{"id":363998,"date":"2023-02-08T19:49:55","date_gmt":"2023-02-08T18:49:55","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=363998"},"modified":"2023-02-08T19:49:55","modified_gmt":"2023-02-08T18:49:55","slug":"zemljotres-kao-u-turskoj-nije-moguc-u-cg","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/02\/08\/zemljotres-kao-u-turskoj-nije-moguc-u-cg\/","title":{"rendered":"Zemljotres kao u Turskoj nije mogu\u0107 u CG"},"content":{"rendered":"<p>\u201cZone najvi\u0161e izlo\u017eene prirodnoj opasnosti od zemljotresa najbolje su identifikovane Seizmi\u010dkom rejonizacijom Crne Gore. Karta seizmi\u010dke rejonizacije upu\u0107uje na maksimalne mogu\u0107e intenzitete zemljotresa na teritoriji Crne Gore (za osrednjene uslove tla). Ona izdvaja osnovne seizmi\u010dke zone podru\u010dju Crne Gore: ju\u017eni, primorski region \u2013 ulcinjsko-skadarska, budvanska i boko-kotorska zona, sa mogu\u0107im maksimalnim intenzitetom u uslovima srednjeg tla od devet stepeni Merkalijeve (MCS) skale; podgori\u010dko-danilovgradsku zonu sa mogu\u0107im maksimalnim intenzitetom od osam stepeni MCS skale; sredi\u0161nji dio Crne Gore sa sjevernim regionom \u2013 uklju\u010duju\u0107i Nik\u0161i\u0107, Kola\u0161in, \u017dabljak i Pljevlja, okarakterisan je mogu\u0107im maksimalnim intenzitetom od sedam stepeni MCS skale i izolovanu seizmogenu zonu Berana \u2013 koja mo\u017ee generisati zemljotrese sa maksimalnim intenzitetom od osam stepeni MCS skale\u201d, obja\u0161njava Mihaljevi\u0107.<\/p>\n<p>\u201cIstra\u017eivanja prate brojne prirodne pojave koje mogu najaviti pojavu jakih zemljotresa (npr: serija prethodnih zemljotresa, promjene u jonosferi, pove\u0107anje koncetracije gasa radona, promjene elektromagnetske aktivnosti i gravitacionih polja, geohemijske promjene i nagle promjene nivoa podzemnih voda i dr). Me\u0111utim, i dalje se smatra da je pouzdanost takvih predvi\u0111anja mala. Dakle, ovakve pojave se mogu nasumi\u010dno javljati a da se ne desi zemljotres, ili pak mogu potpuno izostati i u slu\u010daju jakog zemljotresa. Zato se nagla\u0161ava zna\u010daj preventivnih mjera sigurnosti\u201d, nagla\u0161ava Mihaljevi\u0107.<\/p>\n<p>Nakon katastrofalnog zemljotresa koji je 15. aprila 1979. godine pogodio Crnogorsko primorje (sa intenzitetom devet stepeni MCS skale) realizovan je obiman seizmolo\u0161ki projekat koji je imao za cilj: utvr\u0111ivanje regionalnih seizmolo\u0161kih karakteristika teritorije Crne Gore i utvr\u0111ivanje detaljnih seizmolo\u0161kih karakteristika teritorija urbanih podru\u010dja svih op\u0161tina Crne Gore. Projekat je realizovan uz kompleksna geolo\u0161ka i geofizi\u010dka istra\u017eivanja u periodu od 1980 \u2013 1986. godine. Tim projektom je upozoreno da na primjer u narednih 100 godina, na teritoriji grada Podgorice i okoline treba o\u010dekivati zemljotres intenziteta osam stepeni Merkalijeve skale, sa vjerovatno\u0107om od 63 odsto.<\/p>\n<p>Ovaj na\u010din iskazivanja stepena seizmi\u010dke opasnosti predstavlja prognozu u takozvanom dugoro\u010dnom obliku. Na osnovu karte je o\u010digledno da se seizmi\u010dka opasnost smanjuje u smjeru i pravcu od primorja ka unutra\u0161njem dijelu kopna.<\/p>\n<p>Crnogorsko primorje i zale\u0111e okarakterisano je o\u010dekivanim intenzitetom od devet stepeni MCS, dok je krajnji sjever \u2013 sjeveroistok (izme\u0111u Pljevalja i Bijelog Polja) prakti\u010dno aseizmi\u010dan.<\/p>\n<p>Osnovni stepen seizmi\u010dkog intenziteta ne izra\u017eava lokalne efekte tla pri dejstvu zemljotresa ve\u0107 se odnosi na takozvane uslove \u010dvrste stijene. Seizmi\u010dki efekti lokalnog tla, kao i efekat nivoa podzemne vode (\u0161to je ina\u010de veoma zna\u010dajno u dinami\u010dkim uslovima dejstva zemljotresa), obuhva\u0107eni su u okviru detaljnih seizmi\u010dkih mikrorejonizacija teritorija urbanih prostora za svaku op\u0161tinu Crne Gore posebno. Na tim kartama je specifiziran i koeficijent seizmi\u010dkog intenziteta koji se koristi za definisanje maksimalnih o\u010dekivanih seizmi\u010dkih sila pri dejstvu zemljotresa na gra\u0111evinske objekte.<\/p>\n<p>Seizmi\u010dka aktivnost nekog regiona mo\u017ee se kvantifikovati i brojem dogo\u0111enih zemljotresa u jedinici vremena. Broj registrovanih zemljotresa u Crnoj Gori varira u vrlo \u0161irokim granicama, \u0161to je ina\u010de slu\u010daj i u svjetskim okvirima. Tokom uobi\u010dajeno seizmi\u010dki mirne godine, Seizmolo\u0161ki zavod registruje na teritoriji Crne Gore prosje\u010dno oko 400 zemljotresa, sa magnitudama iznad 1.2 jedinice Rihterove skale. Me\u0111utim, tokom seizmi\u010dki aktivnih godina, taj broj mo\u017ee dosti\u0107i cifru od preko 30.000 (iznad magnitude 1.0).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prema analizama seizmi\u010dkog hazarda i prema istorijskim podacima zemljotres ja\u010dine 7.8 jedinica Rihterove skale, kakav dogodio na tlu Turske i Sirije, nije vjerovatan u Crnoj Gori, saop\u0161tila je Danu Jadranka Mihaljevi\u0107, na\u010delnica Odsjeka za in\u017eenjersku seizmologiju Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":364000,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-363998","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/363998","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=363998"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/363998\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":364001,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/363998\/revisions\/364001"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/364000"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=363998"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=363998"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=363998"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}