{"id":364286,"date":"2023-02-13T19:14:51","date_gmt":"2023-02-13T18:14:51","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=364286"},"modified":"2023-02-13T19:14:51","modified_gmt":"2023-02-13T18:14:51","slug":"zasticene-i-revitalizovane-rijeke-u-regiji-prilika-su-za-odrzivi-razvoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/02\/13\/zasticene-i-revitalizovane-rijeke-u-regiji-prilika-su-za-odrzivi-razvoj\/","title":{"rendered":"Za\u0161ti\u0107ene i revitalizovane rijeke u regiji prilika su za odr\u017eivi razvoj"},"content":{"rendered":"

Zapadni Balkan globalno je \u017eari\u0161te biolo\u0161ke raznovrsnosti, posebno kada je rije\u010d o slatkovodnim vrstama i stani\u0161tima. Planinski lanci, rijeke, jezera i obala dom su brojnim ugro\u017eenim vrstama i va\u017ena stani\u0161ta za mnogobrojne endemske vrste koje ne \u017eive nigdje drugdje. Ve\u0107ina rijeka u regiji u dobrom su ili izrazito dobrom stanju, daleko iznad evropskog prosjeka.<\/p>\n

Mi, potpisnici ove zajedni\u010dke izjave, vjerujemo kako pro\u0161irenjem povr\u0161ine i broja podru\u010dja u sistemu Emerald mre\u017ee u zemljama Zapadnog Balkana te razvojem i u\u010dinkovitom sprovo\u0111enjem planova upravljanja za ta, ali i ostala podru\u010dja od zna\u010daja za o\u010duvanje prirode, mogu doprinjeti za\u0161titi i oporavku riba i ostalih va\u017enih vrsta i stani\u0161ta, \u010duvaju\u0107i jedinstvenu biolo\u0161ku raznovrsnost rijeka u regiji.<\/p>\n

Za\u0161ti\u0107ene i revitalizovane rijeke u regiji prilika su za odr\u017eivi razvoj zajednica koje uz njih \u017eive i od njih zavise. One su izvor vode za pi\u0107e, hrane, vode za navodnjavanje, pru\u017eaju za\u0161titu od poplava, omogu\u0107uju regulaciju klime, prilike za razvoj ribarstva, vodenih sportova, ekolo\u0161kog turizma, kao i ja\u010danje veza i saradnje izme\u0111u dr\u017eava, nau\u010dnika, institucija, upravlja\u010da i nevladinih organizacija (NVO).<\/p>\n

Po\u010detkom decembra 2022. godine, 39 nau\u010dnika i predstavnika nevladinih organizacija iz Albanije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Gr\u010dke, Hrvatske, Njema\u010dke, Sjeverne Makedonije, Srbije i \u0160vajcarske pridru\u017eilo se online seminaru Emerald Green. Zajedno smo pripremili popis i kartu s 88 rijeka, potencijalnih Emerald podru\u010dja, koje bi zemlje potpisnice Konvencije o za\u0161titi evropskih divljih vrsta i prirodnih stani\u0161ta (Bernska konvencija) iz regije trebale uklju\u010diti u Emerald mre\u017eu. Za izradu popisa rijeka koristili smo se najnovijim dostupnim podacima i znanjem o distribuciji i za\u0161titi vi\u0161e od 50 ribljih vrsta od evropske va\u017enosti.<\/p>\n

Ovim popisom i kartom \u017eelimo podstaknuti i podr\u017eati vlasti zemalja regije u zavr\u0161etku uspostavljanja Emerald mre\u017ee. Prepoznajemo prakti\u010dnu primjenu Emerald mre\u017ee te smo svjesni kako je taj proces va\u017ean korak prema pristupanju Evropskoj uniji, kada \u0107e Emerald podru\u010dja postati kandidati za uklju\u010divanje u mre\u017eu Natura 2000.<\/p>\n

Kao \u010dlanice Savjeta Evrope i potpisnice Bernske konvencije, pet zemalja Zapadnog Balkana moraju uspostaviti podru\u010dja od posebne va\u017enosti za za\u0161titu prirode kao dio Emerald mre\u017ee. Savjet Evrope pokrenulo je primjenu Emerald mre\u017ee na nivou svake zemlje, a smatra se jednim je od glavnih alata koji omogu\u0107uju zemljama potpisnicama Bernske konvencije ispunjavanje njihovih obveza.<\/p>\n

Kao ugovorne stranke Bernske konvencije Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija zavr\u0161ile su prvu fazu primjene Emerald mre\u017ee 2011. godine, kada su predlo\u017eili ograni\u010den broj podru\u010dja. Do danas, niti jedna od zemalja nije pro\u0161irila svoj izvorni popis podru\u010dja, \u010dime je ve\u0107ina rijeka i ribljih populacija ostala neza\u0161ti\u0107ena. \u0160tavi\u0161e, ve\u0107ina podru\u010dja koja su tad bila uklju\u010dena u Emerald mre\u017eu i dalje nemaju planove upravljanja, pra\u0107enja i doslijedno prikupljanje podataka niti sredstva potrebna za u\u010dinkovito sprovo\u0111enje za\u0161tite.<\/p>\n

Osiguravanje za\u0161tite rijeka i pravilno sprovo\u0111enje Emerald mre\u017ee u regiji dugotrajan je proces koji zahtjeva saradnju izme\u0111u vlada, nau\u010dnika, nevladinih organizacija i lokalnih zajednica, posebno onih koje se nalaze u blizini postoje\u0107ih i potencijalnih Emerald podru\u010dja.<\/p>\n

Osim \u0161to se time doprinosi ostvarenju obaveza prema Bernskoj konvenciji, to \u0107e omogu\u0107iti zemljama da ispune ciljeve o\u010duvanja biolo\u0161ke raznovrsnosti i ekosistema koji su postavljeni u Zelenom planu za Zapadni Balkan i Globalnom okviru za biolo\u0161ku raznovrsnost nakongodine koji je donesen na 15. konferenciji stranaka Konvencije o biolo\u0161koj raznovrsnosti u Montrealu u decembru 2022. godine.<\/p>\n

Popis i karta Emerald Green dio su na\u0161eg doprinosa ovom procesu kojim pru\u017eamo podr\u0161ku vladama u odre\u0111ivanju najva\u017enijih podru\u010dja za za\u0161titu slatkovodnih vrsta i stani\u0161ta prema rezolucijama 4 (1996.) i 6 (1998.) Bernske konvencije. Spremni smo nastaviti ove razgovore i omogu\u0107iti detaljne karte podru\u010dja koja bi trebalo dodati u Emerald mre\u017eu, popis vrsta i stani\u0161ta te standardne obrasce podataka o lokacijama. Tamo gdje smo utvrdili nedostatak podataka, rado \u0107emo podr\u017eati s dodatnim radom na terenu.<\/p>\n

Na kraju, mi, potpisnici ove zajedni\u010dke izjave, \u017eeljeli bismo podr\u017eati vlade u osiguravanju da pro\u0161irena Emerald mre\u017ea ima ve\u0107e dobrobiti za lokalne zajednice i omogu\u0107i dugotrajnu za\u0161titu najva\u017enijih evropskih rije\u010dnih stani\u0161ta.<\/p>\n

Potpisnici izjave:<\/p>\n

    \n
  1. Aleksandra-Anja Dragomirovi\u0107, zamjenica predsjednika, Centar za \u017eivotnu sredinu(CZZS), Bosna i Hercegovina<\/li>\n
  2. Ameli Huber, voditeljka projekata za za\u0161titu slatkovodnih stani\u0161ta, Euronatur, Njema\u010dka<\/li>\n
  3. Ana \u010colovi\u0107, izvr\u0161na direktorica, Ekolo\u0161ko-istra\u017eiva\u010dko-informacioni centar \u201cEko[1]svest\u201d, Sjeverna Makedonija<\/li>\n
  4. Andrej Kova\u010dev, stru\u010dnjak za Natura 2000 podru\u010dja, Udru\u017eenje za za\u0161titu divljihvrsta \u201cBalkani\u201d, Bugarska<\/li>\n
  5. Andrej Ralev, stru\u010dnjak za biolo\u0161ku raznovrsnost, CEE Bankwatch mre\u017ea, Bugarska<\/li>\n
  6. Andrijana Mi\u0107anovi\u0107, biolo\u0161kinja, Crnogorsko dru\u0161tvo ekologa, Crna Gora<\/li>\n
  7. Avdul Adrovi\u0107, profesor, Prirodno-matemati\u010dki fakultet, Univerzitet u Tuzli, Bosna iHercegovina<\/li>\n
  8. Belma Kalamuji\u0107, vi\u0161a nau\u010dna suradnica, Institut za geneti\u010dko in\u017eenjerstvo ibiotehnologiju, Sarajevo, Bosna i Hercegovina<\/li>\n
  9. \u0110or\u0111e Stefanovi\u0107, direktor, Udru\u017eenje Dinarica, Bosna i Hercegovina<\/li>\n
  10. Du\u0161an Jeli\u0107, predsjednik, BIOTA i Hrvatski institut za biolo\u0161ku raznovrsnost, Hrvatska<\/li>\n
  11. Friedrich Wulf, voditelj me\u0111unarodne politike za biolo\u0161ku raznovrsnost, Udru\u017eenje\u201cPro Natura\u201d\/Udru\u017eenje \u201cPrijatelji zemlje\u201d, \u0160vicarska<\/li>\n
  12. Gjorgji Mitrevski, koordinator za podr\u0161ku zajednica, Ekolo\u0161ko-istra\u017eiva\u010dko[1]informacioni centar \u201cEko-svest\u201d, Sjeverna Makedonija<\/li>\n
  13. Irma Popovi\u0107 Dujmovi\u0107, direktorica slatkovodnog programa u Hrvatskoj,me\u0111unarodna organizacija \u201cThe Nature Conservancy (TNC)\u201d, Hrvatska<\/li>\n
  14. Jelena Ivani\u0107, zamjenica predsjednika, Centar za \u017eivotnu sredinu (CZZS), Bosna i Hercegovina<\/li>\n
  15. Jelena Popovi\u0107, generalna sekretarka, Crnogorsko dru\u0161tvo ekologa, Crna Gora<\/li>\n
  16. Dr J\u00f6rg Freyhof, stru\u010dnjak za slatkovodnu biolo\u0161ku raznovrsnost, ekologiju i ihtiologiju, Prirodnja\u010dki muzej u Berlinu, Njema\u010dka<\/li>\n
  17. Dr Katerina Rebok, redovna profesorica, Institut za biologiju, Univerzitet Sv. Kirilo iMetodije u Skoplju, Sjeverna Makedonija<\/li>\n
  18. Laura Ana Jurman, biolo\u0161kinja, BIOTA i Hrvatski institut za biolo\u0161ku raznovrsnost, Hrvatska<\/li>\n
  19. Dr Marija Smederevac-Lali\u0107, vi\u0161a nau\u010dna saradnica, Institut za multidisciplinarnaistra\u017eivanja, Univerzitet u Beogradu, Srbija<\/li>\n
  20. Dr Milica Ristovska, redovna profesorica, Institut za biologiju, Univerzitet Sv. Kirilo iMetodije u Skoplju, Sjeverna Makedonija<\/li>\n
  21. Milija \u010cabarkapa, direktor, NVO Eko-tim, Crna Gora<\/li>\n
  22. Nata\u0161a Milivojevi\u0107, predsjednica, Ekolo\u0161ko udru\u017eenje Rzav, Srbija<\/li>\n
  23. Olsi Nika, hidrobiolog, izvr\u0161ni direktor, NVO EkoAlbanija, Albanija<\/li>\n
  24. Pencho Pandakov, hidrobiolog, Udru\u017eenje ribara \u201cBalkanka\u201d, Bugarska<\/li>\n
  25. Spase Shumka, hidrobiolog, \u010dlan odbora, Organizacija za o\u010duvanje \u017eivotne sredine\u201cPPNEA\u201d, Albanija<\/li>\n
  26. Dr Stamatis Zogaris, biolog-geograf, Institut za morske biolo\u0161ke resurse i unutra\u0161njevode, Helenski centar za istra\u017eivanje mora, Gr\u010dka<\/li>\n
  27. Dr Steven Weiss, vanredni profesor, Institut za biologiju, Univerzitet u Grazu, Austrija<\/li>\n
  28. Strahinja Maci\u0107, pravni stru\u010dnjak, Polekol\/Pravo na vodu, Srbija<\/li>\n
  29. Dr Tihomir Stefanov, vanredni profesor, Nacionalni prirodnja\u010dki muzej u Bugarskoj, Bugarska akademija nauka<\/li>\n
  30. Tijana Veli\u010dkovi\u0107, \u010dlanica ekspertnog tima, Udru\u017eenje Ekomar, Srbija<\/li>\n
  31. Ulrich Eichelmann, direktor, NVO \u201cRiverwatch\u201d, Austrija<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Zajedni\u010dka izjava nau\u010dnika i predstavnika NVO-a o pro\u0161irenju Emerald mre\u017ee u zemljama Zapadnog Balkana<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":295872,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-364286","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/364286","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=364286"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/364286\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":364287,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/364286\/revisions\/364287"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/295872"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=364286"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=364286"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=364286"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}