{"id":363644,"date":"2023-02-03T09:17:58","date_gmt":"2023-02-03T08:17:58","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=363644"},"modified":"2023-02-03T09:17:58","modified_gmt":"2023-02-03T08:17:58","slug":"historijat-iredentisticke-ideologije-ruskog-svijeta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/02\/03\/historijat-iredentisticke-ideologije-ruskog-svijeta\/","title":{"rendered":"Historijat iredentisti\u010dke ideologije \u201cruskog svijeta\u201d"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Autor: Ilja Budraitskis<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Obrac\u0301ajuc\u0301i se naciji uo\u010di rata, Vladimir Putin je Ukrajinu nazvao \u201esastavnim delom na\u0161e istorije, kulture i duhovnog prostora\u201c. Iz ove izjave sledi direktan politi\u010dko-vojni zaklju\u010dak: granice ovog \u201eduhovnog prostora\u201c moraju se u potpunosti poklapati sa geografskim granicama ruske dr\u017eave. Ideja da se kultura identifikuje sa vojskom, dr\u017eava sa jezikom, a nacionalni identitet sa dr\u017eavljanstvom poznata je kao doktrina \u201eruskog sveta\u201c i Kremlj ju je progresivno razvijao tokom poslednje dve decenije. Danas je ovaj koncept kamen temeljac za opravdavanje rata protiv Ukrajine i uskrac\u0301ivanje prava na postojanje celoj jednoj naciji. \u0160ta je su\u0161tina koncepta \u201eruskog sveta\u201c i kako je on nastao?<\/p>\n<p>Termin \u201eruski svet\u201c pojavljuje se 1990-ih, u moskovskim intelektualnim krugovima, kao odgovor na potrebu za \u0161irokom kulturnom definicijom ruskog identiteta, koja je trebalo da se razlikuje od moguc\u0301ih nacionalisti\u010dkih i revan\u0161isti\u010dkih definicija. Me\u0111utim, nakon \u0161to je po\u010detkom 2000-ih dobio novo zna\u010denje, pojam postepeno postaje stub zvani\u010dne doktrine. U oktobru 2001. godine, na takozvanom Svetskom kongresu sunarodnika, Putin je po prvi put izneo svoje razumevanje ove doktrine: \u201eRuski svet\u201c se sastoji od \u201emiliona ljudi koji govore, misle i osec\u0301aju se ruski\u201c i koji \u017eive izvan Ruske Federacije. Pripadanje \u201eruskom svetu\u201c, prema Putinu, je deliberativno \u2013 to je \u201estvar duhovnog samoopredeljenja. A po\u0161to \u201eRusija stabilno napreduje ka integraciji u globalnu zajednicu i svetsku ekonomiju\u201c, \u201ena\u0161i sunarodnici imaju sve moguc\u0301nosti da pomognu svojoj domovini u konstruktivnom dijalogu sa stranim partnerima\u201c. Iz Putinovog govora je jasno da su ga u tom trenutku vi\u0161e zanimali oni koji se \u201eosec\u0301aju Rusima\u201c i koji \u017eive u Londonu, Parizu ili Njujorku nego oni u Donbasu ili Severnom Kazahstanu. Vredi podsetiti da je 2001. godina bila Putinov medeni mesec sa Zapadom. Rusija je podr\u017eavala ameri\u010dku vojnu operaciju u Avganistanu, dok su liberalne ekonomske reforme bile u toku \u2014 me\u0111u njima i programi za privla\u010denje stranih investicija. U tom periodu ideja \u201eruskog sveta\u201c bila je usmerena prema bogatim i uticajnim pripadnicima dijaspore koji su mogli da pomogunu pobolj\u0161anju konkurentske prednosti Rusije u svetu koji se globalizovao.<\/p>\n<p>Godinu dana ranije, 2000. godine, Pjotr \u0160\u010dedrovicki, politi\u010dki konsultant povezan sa Kremljom, definisao je \u201eruski svet\u201c kao \u201ekulturni i socijalni kapital\u201c na globalnom tr\u017ei\u0161tu. Podr\u017eavajuc\u0301i koncept \u201eruskog sveta\u201c kao hibridni \u201eljudsko-tehnolo\u0161ki pristup\u201c, \u0160\u010dedrovicki ga je suprotstavljao srpskom modelu \u201enasilnog re\u0161avanja teritorijalnih i etnokulturnih problema\u201c.<\/p>\n<p>Do sredine 2000-tih, Putinova Rusija se probija u globalnu ekonomiju i preuzima ulogu glavnog snabdeva\u010da sirovinama \u2014 unapre\u0111enje njenog \u201ekulturnog modela\u201c vi\u0161e nije bilo na listi prioriteta. Istovremeno, pobede \u201eobojenih revolucija\u201c u Gruziji 2003. i Ukrajini 2005. dovodile su u pitanje politi\u010dki uticaj Moskve na postsovjetskom prostoru. Oslanjanje Kremlja na neformalne mre\u017ee sa lokalnim elitama se o\u010digledno nisu isplatile, a postepeno otu\u0111enje od Zapada zahtevalo je anga\u017eovaniji pistup. Od tada\u00a0 je \u201eruski svet\u201c u potpunosti odre\u0111en politi\u010dkim interesima dr\u017eave. Stanovni\u0161tvo susednih zemalja koje govori ruski treba da postane oru\u0111e dr\u017eavne politike, a simpatije prema ruskoj istoriji i kulturi (i tako\u0111e simpatije prema Rusiji kao naslednici Sovjetskog Saveza) treba pretvoriti u podr\u0161ku ruskoj me\u0111unarodnoj politici. Sa tim ciljem, sredinom 2000-tih, osnivaju se sledec\u0301i projekti: Fondacija Russkij mir (\u0424\u043e\u043d\u0434 \u0420\u0443\u0441\u0441\u043a\u0438\u0439 \u043c\u0438\u0440, pri \u010demu \u201c\u043c\u0438\u0440\u201d zna\u010di \u201csvijet\u201d, op. ur.), informativni kanal RT (Russia Today), Institut za demokratiju i saradnju i, pre svega, nova savezna agencija (tzv. Rossotrudni\u010destvo, \u0420\u043e\u0441\u0441\u043e\u0442\u0440\u0443\u0434\u043d\u0438\u0447\u0435\u0441\u0442\u0432\u043e) koja u\u017eiva podr\u0161ku Kulturnog centra Ministarstva spoljnih poslova. Svaki projekat ima svoju misiju u primeni ruske \u201emeke moc\u0301i\u201c: RT se fokusira na \u201ealternativne vesti\u201c, konkuri\u0161u\u0107i zapadnim medijima i tuma\u010dec\u0301i aktuelne doga\u0111aje u prokremljovskom svetlu. Institut za demokratiju i saradnju formira mre\u017eu konzervativnih stru\u010dnjaka koji vide Putinovu Rusiju kao bedem \u201eevropskih vrednosti\u201c protiv \u201elevi\u010darskog liberalizma\u201c i feminizma.<\/p>\n<p>\u201eRuski svet\u201c se sada ne odnosi samo na me\u0111unarodnu zajednicu govornika ruskog, vec\u0301 ozna\u010dava skup \u201evrednosti\u201c koje se promovi\u0161u u skladu sa interesima dr\u017eave. Kako je rekla Vera Agejeva, \u201esekjuritizacija ruskog sveta\u201d je po\u010dela. To je situacija u kojoj je kulturni uticaj postao sastavni deo\u00a0 \u201enacionalne bezbednosti\u201d i za\u0161tite dr\u017eave od spoljnih pretnji. Indikativno je da je 2008. godine zamenik na\u010delnika General\u0161taba Oru\u017eanih snaga Rusije Aleksandar Burutin pozdravio ideju o stvaranju Instituta za demokratiju i saradnju. i pohvaljuje njegovu ulogu u \u201einformacionim ratovima\u201c usmerenim na \u201eljude i njihove stavove\u201c. Ovo tuma\u010denje implicira da su granice izme\u0111u \u201emeke\u201c i \u201etvrde\u201c moc\u0301i zamagljene, jer sadr\u017eaj \u201eruskog sveta\u201c (ruski jezik, kultura i emocionalna \u201eveza sa Rusijom\u201c) postaje svojevrsno oru\u017eje za upotrebu u nevidljivom ratu. Za Kremlj je \u201eruski svet\u201c samo odgovor na ekspanziju Zapada, koji upotrebljava koncepte kao \u0161to su \u201edemokratski izbori\u201c ili \u201eljudska prava\u201c kao sredstvo za slabljenje Rusije. Otuda \u201evrednosti\u201d, bez obzira na njihov sadr\u017eaj, zapravo ne mogu biti neutralne \u2013 one su osu\u0111ene da postanu oru\u0111e nacionalnih interesa, slu\u017eec\u0301i bilo jednoj, bilo drugoj zemlji. I dok se aktivisti za ljudska prava ili opozicionari u Rusiji progla\u0161avaju agentima zapadnog uticaja, oni koji se identifikuju sa ruskom kulturom van Rusije treba da postanu agenti ruskog uticaja.<\/p>\n<p>Nakon aneksije Krima i izbijanja sukoba u Donbasu 2014. godine, \u201eruski svet\u201c vi\u0161e ne predstavlja \u201emeku moc\u0301\u201c ve\u0107 se pretvara u iredentisti\u010dku ideologiju. Sada je to program koji nastoji da povrati \u201eistorijske teritorije\u201c , zemlje koje su bile\u00a0 izgubljene \u2013 ako ne kao delove Ruske Federacije, onda barem da budu u orbiti njene politi\u010dke i vojne kontrole. Patrijarh Kiril, poglavar Ruske pravoslavne crkve, tada je objasnio da je \u201eruski svet\u201c \u201eposebna civilizacija i narodi koji joj pripadaju danas sebe nazivaju razli\u010ditim imenima \u2014 kao Rusi, Ukrajinci ili Belorusi. Dakle, pripadnost \u201eruskom svetu\u201c nije stvar li\u010dnog izbora, pripadni\u0161tvo je odre\u0111eno sudbinom: poreklom i teritorijom. Prema strategu Kremlja Vladislavu Surkovu, \u201eruski svet\u201c je prostor na kome ljudi \u201eneguju rusku kulturu, pla\u0161e se ruskog oru\u017eja i po\u0161tuju na\u0161eg Putina\u201c. Drugim re\u010dima, biti deo \u201eruskog sveta\u201c zna\u010di biti pot\u010dinjen Putinu, priznati njegov autoritet i povinovati mu se. Ne mo\u017ee se smisliti sa\u017eetija formula koja pokazuje potpuni kolaps prethodnih zamisli \u201eruskog sveta\u201c kao \u201emeke moc\u0301i\u201c: Rusija se ne mo\u017ee jednostavno voleti zbog njene visoke kulture, jer njen dru\u0161tveni i politi\u010dki model niko ne smatra privla\u010dnim. Ali, ona je u stanju da svojom vojnom snagom podstakne strah.<\/p>\n<p>Celu deceniju nekoliko organizacija bezuspe\u0161no gradi \u201eruski svet\u201c. Da sramota bude vec\u0301a, one su pretvorene u mehanizam za proneveru dodeljenih dr\u017eavnih sredstava. \u010cak je i Ruska pravoslavna crkva sada moralno bankrotirala jer su joj milioni njenih parohijana u Ukrajini okrenuli le\u0111a od kada je rat po\u010deo. Ipak, neuspeh \u201eruskog sveta\u201c kao strategije \u201emeke moc\u0301i\u201c nije samo proizvod koruptivne prakse. On je posledica antidemokratske vizije dr\u017eavnih elita koje su duboko ube\u0111ene da ljudi, barem oni koji ne pripadaju eliti, nisu u stanju da upravljaju svojom sudbinom. Pravi \u201eruski svet\u201c \u2014 milioni onih koji govore ruski \u2014 se ne tretiraju kao ravnopravni u dijalogu, vec\u0301 kao \u201eimovina\u201c, sredstvo kojim se upravlja i koje se koristi u intersu dr\u017eave. Danas je taj \u201eruski svet\u201c bukvalno talac i \u017ertva dr\u017eave koja vodi zlo\u010dina\u010dki rat. Ukrajinci koji govore ruski su ginuli pod ruskim bombama u Mariupolju i Harkovu ili su postali izbeglice. Logika Kremlja se izrodila u zastra\u0161ujuc\u0301u formulu \u2013 ako se \u201eruski svet\u201c ne mo\u017ee pokoriti, mo\u017ee se samo uni\u0161titi. To zna\u010di da, ako ruska kultura i jezik imaju buduc\u0301nost, oni mogu da se uzdignu samo na ostacima Putinove Rusije.<\/p>\n<blockquote><p>Ilja Budraitskis, autor \u010dlanka The Birth and Death of the \u201cRussian World: a History of the Concept, originalno objavljenog na portalu Left East, predaje dru\u0161tvenu teoriju na moskovskom Fakultetu\u00a0 dru\u0161tvenih i ekonomskih nauka. S engleskog preveo Miroslav Samard\u017ei\u0107.<\/p><\/blockquote>\n<p><a href=\"https:\/\/h-alter.org\/europa\/historijat-iredentisticke-ideologije-ruskog-svijeta\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dok se aktivisti za ljudska prava ili opozicionari u Rusiji progla\u0161avaju agentima zapadnog utjecaja, oni koji se identificiraju s ruskom kulturom izvan Rusije treba da postanu agenti ruskog utjecaja<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":300753,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-363644","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/363644","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=363644"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/363644\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":363645,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/363644\/revisions\/363645"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/300753"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=363644"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=363644"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=363644"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}