{"id":363447,"date":"2023-01-31T07:41:05","date_gmt":"2023-01-31T06:41:05","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=363447"},"modified":"2023-01-31T07:41:05","modified_gmt":"2023-01-31T06:41:05","slug":"srbi-i-srbijanci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/01\/31\/srbi-i-srbijanci\/","title":{"rendered":"Srbi i Srbijanci"},"content":{"rendered":"

Autor: Nermin Vu\u010delj<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Na novinarsku jezi\u010dku dilemu oko pojmova Srbin i Srbijanac, na internet-portalu N1, 18. januara ove godine, razre\u0161enje je dala Mira Radojevi\u0107, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu i dopisna \u010dlanica SANU.<\/p>\n

Prema ovoj istori\u010darki, pojam Srbijanac ima negativnu konotaciju, s politi\u010dkom pozadinom, \u010dime se \u017eeli podmetnuti \u201erazlika izme\u0111u Srba iz Srbije i Srba iz zapadnog srpstva\u201c, a sve \u201es ciljem stvaranja slike da Srbi nisu jedinstveni\u201c.<\/p>\n

Profesorka dalje raskrinkava politi\u010dke razloge iz pro\u0161losti kad se, navodno, pojmom Srbijanac htelo podvu\u0107i da postoje velike kulturolo\u0161ke razlike izme\u0111u Srba i Srbije i Srba iz austrougarske Vojvodine i Hrvatske.<\/p>\n

Jedino \u0161to u svom elaborisanju ova dopisnica Srpske akademije nije spomenula jeste \u2013 \u0161ta je sa Srbijancima koji nisu Srbi. Ukoliko je istori\u010darka Radojevi\u0107 uop\u0161te \u010dula da oni postoje.<\/p>\n

Nisu svi gra\u0111ani Srbije Srbi, kao \u0161to ni svi Srbi nisu gra\u0111ani Srbije.<\/p>\n

U tom smislu je nepodesno i neumesno, kao \u0161to je to slu\u010daj u raznim anketama i statistikama, koristiti pojam prose\u010dan Srbin u smislu prose\u010dnog gra\u0111anina Republike Srbije, osim ukoliko se u nekom konkretnom slu\u010daju zaista ne misli na pripadnika najbrojnijeg etniciteta.<\/p>\n

A kako se, uglavnom, misli na celokupno stanovni\u0161tvo kad se govori, na primer, o kupovnoj (ne)mo\u0107i prose\u010dnog Srbina, izgovori kako se pod tim podrazumeva gra\u0111anin Srbije samo je nipoda\u0161tavanje vi\u0161e.<\/p>\n

Jer, nije to tek jezi\u010dko pitanje za filolo\u0161ko teoretisanje, ve\u0107 je i duboki dru\u0161tveni problem koji se frustriraju\u0107e odra\u017eava na gra\u0111ane Srbije koji nisu Srbi. Neprestano slu\u0161amo \u2013 srpska skup\u0161tina, srpska vlada, srpska javnost.<\/p>\n

Da li je Skup\u0161tina predstavni\u010dko telo Srba ili je politi\u010dki dom Republike Srbije, dakle \u2013 srbijanski? Semanti\u010dki je restriktivno i politi\u010dki nekorektno u tim slu\u010dajevima koristiti pridev srpski.<\/p>\n

Su\u0161tina je u slede\u0107em: naziv Srbin nema, u semanti\u010dkom smislu, administrativno-teritorijalno ni dr\u017eavno-nacionalno zna\u010denje, kao \u0161to je to, na primer, naziv Francuz, te se u tom zna\u010denju epitet srpski ne bi ni mogao koristiti.<\/p>\n

Termin nacionalnost u velikim evropskim jezicima zna\u010di dr\u017eavljanstvo.<\/p>\n

Tako, biti Francuz pravno-administrativno i dru\u0161tveno-politi\u010dki zna\u010di imati francusko dr\u017eavljanstvo, posedovati francuski paso\u0161.<\/p>\n

S druge strane, biti dr\u017eavljanin Republike Srbije ne zna\u010di neminovno biti Srbin. Razlika dolazi otuda \u0161to su veliki evropski narodi u 18. i 19. veku izgradili dr\u017eave kao teritorijalno-administrativno-nacionalna dru\u0161tva gra\u0111anske orijentacije, prevazilaze\u0107i regionalno-etni\u010dke zasebnosti.<\/p>\n

Srbi u austrougarskoj Vojvodini 19. veka nazivali su Srbijancima ljude u Kne\u017eevini Srbiji (1815-1882), tj. u Kraljevini Srbiji (1882-1918), ali sami se nisu nazivali Srbijancima, \u0161to je razumljivo, budu\u0107i da administrativno-politi\u010dki nisu ni pripadali Srbiji, kojoj je Vojvodina priklju\u010dena tek 1918. godine.<\/p>\n

Srbi ne samo da nisu stvorili nacionalno gra\u0111ansko dru\u0161tvo, u evropejskom smislu nacionalnog kao dr\u017eavnog i nacionalnosti kao dr\u017eavljanstva, nego se, \u010dak, i na izmaku prve \u010detvrtine 21. veka, nalaze, dr\u017eavno-strate\u0161ki i kulturno-ideolo\u0161ki, u krizi identiteta.<\/p>\n

Otuda kao posledicu takvog stanja imamo do\u017eivljaj ve\u0107inskog srpskog hri\u0161\u0107ansko-svetosavskog etniciteta kao nacionalnog.<\/p>\n

Me\u0111utim, takav nacion ili uop\u0161te ne podrazumeva manjinske etnicitete (Ma\u0111ari u Vojvodini), ili ih pre\u0107utno uzgredno inkorporira u svoje nacionalno bi\u0107e (Bo\u0161njaci u Sand\u017eaku), ili ih emotivno-politi\u010dki do\u017eivljava kao dr\u017eavne neprijatelje (Albanci u Pre\u0161evskoj dolini), ili kao demografsku pretnju (kosovski Albanci).<\/p>\n

Da li to, onda, zna\u010di da nema semanti\u010dki valjanog, dru\u0161tveno prihvatljivog i politi\u010dki korektnog termina kojim bi se imenovao dr\u017eavljanin Srbije a da je taj pojam izveden iz samog imena jedinstvene teritorije, koja je i sama dobila ime po ve\u0107inskom narodu, kao \u0161to se, na primer, i gra\u0111anin Francuske naziva Francuzem?<\/p>\n

Ne samo da postoji takav termin, nego je on ustaljen u jezi\u010dko-dru\u0161tvenoj i politi\u010dko-medijskoj praksi, ali ne u Srbiji nego u Crnoj Gori, u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n

Dok crnogorski, hrvatski i bosanski govori koriste re\u010d srbijanski da ozna\u010de dr\u017eavno-administrativni i dru\u0161tveno-politi\u010dki prostor Srbije, taj termin je posve izop\u0161ten iz dana\u0161nje dru\u0161tveno-jezi\u010dke prakse srbijanskih Srba.<\/p>\n

Etnocentri\u010dne lingviste i istori\u010dare ne zanima to kako da politi\u010dko-teritorijalno klasifikuju dana\u0161nje srbijanske Ma\u0111are, Bo\u0161njake, Albance i ostale.<\/p>\n

Tako u Re\u010dniku srpskoga jezika (Matica srpska) \u010ditamo: \u201eSrbijanac \u2013 Srbin iz Srbije; Srbijanka \u2013 Srpkinja iz Srbije\u201c. Za Ivana Klajna, Srbijanac je izli\u0161ni varvarizam s nesumljivo podrugljivom konotacijom, nepotreban pored ve\u0107 postoje\u0107e imenice Srbin\/Srpkinja i prideva srpski.<\/p>\n

Uva\u017eeni lingvista je nastojao da izvede duhovitu paralelu: Srbijanac kao Indijanac. Tako\u0111e se kao argument protiv Srbijanca navodi to \u0161to Francuz nije Francuzijanac. Paralela je jezi\u010dki besmislena: Francuska nije Francuzija, zato ni Francuz nije Francuzijanac. Ali, na\u0161a dr\u017eava jeste Srbija, te otuda i njen stanovnik ili dr\u017eavljanin jeste Srbijanac.<\/p>\n

Upotrebljavaju\u0107i precizan termin srbijanski, kojim se teritorijalno i administrativno ozna\u010dava ono \u0161to je u vezi s Republikom Srbijom, crnogorski, hrvatski i bosansko-hercegova\u010dki mediji otklanjaju zabunu: da li je ne\u0161to srpsko u smislu da obuhvata Srbe uop\u0161teno, ne samo srbijanske nego i crnogorske i bosanskohercegova\u010dke Srbe, kao i one koji \u017eive u Hrvatskoj, ili se govori o ne\u010demu \u0161to je srbijansko, tj. u vezi s gra\u0111anima Republike Srbije.<\/p>\n

A jezikoslovcima, istori\u010darima i politi\u010darima savetujem da \u010ditaju kao \u0161to je napisano \u2013 u Vukovom Rje\u010dniku: \u201eSrbijanac \u2013 \u010dovjek iz Srbije, srbijanski \u2013 koji je iz Srbije\u201c.<\/p>\n

Ta definicija se odnosila na granice onda\u0161nje Srbije, pre 200 godina, i treba je primeniti i na granice dana\u0161nje Srbije, ako je politi\u010dki establi\u0161ment uop\u0161te upu\u0107en u to gde su administrativne me\u0111e Srbije u 21. veku.<\/p>\n

Autor je vanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Ni\u0161u, i Srbijanac<\/p>\n

Danas<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dok crnogorski, hrvatski i bosanski govori koriste re\u010d srbijanski da ozna\u010de dr\u017eavno-administrativni i dru\u0161tveno-politi\u010dki prostor Srbije, taj termin je posve izop\u0161ten iz dana\u0161nje dru\u0161tveno-jezi\u010dke prakse srbijanskih Srba<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":328245,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-363447","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/363447","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=363447"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/363447\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":363448,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/363447\/revisions\/363448"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/328245"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=363447"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=363447"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=363447"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}