Botani\u010dka ba\u0161ta Vandsbek ove godine najotrovnijom biljkom proglasila je \u2013 per\u0161un. Pro\u0161le godine je to bio krompir.<\/p>\n
Da li je li per\u0161un stvarno opasan?<\/strong><\/p>\n Ipak, mirne du\u0161e mo\u017eete nastaviti s konzumacijom ove biljke. Li\u0161\u0107e i korijen, koje naj\u010de\u0161\u0107e jedemo, ne predstavlja nikakvu opasnost. Naprotiv, sadr\u017ei mnogo vitamina C koji je va\u017ean u prevenciji prehlade, prenosi Fruchthandel.<\/p>\n “Tamna strana” per\u0161una pokazuje se tek u drugoj godini. Da, per\u0161un je dvogodi\u0161nja biljka. U drugoj godini razvijaju se 30 do 70 cm visoke cvjetne stabljike, s neuglednim \u017euto-zelenim cvjetovima. Iz njih se kasnije razvijaju sjemenke. Cvjetovi nisu za konzumaciju, a ni sjemenke jer one sadr\u017ee per\u0161unovo ulje. U per\u0161unovom ulju se nalazi apiol \u2013 koji djeluje na glatka mi\u0161i\u0107na vlakna be\u0161ike, crijeva i matericu. U pro\u0161losti se per\u0161unovo ulje, zbog toga, koristilo za izazivanje abortusa.<\/p>\n Nijemci imaju i izraz koji ilustruje koliko je upotreba per\u0161una bila opasna za \u017eene: per\u0161un mu\u0161karce stavlja na konja, a \u017eene pod zemlju. Da pojasnimo, per\u0161un na mu\u0161karce djeluje kao afrodizijak.<\/p>\n Uz apiol, per\u0161unovo ulje sadr\u017ei i miristicin, jo\u0161 jedan toksi\u010dni sastojak koji mo\u017ee da uti\u010de na centralni nervni sistem i mo\u017ee izazvati neke vrste napada. Tu su, pi\u0161e Botanical online, i ksantotoksin i bergapten, koji su fototoksi\u010dni i reagujuu na svjetlo i mogu izazvati lezije na ko\u017ei.<\/p>\n Za\u0161to je krompir bio “pobjednik”<\/strong>?<\/p>\n Za krompir va\u017ei pravilo da ga nikako ne jedete ako je pozelenio\u2026<\/p>\n Prema pisanju Healthline portala, zelena boja na krompiru javlja se kada on po\u010dne s proizvodnjom hlorofila, \u0161to je prirodan proces. Kada primijetite taj pigment, to zna\u010di da je krompir po\u010deo i s proizvodnjom solanina, komponente koja \u0161titi od \u0161tete koje uzrokuju \u017eivotinje, insekti, gljivice i bakterije. Radi se o toksinu koji se nalazi u krompiru, a ne samo o zelenim ta\u010dkama, a ako se radi o vi\u0161em nivou, mo\u017ee biti opasan za ljude.<\/p>\n Nivoi solanina su najve\u0107i u kori krompira, pa \u0107ete lju\u0161tenjem svakako otkloniti dio toksina (30 posto), ali ne\u0107ete rije\u0161iti problem. Stru\u010dnjaci nisu sigurni koliko to ta\u010dno ove komponente treba da bude u krompiru da vama bude lo\u0161e, ali jedna studija je otkrila da 0,6 miligrama po kilogramu te\u017eine mo\u017ee voditi do bolesti. Posebno je va\u017eno da takve krompire dr\u017eite podalje od djece koja imaju puno ni\u017eu tjelesnu masu, pa mogu i ja\u010de da osjete posljedice trovanja solaninom. (Izvor: Ordinacija.hr.)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Jo\u0161 jednom se pokazalo da hrana koju svakodnevno konzumiramo mo\u017ee imati i mra\u010dnu stranu. To dokazuje i \u010dinjenica da je ve\u0107 drugi put zaredom u utrci za “otrovnicu” godine pobijedila biljka koju koristimo u ishrani.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":364083,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-364082","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/364082","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=364082"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/364082\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":364085,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/364082\/revisions\/364085"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/364083"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=364082"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=364082"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=364082"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}