{"id":363939,"date":"2023-02-08T06:48:51","date_gmt":"2023-02-08T05:48:51","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=363939"},"modified":"2023-02-08T06:48:51","modified_gmt":"2023-02-08T05:48:51","slug":"od-svetog-save-do-zlatka-pakovica-zenicke-tragedije-i-farse","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/02\/08\/od-svetog-save-do-zlatka-pakovica-zenicke-tragedije-i-farse\/","title":{"rendered":"Od Svetog Save do Zlatka Pakovi\u0107a: zeni\u010dke tragedije i farse"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Pi\u0161e: Dragan Markovina<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Rijetko kad je slu\u010daj u tolikoj mjeri uspio potvrditi da se istorija prvi put doga\u0111a kao tragedija, a onda kad se ponovi u identi\u010dnom obliku kao farsa, kao slu\u010daj koji je ju\u010der, 6. februara zatresao ono malo preostale kulturne i slobodarske javnosti u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n<p>Naime, izvjesna fantomska skupina zeni\u010dkih intelektualaca, iza kojih se o\u010dito krije jedan polupismeni i ne pretjerano bistri partijski ideolog, sastavila je proglas staljinisti\u010dkih nakana, kojim je napala redatelja Zlatka Pakovi\u0107a i njegovu upravo premijerno izvedenu predstavu \u201eGrobnica za Borisa Davidovi\u010da\u201c u Bosanskom narodnom pozori\u0161tu u Zenici.<\/p>\n<p>I tako je to nesretno zeni\u010dko narodno pozori\u0161te dobilo jo\u0161 jedan nacionalisti\u010dki napad koji se s upadom \u0161e\u0161eljevaca na beogradsku izvedbu predstave \u201eSveti Sava\u201c po tekstu Sini\u0161e Kova\u010devi\u0107a u maju 1990. odvio kao tragedija i uvertira u u\u017easan raspad zemlje i ono \u0161to je nakon toga uslijedilo, da bi sada s napadom bo\u0161nja\u010dkih nacionalista na Pakovi\u0107a nastupio kao farsa jednog pogubljenog nacionalizma, \u010diji jedini ishod mo\u017ee biti definitivan kraj ideje o bilo kakvoj zajedni\u010dkoj Bosni i Hercegovini, a ponajmanje modernisti\u010dkoj, gra\u0111anskoj i progresivnoj kakva je bila u socijalisti\u010dkom razdoblju. Onima koji misle da je kroz savez dr\u017eavotvornog nacionalizma s bo\u0161nja\u010dkim takvu zemlju mogu\u0107e stvoriti, valjda \u0107e nakon ovoga biti jasno u kolikoj zabludi \u017eive i koliko besmisleno izgleda to \u0161to zagovaraju.<\/p>\n<p>Prije nego se prebacim na analizu ovog priop\u0107enja, vrijedi otvoriti jedno zanimljivo pitanje, a to je ho\u0107e li se sada u bosanskohercegova\u010dkoj javnosti ukazati neka Borka Pavi\u0107evi\u0107, Nata\u0161a Kandi\u0107 ili Milena Dravi\u0107 da pru\u017ee otpor ovoj vrsti nacionalisti\u010dkog udara na pozori\u0161te ili ne\u0107e. Svakako, tada\u0161nji slu\u010daj je u tragi\u010dnom smjeru usmjerio, ne samo dr\u017eavu na izdisaju, nego i \u017eivot \u017darka Lau\u0161evi\u0107a koji je potaknut tada\u0161njim prijetnjama nabavio pi\u0161tolj, a ostatak pri\u010de \u0161ira javnost valjda zna.<\/p>\n<p>I evo me kod Zlatka Pakovi\u0107a i svega onoga \u0161to je taj divni, hrabri i talentirani \u010dovjek pro\u017eivio od momenta u kojem se pojavio u jugoslavenskom teatru. Pri \u010demu ovo \u2018jugoslavenskom\u2019 ne navodim retori\u010dke figure radi, nego zbog stvarnosti u kojoj se Pakovi\u0107 i pona\u0161a i djeluje u pre\u017eivjelom jugoslavenskom kulturnom prostoru, na isti na\u010din u svakoj sredini. I ako bismo poku\u0161ali prona\u0107i egzemplar za kulturu otkazivanja na ovim prostorima, Pakovi\u0107evo ime stajalo bi uz bok s Frlji\u0107evim, s tom razlikom \u0161to je Frlji\u0107 digao ruke od nas, a Pakovi\u0107 se jo\u0161 uvijek nada i vjeruje da je mogu\u0107e ne\u0161to promijeniti s umjetno\u0161\u0107u. Nacionalisti mu, kao \u0161to vidimo na ovom slu\u010daju, stalno zatvaraju vrata i prostor za rad i ostaje samo za nadati se da \u0107e jo\u0161 barem negdje ostati otvorena.<\/p>\n<p>Najcini\u010dniji, a ujedno i najgluplji dio priop\u0107enja tzv. zeni\u010dkih intelektualaca, na kojeg ne\u0107u stavljati link, ali ga \u010ditatelji jednostavno mogu prona\u0107i ti\u010de se sljede\u0107eg: \u201eKoriste\u0107i se imenima i motivima iz pripovijetke Danila Ki\u0161a \u201eGrobnica za Borisa Davidovi\u010da\u201c, Zlatko Pakovi\u0107, \u010dije predstave se ne izvode niti u jednom nacionalnom ili dr\u017eavnom teatru u Beogradu, uzima ulogu Kara\u0111oza iz Andri\u0107eve \u201eProklete avlije\u201c i dobiva dobrodo\u0161licu rukovodstva u Bosanskom narodnom pozori\u0161tu Zenica da na stub srama stavi Bo\u0161njake, Bosnu i Hercegovinu, dr\u017eavne institucije, tu\u017eila\u0161tvo, \u017eene sa hid\u017eabom i supruge \u0161ehida. On se poigrava na\u0161im majkama i suprugama \u0161ehida, a sve pod pla\u0161tom umjetni\u010dke slobode\u2026 Me\u0111utim, ovo je svjesno ura\u0111eno da bi Bo\u0161njacima dr\u017eavljanin zemlje koja je na na\u0161u dr\u017eavu izvr\u0161ila agresiju i ovu dr\u017eavu ojadila potcrtao ko je kriv, da bi prokazao na\u0161e sugra\u0111ane Bo\u0161njake i dao sebi na volju polemiziranje o pitanjima koja uop\u0161te ne poznaje. Previ\u0161e je o\u010digledno prokazivanje i \u0161ovinisti\u010dki bo\u0161nja\u010dko-muslimanski narativ koji pro\u017eima cijelu predstavu.\u201c<\/p>\n<p>Ako je, dakle vjerovati autoru teksta, \u010dovjek kojemu su sva vrata dr\u017eavnih pozori\u0161ta u Srbiji zatvorena, do\u0161ao je kao predstavnik te iste zemlje u Zenicu da bi u njeno ime nastavio agresiju na Bo\u0161njake i Bosnu i Hercegovinu.<\/p>\n<p>Kako netko mo\u017ee biti toliko glup i napisati ovo? Optimist u meni bi rekao da se zbog toga i nije potpisao ispod teksta, dok bi se realist vratio u stvarnost i zaklju\u010dio kako je namjerno potpisan kolektiv da i optu\u017eba bude kolektivna.<\/p>\n<p>U ostatku teksta koji je jednako glup, besmislen, isklju\u010div i prosta\u010dki Pakovi\u0107 je optu\u017een da ismijava Bo\u0161njake, Bo\u0161njakinje, poginule \u0161ehide i da sve u svemu nastavlja agresiju na BiH te koristi gostoljubivost slobodarskog grada koji je u Drugom svjetskom ratu spa\u0161avao Srbe i \u017didove da bi ga popljuvao.<\/p>\n<p>Iako \u010ditav slu\u010daj ima sli\u010dnosti i s Matani\u0107evom predstavom \u201eFine mrtve djevojke\u201c u zagreba\u010dkoj Gavelli kad su militantni katolici tra\u017eili i uspjeli ishoditi promjenu plakata predstave, jer sada militantni muslimani tako\u0111er imaju primjedbe na izgled plakata i tra\u017ee cenzuru, pa i s napadom na Frlji\u0107evu predstavu \u201eNa\u0161e nasilje i va\u0161e nasilje\u201c \u010dije su izvo\u0111enje na sarajevskom MESS-u identi\u010dni umovi skoro uspjeli sprije\u010diti, ovaj napad na Pakovi\u0107a po besramnosti i zlobi najvi\u0161e sli\u010di na hajku s kojom se susreo Predrag Luci\u0107 zbog pjesme \u201eI\u0107i mi\u0107i, Ahmi\u0107i\u201c. Jer optu\u017eiti Predraga Luci\u0107a, \u010dovjeka koji je sve ulo\u017eio u obra\u010dun s hrvatskim nacionalizmom i s Herceg-Bosnom, za ismijavanje \u017ertve Bo\u0161njaka je posve identi\u010dno s napadom na \u010dovjeka koji je jedini u Srbiji napravio <a href=\"https:\/\/pescanik.net\/drama-oslobadjanja\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">predstavu<\/a> o srebreni\u010dkom genocidu i njegovim uzrocima.<\/p>\n<p>Jednom rije\u010dju, to je besramno i zavr\u0161ni je \u010din procesa u kojem jedan nacionalizam kroz izgradnju kulta \u017ertve sebi prisvaja monopol na dr\u017eavu, patriotizam i arbitriranje u umjetnosti i svakodnevnom \u017eivotu i svakoga tko mu se na\u0111e na putu proglasi za zlo\u010dinca ili sljedbenika zlo\u010dina, koliko god to glupo i neargumentirano bilo.<\/p>\n<blockquote><p><a href=\"https:\/\/pescanik.net\/od-svetog-save-do-zlatka-pakovica-zenicke-tragedije-i-farse\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Pe\u0161\u010danik.net<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Izvjesna fantomska skupina zeni\u010dkih intelektualaca, iza kojih se o\u010dito krije jedan polupismeni i ne pretjerano bistri partijski ideolog, sastavila je proglas staljinisti\u010dkih nakana, kojim je napala redatelja Zlatka Pakovi\u0107a i njegovu upravo premijerno izvedenu predstavu \u201eGrobnica za Borisa Davidovi\u010da\u201c<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":308528,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[1309],"class_list":["post-363939","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-zlatko-pakovic"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/363939","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=363939"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/363939\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":363940,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/363939\/revisions\/363940"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/308528"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=363939"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=363939"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=363939"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}