{"id":363497,"date":"2023-02-01T07:31:22","date_gmt":"2023-02-01T06:31:22","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=363497"},"modified":"2023-02-01T07:31:22","modified_gmt":"2023-02-01T06:31:22","slug":"deindustrijalizacija-evrope","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/02\/01\/deindustrijalizacija-evrope\/","title":{"rendered":"Deindustrijalizacija Evrope?"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Autor: Yanis Varoufakis<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Evropsku industriju ugro\u017eavaju dve velike pretnje: visoke cene energenata i Zakon o suzbijanju inflacije (IRA) ameri\u010dkog predsednika Bidena, koji je u osnovi ponuda i podsticaj evropskim zelenim industrijama da se presele u Sjedinjene Dr\u017eave. Ho\u0107e li se nekada\u0161nje industrijske zone Evrope pretvoriti u muzeje zar\u0111alih ma\u0161ina? Ho\u0107e li Nema\u010dka iskusiti traumu kroz koju je prolazila Velika Britanija posle zatvaranja fabrika, kada su visokokvalifikovani proizvodni radnici morali da prihvataju lo\u0161e pla\u0107ene poslove koji ne zahtevaju visoke kvalifikacije i visoku produktivnost?<\/p>\n<p>To je pretnja koja odzvanja evropskim centrima mo\u0107i. Nema\u010dki kancelar Olaf Scholz je odmah <a href=\"https:\/\/www.bloomberg.com\/news\/articles\/2023-01-11\/germany-s-scholz-backs-joint-eu-funding-to-counter-us-green-plan?leadSource=uverify%20wall\">predlo\u017eio<\/a> formiranje EU fonda za pru\u017eanje dr\u017eavne pomo\u0107i kompanijama koje bi se mogle na\u0107i u isku\u0161enju da prihvate ameri\u010dku ponudu i presele se. Ipak, imaju\u0107i u vidu koliko je Evropa spora u povla\u010denju poteza, naro\u010dito kada se otvori tema zajedni\u010dkog zadu\u017eivanja radi finansiranja bilo \u010dega, pitanje je ho\u0107e li evropske subvencije biti blagovremena i dovoljna protivmera.<\/p>\n<p>Nema\u010dka automobilska industrija je dobar primer. Povratak inflacije poga\u0111a auto-industriju sa dve strane: osim \u0161to odvra\u0107a nove kupce, rast cene goriva istovremeno podi\u017ee tro\u0161kove proizvodnje. S obzirom da dobar deo nema\u010dke industrije direktno zavisi od proizvodnje automobila, neki komentatori ve\u0107 upozoravaju da ovakav trend vodi u deindustrijalizaciju zemlje. Njihovi strahovi su opravdani, ali analiza na koju se oslanjaju previ\u0111a su\u0161tinu problema.<\/p>\n<p>Ubrzanim prela\u017eenjem na proizvodnju elektri\u010dnih automobila, uz uve\u0107anje udela kori\u0161\u0107ene energije iz obnovljivih izvora, nema\u010dki proizvo\u0111a\u010di su ve\u0107 demonstrirali sposobnost da odgovore na izazove zelene tranzicije i rastu\u0107e cene fosilnih goriva. Uz odgovaraju\u0107u dr\u017eavnu pomo\u0107, bilo iz nema\u010dkih ili evropskih fondova, verovatno bi bili u stanju da proizvodnju u Nema\u010dkoj odr\u017ee na istom nivou u doglednoj budu\u0107nosti.<\/p>\n<p>Mogu\u0107e je da su strahovi od deindustrijalizacije preuveli\u010dani, ali zabrinutost Nema\u010dke \u2013 i, po ekstenziji, \u010ditave Evrope \u2013 da kontinent gubi utakmicu sa Sjedinjenim Dr\u017eavama i Kinom ima osnova. Prelazak na elektri\u010dna vozila koji je sada ubrzan inflacijom cena energenata ograni\u010dava mo\u0107 i kapacitete evropskog kapitala. U odnosu na kapitaliste u Americi i Kini, kapitalisti u Evropi zaostaju u akumulaciji onoga \u0161to <a href=\"https:\/\/www.project-syndicate.org\/commentary\/new-ruling-class-based-in-the-cloud-by-yanis-varoufakis-2022-02?barrier=accesspay\">nazivam<\/a> kapitalom u informacionom oblaku.<\/p>\n<p>Pogledajmo na \u010demu se temelji mo\u0107 nema\u010dkog kapitala: to su precizna mehanika i elektrotehnika. Nema\u010dki proizvo\u0111a\u010di automobila obogatili su se proizvode\u0107i visokokvalitetne motore s unutra\u0161njim sagorevanjem i prate\u0107u opremu (kutije menja\u010da, osovine, diferencijale i tako dalje) potrebnu da se snaga motora prenese do to\u010dkova. Elektri\u010dni automobili su u pogledu mehanike mnogo manje zahtevni. U slu\u010daju elektri\u010dnih automobila ve\u0107i deo dodate vrednosti obezbe\u0111en je ve\u0161ta\u010dkom inteligencijom i pametnim softverom kojima se automobil povezuje s informacionim oblakom \u2013 oblakom u koji nema\u010dki kapitalisti o\u010digledno nisu dovoljno ulagali nekoliko poslednjih decenija.<\/p>\n<p>\u010cak i ako odobravanjem pomo\u0107i Evropska unija uspe da pridobije Volkswagen, Mercedes-Benz i BMW da odustanu od seobe u Sjedinjene Dr\u017eave, gde mogu ra\u010dunati na beneficije iz IRA, i nastave da proizvode elektri\u010dne modele u Evropi, auto-industrija u Nema\u010dkoj i Evropi ne\u0107e vi\u0161e biti profitabilna kao nekada. Sve ve\u0107i deo dobiti ostvarene proizvodnjom elektri\u010dnih automobila ne dolazi od prodaje samog hardvera ve\u0107 od aplikacija koje se naknadno prodaju vlasnicima (sada\u0161njim ili budu\u0107im) \u2013 ba\u0161 onako kako Apple ubira tre\u0107inu prihoda od svih kreatora aplikacija za Apple ure\u0111aje koje korisnici kupuju koriste\u0107i Apple Store. Kada se tome doda vrednost podataka generisanih kretanjem automobila, pohranjenih u baze informacionog oblaka, nije te\u0161ko uvideti za\u0161to kapital u oblaku uveliko zasenjuje analogni zemaljski kapital na kojem se temelji bogatstvo Evrope.<\/p>\n<p>Ne\u0161to sli\u010dno doga\u0111a se i u energetskom sektoru. Usporavanje pandemije i nagli skok cena energije doneli su bogatstvo kompanijama koje trguju naftom i gasom. Tako je industriji fosilnih goriva produ\u017een \u017eivot, onako kako je rast cene kukuruza u Velikoj Britaniji zbog poreme\u0107aja u snabdevanju za vreme Napoleonovih ratova udahnuo novi \u017eivot britanskim feudalcima. Ali takvi produ\u017eeci ne traju dugo. Ve\u0107 20-ih godina 19. veka kapitalisti\u010dki profit je nadma\u0161io prihode proistekle iz kratkotrajnog oporavka feudalne zemlji\u0161ne rente; postpandemijska inflacija danas otvara vrata energetskog sektora za ulazak kapitala iz informacionog oblaka.<\/p>\n<p>Industrija fosilnih goriva je domen kojim caruje gre\u0161na alijansa ugovornog prava iz feudalnog doba i zemaljskog kapitala: to je industrija koja se oslanja na licence za bu\u0161enje na odre\u0111enim delovima kopna ili morskog dna, za koje vlade i privatni zemljoposednici napla\u0107uju starinsku zemlji\u0161nu rentu. Ova industrija koristi kapitalna dobra starog kova, kao \u0161to su naftne platforme, tankeri, cevovodi, plutaju\u0107i pogoni za preradu, kojima se fosilna goriva ubacuju u ogroman, visoko koncentrisan i vertikalno integrisan sistem elektrana \u010dija ekonomija i estetika prizivaju u se\u0107anje fabrike 19. veka \u2013 \u201etamu satanskih predionica\u201c iz pesme Williama Blakea.<\/p>\n<p>Obnovljivi izvori energije, s druge strane, najefikasnije se eksploati\u0161u na decentralizovan na\u010din, kori\u0161\u0107enjem solarnih panela, vetroturbina, toplotnih pumpi, geotermalnih jedinica, postrojenja pokretanih energijom talasa i tako dalje, ure\u0111aja koji su horizontalno integrisani u neku vrstu neuralne mre\u017ee koja uklju\u010duje i kapital u informacionom oblaku. Bez visoko postavljenih zahteva u pogledu licenciranja i problema zemlji\u0161ne rente, njihova produktivnost zavisi prvenstveno od pametnih mre\u017ea, sofisticiranog softvera i ve\u0161ta\u010dke inteligencije.<\/p>\n<p>Ukratko, anga\u017eovanje kapitala u oblaku \u010dini razvoj zelene energije kapitalno intenzivnim, \u0161to je slu\u010daj i sa industrijom elektri\u010dnih automobila. Otuda, \u010dak i ako joj po\u0111e za rukom da odobravanjem subvencija zadr\u017ei masovnu industrijsku proizvodnju solarnih panela, vetroturbina i ostale zelene opreme na svojoj teritoriji, Evropa ne\u0107e mo\u0107i da izvu\u010de korist iz najunosnijeg dela lanca vrednosti: a to je ovde kapital u oblaku koji omogu\u0107uje rad mre\u017ea zelene energije.<\/p>\n<p>Nezavisno od toga ho\u0107e li rast inflacije dovesti do deindustrijalizacije, evropska proizvodna industrija \u0107e svakako morati da usvaja proizvodne metode koji se vi\u0161e oslanjaju na kapital u oblaku, koga Evropa nema dovoljno. U praksi to zna\u010di da \u0107e neuspeh u realizaciji prinosa od kapitala u oblaku dovesti do opadanja vi\u0161kova nema\u010dke industrije \u2013 i posledi\u010dno do pada evropske ekonomije koja od njih zavisi.<\/p>\n<blockquote><p><a href=\"https:\/\/www.project-syndicate.org\/commentary\/underinvestment-in-cloud-capital-hurts-european-cars-and-energy-by-yanis-varoufakis-2023-01\">Project Syndicate<\/a><\/p>\n<p>Preveo \u0110or\u0111e Tomi\u0107<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/pescanik.net\/deindustrijalizacija-evrope\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Pe\u0161\u010danik.net<\/a><\/p><\/blockquote>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nezavisno od toga ho\u0107e li rast inflacije dovesti do deindustrijalizacije, evropska proizvodna industrija \u0107e svakako morati da usvaja proizvodne metode koji se vi\u0161e oslanjaju na kapital u oblaku, koga Evropa nema dovoljno<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":283857,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-363497","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/363497","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=363497"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/363497\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":363498,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/363497\/revisions\/363498"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/283857"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=363497"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=363497"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=363497"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}