta radite poslije pic\u0301a.<\/p>\n
Pijenje vode ili ispiranje usta vodom, kao i pranje zuba su efikasne navike za spre\u010davanje mrlja na zubima.<\/p>\n
Treba i ovo da znate. Iako neki misle da samo napitci mogu da oboje zube, odre\u0111ene bolesti i lijekovi tako\u0111e mogu da izazovu ove promjene, pa upotreba slamki mo\u017eda nec\u0301e uvek ubla\u017eiti bojenje prednjih zuba.<\/p>\n
Mo\u017eda jedan od najupe\u010datljivijih fizi\u010dkih nuspojava pijenja kroz slamku je razvoj onoga \u0161to nazivamo \u201eusne pu\u0161a\u010da\u201c. Ovo se odnosi na uzdu\u017ene duboke bore koje se vremenom javljaju oko usta i usana jer na isti na\u010din napuc\u0301ite usne kad pu\u0161ite cigaretu ili pijete iz slamke. Povremeno kori\u0161c\u0301enje slamke ne bi trebalo da ih izazove; u\u010destalost dovodi do razvoja zloglasnih bora.<\/p>\n
Studija iz 2022. objavljena u Environmental International-u iz Holandije bila je prva kojom je identifikovano prisustvo mikroplastike u tijelu.<\/p>\n
Sitne plasti\u010dne \u010destice, koje nastaju razgradnjom komercijalne plastike, ulaze u na\u0161 organizam upotrebom plasti\u010dnih boca za vodu, paste za zube upakovane u plasti\u010dne tube, sa ostatacima mastila za tetoviranje i, naravno – slamki.<\/p>\n
Iako je va\u017eno napomenuti da postoje alternativne verzije slamki za jednokratnu upotrebu od papira, silikona, pa \u010dak i stakla, mnogi kod nas koriste plasti\u010dne slamke za pic\u0301e i piju iz plastificiranih posuda za jednokratnu upotrebu. Plastika tada ulazi u telo ne samo kroz slamku, vec\u0301 i slamka mo\u017ee da deluje kao most izme\u0111u plasti\u010dnih posuda i usta.<\/p>\n
Ipak, iako upotreba slamki negativno uti\u010de na \u017eivotnu sredinu i zdravlje, postoje neki slu\u010dajevi u kojima ona mo\u017ee biti korisna ili \u010dak neophodna. Ovo va\u017ei za osobe sa odre\u0111enim invaliditetom koje se oslanjaju na upotrebu i dostupnost slamki za adekvatnu i odgovarajuc\u0301u hidrataciju i ishranu. (Izvor: NovostiMagazin)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Tokom posljednjih nekoliko godina, gradovi i zemlje \u0161irom svijeta po\u010deli su da zabranjuju plasti\u010dne slamke za jednokratnu upotrebu i umjesto njih uveli su slamke za vi\u0161ekratnu ili odr\u017eivu upotrebu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":327255,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-364454","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/364454","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=364454"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/364454\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":364456,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/364454\/revisions\/364456"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/327255"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=364454"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=364454"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=364454"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}