{"id":364370,"date":"2023-02-15T06:57:24","date_gmt":"2023-02-15T05:57:24","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=364370"},"modified":"2023-02-15T06:57:24","modified_gmt":"2023-02-15T05:57:24","slug":"meduklasa-kapitala","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/02\/15\/meduklasa-kapitala\/","title":{"rendered":"Me\u0111uklasa kapitala"},"content":{"rendered":"
\n
\n
Pi\u0161e: Sre\u0107ko Pulig<\/strong><\/div>\n<\/blockquote>\n<\/div>\n
\n
\n
\n
\n

\u0160to \u0107e do\u0107i glave na\u0161em socijalizmu, ako se ne trgnemo i promijenimo kurs? Bit \u0107e to socijalisti\u010dka birokracija. To je onaj sloj koji je uzurpirao ovlasti koje su mu dane da vlada radni\u010dkom klasom, a time i dr\u017eavom i dru\u0161tvom. Problem birokratizacije u socijalizmu je stavljan u sredi\u0161te idejne borbe. To nije bilo ni slu\u010dajno ni bezrazlo\u017eno. I partija je ukazivala na to da bi umjesto avangarde radni\u010dke klase birokracija mogla postati utegom nad radnicima, koji je usmjeravanje vlasti radni\u010dke klase zamijenio s otvorenom vla\u0161\u0107u nad njom. Izu\u010davale su se birokratske frakcije. Uz onu klasi\u010dnu spominjale su se tehnokracija i politokracija. Birokracija mo\u017ee pokazivati tendencije da se formira u posebnu klasu, no to joj ne uspijeva s obzirom na to da se radi o na\u010dinu vladanja u korist neke klase. Uzmimo za primjer menad\u017eere, kao neku “srednju klasu” sklonu vladanju. Da bi funkcionirali, moraju se pribli\u017eiti nekoj klasi. Pribli\u017ee li se radni\u010dkoj klasi, zastupaju njene interese u sukobu rada i kapitala. Takav je u socijalizmu bio “direktorski sloj”, prije svog dekadentnog obrata. Kasnije se menad\u017eeri otu\u0111uju od radnika i zastupaju interese bur\u017eoaske klase u nastajanju, kojoj i sami \u017eele pripadati.<\/p>\n

U na\u0161im dru\u0161tvenim naukama detaljno su se prou\u010davale socijalne razlike, bogatstvo i siroma\u0161tvo ljudi, a da u tu problematiku nau\u010dnici nisu uklju\u010dili i klasne odnose. Slu\u017eilo se sociolo\u0161kim i politolo\u0161kim kategorijama poput grupa, slojeva, dru\u0161tva i zajednice, a nivo klase se zaobilazio. No bilo je i iznimaka, jedna od takvih je doktorska disertacija Zorana Vidojevi\u0107a “Klasni koreni nejednakosti u savremenom jugoslovenskom dru\u0161tvu” iz 1976. U rana upozorenja da bi socijalizam u Jugoslaviji, ako ve\u0107 ne i dr\u017eava sama, mogao biti ugro\u017een ne poduzme li se odlu\u010duju\u0107e preusmjeravanje politi\u010dke borbe, unutar i izvan SK, spada i studija ekonomista Luke Markovi\u0107a “Klasna borba i koncepcije razvoja” iz 1978. godine.<\/p>\n

Trik se sastojao u dijalekti\u010dnom pitanju: jesu li socijalisti\u010dka dru\u0161tva ostvarila socijalizam tako \u0161to su sve svoje gra\u0111ene pretvorila u radnike? Ili je ostvareni socijalizam, osobito “realni” u ukidanju ostataka bur\u017eoaskog dru\u0161tva, ukinuo i radni\u0161tvo, koje je sada postalo ne\u0161to drugo? O te\u0161ko\u0107ama klasne analize svakog posebnog socijalisti\u010dkog dru\u0161tva, pa tako i jugoslavenskog, vrijedilo bi napisati nove radove. Problem je, kao \u0161to \u0107e i nama biti u analizi tzv. tranzicijske Hrvatske, kako zahvatiti promjenljivu dru\u0161tvenu dinamiku. Taj je problem u socijalizmu bio ve\u0107i jer se to dru\u0161tvo uistinu ne samo deklariralo, nego i isku\u0161avalo put prema besklasnosti. U tom se smislu socijalisti\u010dka disidencija, ne sva i ne svugdje jednako, na jedan na\u010din kod Lava Trockog, na drugi u nas kod Milovana \u0110ilasa, pokazivala kao “samoispunjavaju\u0107e proro\u010danstvo”. Teze o “kontraklasi”, “novoj klasi”, koje su u vrijeme kada su formulirane bile pretjerane, prema kraju socijalizma, po\u010dele su dobivati na istinitosti. Poseban problem je \u0161ezdesetosma\u0161ka, ne samo studentska, kritika “crvene bur\u017eoazije”. No jedno je sigurno. Socijalizmi u svim svojim povijesnim varijantama ne mogu se svesti na dr\u017eavni kapitalizam. Pa da onda na miru analiziramo klasno kapitalisti\u010dko dru\u0161tvo u nekoj od klasi\u010dnih reinkarnacija. To je jasno kod Trockog, a dobilo je vulgarniji oblik u teoriji nove klase kod \u0110ilasa.<\/p>\n

Svaku tvrdnju o ve\u0107 ostvarenoj “besklasnosti” ne bi trebalo etiketirati kao a priori<\/em> staljinisti\u010dku. Naime, u na\u0161em samoupravnom dru\u0161tvu radnici su uistinu po\u010deli gubiti neka svojstva radnika koja su vrijedila za ranija kapitalisti\u010dka dru\u0161tva, a danas su restaurirana. Primjerice, to da se radnu snagu tretira kao svaku drugu robu na tr\u017ei\u0161tu, \u0161to je u nas, ustavima i zakonima, u socijalizmu bilo zabranjeno. S druge strane, po\u010deli su kao gra\u0111ani dobivati neka prava upravlja\u010da. I to ne samo u svojoj radnoj organizaciji, nego i po teritorijalnom principu, makar i samo na razini op\u0107ina i mjesnih zajednica. Nevolja je bila u tome \u0161to princip komune nije dosljedno proveden do vrha dr\u017eave.<\/p>\n

Poneko pretjerivanje u kritici socijalizma, dok je ovaj jo\u0161 postojao, trebalo je shvatiti s obzirom na motive kriti\u010dara. Ta kritika dolazila je s lijeva i s desna i bila je razli\u010dito opasna. Dok ve\u0107ina nije dovodila u pitanje opstanak samog socijalizma, postojala je birokratska frakcija koja je socijalizam htjela odbaciti. Na kraju joj je to i uspjelo i sve je zavr\u0161ilo kontrarevolucijom, koja se u Srbiji npr. sasvim cini\u010dno nazivala i “antibirokratskom revolucijom”.<\/p>\n

Tada je po\u010delo razdoblje, koje traje do danas, a nazivamo ga neokonzervativnim prevratom ili \u010de\u0161\u0107e neoliberalizmom. O tome smo ve\u0107 vi\u0161e puta pisali, a najpodrobnije u \u010dlanku “Prilog izu\u010davanju klasa u Hrvatskoj”. Oni nau\u010dnici koji su analizirali jugoslavenski samoupravni socijalizam kao klasno dru\u0161tvo, govorili su o tendenciji da se birokracije, tehnokracije i politokracije pretvore u klasu nad ostatkom radni\u010dkog dru\u0161tva. No da bi moglo do\u0107i do restauracije kapitalizma, u to ve\u0107ina, gotovo do samoga kraja, nije \u017eeljela vjerovati. Isticalo se da je dru\u0161tveno vlasni\u0161tvo dovoljna prepreka ostvarenju takvog scenarija. Stoga, ako bi i postojao sloj koji bi \u017eelio postati novom bur\u017eoaskom klasom, on ne bi imao materijalnih uvjeta da to ostvari \u2013 \u0161to je bilo to\u010dno, sve dok je disolucija Jugoslavije ve\u0107ini bila neprihvatljiva. No podcijenjene su sile rasapa, za koje nikakva, a ne samo socijalisti\u010dka Jugoslavija vi\u0161e nije bila nu\u017enost.<\/p>\n

Zanimljivo je i to da se, \u010dak i ako se zbog uklanjanja bur\u017eoazije kao klase u prvom razdoblju (bez obzira na to ho\u0107emo li kao njegov kraj ozna\u010diti ve\u0107 privrednu reformu iz 1965. ili tek ustav iz 1974.) klasne razlike nisu mogle vidjeti, bilo je te\u0161ko ne primijetiti klasno raslojavanje u 1980-ima. Pri\u010da o “kraju proletarijata”, njegovu “pogra\u0111an\u0161tenju” ili o “ideolo\u0161kom nastupanju jugoslavenske srednje klase”, samo je druga strana pogor\u0161avanja uvjeta \u017eivota i rada u mnogim radnim organizacijama. Ako u partijskim dokumentima ve\u0107 1988. imamo eksplicitne tragove odustajanja od ideje socijalizma i tekstove kojih se ne bi posramile ni tada\u0161nje ni dana\u0161nje neoliberalne me\u0111unarodne financijske institucije, o\u010dito je da su postojali i klasni nosioci tih nekada\u0161njih tendencija, koje su se danas razvile u dominantu. Tada\u0161nja wannabe<\/em> bur\u017eoazija tra\u017eila je na\u010dine da to stvarno i postane. Ako je cijena bila disolucija dr\u017eave, ona se nekima nije \u010dinila previsokom.<\/p>\n

U tome je birokraciji u raznim frakcijama pomogla i “njena” dr\u017eava. Ili to\u010dnije vi\u0161e njih. Dogodio se povijesno unikatni prijelaz iz socijalizma u rubni kapitalizam, a za Hrvatsku je vrijedila ideologija da privredom treba upravljati 200 imu\u0107nih porodica. Da bi to isporu\u010divanje dru\u0161tvenog bogatstva u privatne ruke postalo mogu\u0107e, trebalo je nacionalizirati postoje\u0107u privredu. “Genijalnost” pretvorbe kao dru\u0161tvenog procesa sastojala se u tome da se stvore uvjeti za postojanje doma\u0107e bur\u017eoazije, prije nego \u0161to je postojala. No znamo da tzv. tajkunska privatizacija 1990-ih ba\u0161 i nije uspjela. Novope\u010deni doma\u0107i vlasnici uspjeli su uni\u0161titi sve \u010dega su se dohvatili, tako da je pola privrede pred kraj Tu\u0111manove ere moralo biti vra\u0107eno u razne fondove, da bi \u010dekalo sre\u0107u s novim vlasnicima. Tokom dvijetisu\u0107itih u na\u0161u privatizaciju umije\u0161ala se i strana bur\u017eoazija i po\u010deo je proces neokolonizacije koji traje i danas. Doma\u0107a bur\u017eoazija morala se zadovoljiti, pisali smo o tome, u najboljem slu\u010daju kompradorskom ulogom.<\/p>\n

\u0160to sada imamo? Privredu koja je decentrirana i ne odgovara na potrebe doma\u0107eg stanovni\u0161tva, koja ima kolonijalnu strukturu jer se zavr\u0161etak mnogih radnih procesa doga\u0111a u inozemstvu. Postali smo zemlja s permanentnom proizvodnom krizom i izvoznica radne snage. Tako se krug “sjajnog pothvata” u kojemu je trebalo stvoriti doma\u0107u bur\u017eoaziju, kao krunu ovda\u0161nje socijalne stratifikacije, zatvorio. Dru\u0161tvo se ponovo birokratizira. Ali to vi\u0161e nisu doma\u0107i lezilebovi\u0107i i beskrajni redovi u razli\u010ditim slu\u017ebama. Klasnu poziciju sada u nas tra\u017ei kompradorska birokracija. Ona koja bi da slu\u017ei strancima, u \u017eargonu EU fondova i sli\u010dnog. A gdje je na\u0161a bur\u017eoazija? (P)ostav\u0161i nerazvijenom ona pre\u017eivljava na marginama, kao ispomo\u0107 krupnog stranog kapitala. \u0160to \u0107e nam s obzirom na to do\u0107i glave u postsocijalizmu? Bit \u0107e to kompradorska birokracija u slu\u017ebi stranog kapitala. \u010cinovnici koji se i ne pretvaraju da slu\u017ee doma\u0107oj radni\u010dkoj klasi, ve\u0107 otvoreno zastupaju interese kapitala centra. A idejna borba protiv birokratizacije sada je usahnula.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p><\/blockquote>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dru\u0161tvo se ponovo birokratizira, ali to vi\u0161e nisu doma\u0107i lezilebovi\u0107i i beskrajni redovi u razli\u010ditim slu\u017ebama. Kompradorska birokracija sada u nas tra\u017ei svoju klasnu poziciju. A gdje je na\u0161a bur\u017eoazija? Ona pre\u017eivljava na marginama, kao ispomo\u0107 krupnog stranog kapitala<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":364371,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[2915,1025,645,2916],"class_list":["post-364370","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-birokratija","tag-radnicka-klasa","tag-samoupravljanje","tag-tehnokratija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/364370","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=364370"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/364370\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":364372,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/364370\/revisions\/364372"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/364371"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=364370"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=364370"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=364370"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}