{"id":364009,"date":"2023-02-09T07:05:32","date_gmt":"2023-02-09T06:05:32","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=364009"},"modified":"2023-02-09T07:08:39","modified_gmt":"2023-02-09T06:08:39","slug":"juzna-amerika-odbila-krenuti-u-pohod-protiv-rusije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/02\/09\/juzna-amerika-odbila-krenuti-u-pohod-protiv-rusije\/","title":{"rendered":"Ju\u017ena Amerika odbila krenuti u \u2018pohod protiv Rusije\u2019"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Zoran Meter<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

San Zapada o stvaranju globalne koalicije protiv Rusije sru\u0161io se u Latinskoj Americi, napisao je pro\u0161li tjedan utjecajni francuski medij Le Figaro, navode\u0107i kako su \u201epredsjednici Brazila, Argentine i Kolumbije odbili dati oru\u017eje Kijevu\u201c.<\/p>\n

Prije komentara teksta spomenutog francuskog medija htio bih ukratko pojasniti o \u010demu je zapravo rije\u010d.<\/p>\n

Proturuske sankcije zdru\u017eenog Zapada, najve\u0107e u povijesti prema bilo kojoj zemlji, nisu proizvele o\u010dekivani u\u010dinak po dva klju\u010dna elementa:<\/p>\n

    \n
  1. nisu izazvale brzi slom gospodarskog i financijskog sektora Rusije uz posljedi\u010dno izazivanje socijalnog nezadovoljstva gra\u0111ana koje bi ubrzalo smjenu ne samo dr\u017eavnog vrha ve\u0107 i \u010ditavog politi\u010dkog ustroja te zemlje nakon \u010dega bi ona bila stavljena pod kona\u010dni utjecaj Zapada, prije svega SAD-a;<\/li>\n<\/ol>\n
      \n
    1. nisu dovele do o\u010dekivane solidarnosti sa Zapadom \u201eostatka svijeta\u201c po pitanju priklju\u010denja proturuskim sankcijama.<\/li>\n<\/ol>\n

      I jedno i drugo sada je veliki problem kreatora nove zapadne politike prema Rusiji. Zato se od brzog slamanja Rusije odustalo s obzirom na neo\u010dekivanu \u017eilavost njezinog gospodarstva kao i u\u010dvr\u0161\u0107ivanja pozicije samog Vladimira Putina unutar sve ja\u010de homogeniziranog dru\u0161tva koje sve vi\u0161e Zapad po\u010dinje do\u017eivljavati kao krajnje ozbiljnu egzistencijalnu prijetnju i dr\u017eavi i Rusima kao narodu uop\u0107e (o tome ve\u0107 du\u017ee vrijeme otvoreno pi\u0161u ruski mediji i govore tamo\u0161nji analiti\u010dari). Drugim rije\u010dima, Zapad sada sve nade pola\u017ee u dugoro\u010dno slabljenje Rusije tj. na postupni kumulativni sankcijski u\u010dinak.<\/p>\n

      Ali da bi to bilo u\u010dinkovito nu\u017eno je da se sankcijama pridru\u017ee i klju\u010dne dr\u017eave izvan zdru\u017eenog Zapada s obzirom da upravo kroz razvoj suradnje, prije svega ekonomske, Moskva mukotrpno ali i sve uspje\u0161nije diverzificira svoju robnu razmjenu iz zapadnog smjera prema geopoliti\u010dkom i geoekonomskom istoku i jugu.<\/p>\n

      Drugim rije\u010dima, ako tako ostane i dalje vrlo je izvjesno da Sjedinjene Dr\u017eave ne\u0107e uspjeti u planiranoj strategiji slamanja Rusije. Tj. nu\u017eno im\u00a0 je na svoju stranu privu\u0107i i nove geopoliti\u010dke centre mo\u0107i \u2013 prije svega \u201eglobalni jug\u201c \u2013 na \u010dije vodstvo, \u010dini se \u2013 pretendira Brazil (Indija, a poglavito Kina, ve\u0107 ima puno \u0161ire globalne interese nego \u0161to joj pru\u017ea samo jug). O tome je, nakon svoje inauguracije u sije\u010dnju ove godine otvoreno govorio novi brazilski predsjednik Lula da Silva \u2013 jasno daju\u0107i do znanja kako se Brazil ne\u0107e dati uvu\u0107i u globalne geopoliti\u010dke obra\u010dune velikih dr\u017eava i da \u0107e se fokusirati na ja\u010danje zajedni\u0161tva zemalja Ju\u017ene Amerike i Kariba s ciljem stvaranja vlastitog centra mo\u0107i unutar novog multipolarnog svijeta koji upravo nastaje.<\/p>\n

      Pri tom se veliki Brazil sve vi\u0161e povezuje i s tre\u0107om najmnogoljudnijom zemljom Ju\u017ene Amerike \u2013 Argentinom (nedavno su njihovi predsjednici razgovarali i o uvo\u0111enju zajedni\u010dke valute sur (jug), ali i s drugom najmnogoljudnijom zemljom te regije \u2013 Kolumbijom, koja je lani tako\u0111er dobila ljevi\u010darsku vladu (ljevica u Latinskoj Americi tradicionalno ima protuameri\u010dki karakter).<\/p>\n

      A pridobivanje Ju\u017ene Amerike na stranu Zapada kroz priklju\u010denje proturuskim sankcijama, ili barem isporukama njihovog oru\u017eja Ukrajini \u2013 zadatak je koji su dobili dr\u017eavnici klju\u010dnih europskih zemalja.<\/p>\n

      Nastavak teksta nakon oglasa<\/em><\/p>\n

      \"\"<\/a><\/p>\n

      Jedan od glavnih poteza s tim ciljem je i turneja njema\u010dkog kancelara Olafa Scholza ju\u017enoameri\u010dkim kontinentom. Me\u0111utim, rezultati koje je Scholz tamo postigao su razo\u010daravaju\u0107i. O tome svjedo\u010di i nedavni tekst medija POLITICO u kojem se govori kako je brazilski predsjednik Lula da Silva ne samo odbio slati oru\u017eje u Ukrajinu, ve\u0107 se, kako se navodi, i suprotstavio Scholzovim stavovima po pitanju glavnog krivca za ukrajinski rat, jasno aludiraju\u0107i da za isti krivnju snosi i Kijev (vidi poveznicu ovdje ili ispod teksta).<\/p>\n

      Sli\u010dnu sudbinu imao je i Scholzov posjet Buenos Airesu, gdje mu je argentinski predsjednik Alberto Fernandez otvoreno kazao kako Argentina ne\u0107e isporu\u010divati oru\u017eje Ukrajini i da to vjerojatno ne\u0107e u\u010diniti niti jedna zemlja Ju\u017ene Amerike.<\/p>\n

      Jo\u0161 \u0107e te\u017ee Zapadu biti nagovoriti afri\u010dke zemlje na zauzimanje proturuske politike s obzirom kako Moskva tamo, osim sve ja\u010dih gospodarskih veza (koje nisu toliko izra\u017eene u Latinskoj Americi gdje su ja\u010de one politi\u010dke) ima i tradicionalno dobre politi\u010dke odnose i jak utjecaj jo\u0161 od doba SSSR-a kada je ovaj mnogima od njih pomagao u protukolonijalnoj borbi. O tome svjedo\u010di i nedavna turneja ruskog \u0161efa diplomacije Sergeja Lavrova \u2013 od Ju\u017enoafri\u010dke Republike (JAR) do Egipta, a prije dva dana boravio je i u Iraku s kojim Moskva upravo nastoji obnoviti ranije \u010dvrste veze jo\u0161 iz doba Sadam Huseina, a \u0161to otvoreno \u017eeli i sada\u0161nja \u0161iijtska vlada u Bagdadu.<\/p>\n

      A evo \u0161to konkretno na ovu temu pi\u0161e francuski Le Figaro.<\/p>\n

      Brazilski predsjednik Lula da Silva odbio je isporu\u010diti tenkovsko streljivo koje je tra\u017eila Njema\u010dka. Njegov argentinski kolega Alberto Fernandez, koji se dr\u017ei stava argentinske neutralnosti, tako\u0111er je podsjetio da se pitanje opskrbe oru\u017ejem ne razmatra.<\/p>\n

      Neke zemlje Latinske Amerike zala\u017eu se za svoju neutralnost. Prema brazilskom mediju \u201cFolha\u201c, novoizabrani predsjednik Lula da Silva odbio je zahtjev njema\u010dke vlade da osigura streljivo za tenkove Leopard-1 za isporuku Ukrajini.<\/p>\n

      Dok je zapovjednik brazilske vojske Julio Cesar de Arruda hvalio mogu\u0107u ekonomsku korist od takve opskrbe, brazilski predsjednik usprotivio se takvoj operaciji, tvrde\u0107i da \u201cRuse ne treba provocirati\u201d. Ova odluka novog \u0161efa dr\u017eave donijeta je dan prije smjene Julija Cesara de Arrude s mjesta vrhovnog zapovjednika, navodi Le Figaro.<\/p>\n

      Brazilske vlasti ostaju neutralne u ukrajinskom sukobu, iako je njihova zemlja osudila rusku invaziji u UN-u. Tako\u0111er, prema brazilskom mediju, Njema\u010dka je ve\u0107 pro\u0161le godine ispitivala vladu Jaira Bolsonara o mogu\u0107nosti nabave streljiva za stari protuzra\u010dni tenk Gepard poslan u Ukrajinu. Brazil jo\u0161 uvijek koristi ovaj model u svojoj vojsci.<\/p>\n

      Brazil uvelike ovisi o uvozu ruskog gnojiva za svoju poljoprivredu i odbija se pridru\u017eiti zapadnim sankcijama protiv Rusije od prvog dana ruske specijalne operacije. Zemlja, s novim predsjednikom, ostaje vjerna svojoj tradicionalnoj vanjskopoliti\u010dkoj strategiji nesvrstavanja. I Lula tako nastavlja vanjskopoliti\u010dku liniju svog prethodnika Jaira Bolsonara \u2013 navodi francuski medij.<\/p>\n

      Brazil nije jedina zemlja koja prema Rusiji zauzima druga\u010diji stav od zapadnog \u201cmainstreama\u201d, navodi dalje Le Figaro i ka\u017ee kako se Argentina tako\u0111er odbila pridru\u017eiti ekonomskim sankcijama protiv Moskve.<\/p>\n

      Argentinski predsjednik Alberto Fernandez rekao je ove subote na zajedni\u010dkoj tiskovnoj konferenciji s njema\u010dkim kancelarom Olafom Scholzom, da se nada \u201cskorom prekidu neprijateljstava na teritoriju Ukrajine\u201d, ali i \u201eprecizirao da njegova zemlja Ukrajini ne\u0107e isporu\u010divati \u200b\u200boru\u017eje\u201c. Naglasio je da \u201cArgentina i Latinska Amerika ne planiraju slati oru\u017eje Ukrajini ili bilo kojoj drugoj zemlji u kojoj postoji sukob\u201d.<\/p>\n

      Druge zemlje Latinske Amerike tako\u0111er odbijaju opskrbu Ukrajine oru\u017ejem, iako SAD inzistiraju na zamjeni stare sovjetske tehnologije na kontinentu modernom tehnologijom, prema nedavnim izjavama ameri\u010dke generalice Laure Richardson. Medij Folha tvrdi da je Kolumbija nedavno odbila isporuku starih helikoptera Mi-9 i Mi-17 sovjetske proizvodnje \u2013 zaklju\u010duje Le Figaro.<\/p>\n

      Geopolitika.news<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

      Pridobivanje Ju\u017ene Amerike na stranu Zapada kroz priklju\u010denje proturuskim sankcijama, ili barem isporukama njihovog oru\u017eja Ukrajini \u2013 zadatak je koji su dobili dr\u017eavnici klju\u010dnih europskih zemalja.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":364010,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-364009","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/364009","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=364009"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/364009\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":364016,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/364009\/revisions\/364016"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/364010"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=364009"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=364009"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=364009"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}