{"id":363334,"date":"2023-01-28T17:22:03","date_gmt":"2023-01-28T16:22:03","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=363334"},"modified":"2023-01-28T17:22:03","modified_gmt":"2023-01-28T16:22:03","slug":"proaktivno-procesuiranje-ratnih-zlocina-je-obaveza-drzave-i-moralni-dug-prema-zrtvama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/01\/28\/proaktivno-procesuiranje-ratnih-zlocina-je-obaveza-drzave-i-moralni-dug-prema-zrtvama\/","title":{"rendered":"Proaktivno procesuiranje ratnih zlo\u010dina je obaveza dr\u017eave i moralni dug prema \u017ertvama"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Javlja: Akcija za ljudska prava<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Crna Gora i dalje ne procesuira ratne zlo\u010dine na svoju inicijativu (proaktivno), kako je to predvi\u0111eno Strategijom o istra\u017eivanju ratnih zlo\u010dina 2015. godine, istakla je izvr\u0161na direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelevi\u0107 na konferenciji \u201cPrimjena Strategije za istra\u017eivanje ratnih zlo\u010dina u Crnoj Gori 2021-2022\u201d.<\/p>\n<p>&#8220;Procesuiranje i ka\u017enjavanje ratnih zlo\u010dina je uslov za uspostavljanje vladavine prava i moralni dug prema \u017ertvama. Radi se o suzbijanju neka\u017enjivosti za najte\u017ea krivi\u010dna djela, koje ima i \u0161iri, regionalni i me\u0111unarodni zna\u010daj. Radi se o potrebi da se ra\u0161\u010disti pro\u0161lost, da bi se stekao legitimitet za budu\u0107nost&#8221;, poru\u010dila je Gorjanc Prelevi\u0107.<\/p>\n<p>HRA je, uz podr\u0161ku Nacionalne zadu\u017ebine za demokratiju (NED) ju\u010de predstavila izvje\u0161taj o primjeni Strategije za istra\u017eivanje ratnih zlo\u010dina, u kome je analiziran rad Specijalnog dr\u017eavnog tu\u017eila\u0161tva (SDT) na predmetima ratnih zlo\u010dina u posljednjih godinu i po dana.<\/p>\n<p>Gorjanc-Prelevi\u0107 je podsjetila da je proaktivno istra\u017eivanje ratnih zlo\u010dina u skladu sa medjunarodnim humanitarnim pravom jedno od mjerila koje Crna Gora mora da ispuni da bi napredovala u pregovorima sa Evropskom Unijom u poglavlju 23, ali da dr\u017eava to ne ispunjava.<\/p>\n<p>Iako je Strategija za istra\u017eivanje ratnih zlo\u010dina iz 2015. godine obavezivala dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo na poja\u010danu borbu protiv neka\u017enjivosti, SDT nije pokazalo proaktivan pristup kakav se o\u010dekivao, jer je od tada do danas procesuiralo samo dvije osobe na osnovu dva predmeta koje su mu ustupila tu\u017eila\u0161tva Republike Srbije odnosno Bosne i Hercegovine, a do \u010dega bi do\u0161lo i bez bilo kakve strategije, isti\u010de se u izvje\u0161taju HRA koji je izradila pravna savjetnica Bojana Malovi\u0107. Ona je napomenula da nije pokrenut nijedan postupak primjenom krivi\u010dnopravnih instituta komandne odgovornosti, sau\u010desni\u0161tva, podstrekavanja ili pomaganja, uprkos kontinuiranim kritikama Evropske komisije tokom devet godina i obavezi iz Strategije.<\/p>\n<p>U posljednjih godinu i po dana, u periodu o kome govori izve\u0161taj, procesuiran je samo jedan predmet, koji je Crnoj Gori ustupila Bosna i Hercegovina.<\/p>\n<p>U odnosu na tri zadatka iz Strategije, koje je SDT moralo samostalno obaviti, a to su: a) identifikacija doga\u0111aja u kojima su u\u010destvovali crnogorski dr\u017eavljani, b) identifikacija crnogorskih dr\u017eavljana koji su mo\u017eda u\u010destvovali u paramilitarnim grupama tokom rata, i c) revizija starih predmeta (Morinj, Bukovica, Deportacija, Kalu\u0111erski laz), nije ostvaren vidljiv napredak, zaklju\u010deno je u izvje\u0161taju koji je dostupan ovdje.<\/p>\n<blockquote><p><strong>Tu\u017eila\u0161tvo \u0107e razmotriti preporuke HRA; Neophodna revizija Strategije i poja\u010dan nadzor nad njenom primjenom<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>\u201cPrimjena preporuka iz izvje\u0161taja HRA je va\u017ena, kako za svaku instituciju pojedina\u010dno, tako i za dru\u0161tvo u Crnoj Gori, a posebno preporuka, sa kojom sam u potpunosti saglasna, da se izabere Vrhovni dr\u017eavni tu\u017eilac u punom mandatu, istakla je vr\u0161iteljka du\u017enosti Vrhovnog dr\u017eavnog tu\u017eila\u0161tva vd VDT Maja Jovanovi\u0107. Ako ipak ne do\u0111e do tog izbora u najkra\u0107em roku, \u201eostaje kao jedna od obaveza narednog vr\u0161ioca du\u017enosti revidiranje postoje\u0107e Strategije koja bi bila pra\u0107ena akcionim planom sa rokovima za realizaciju konkretnih aktivnosti i indikatorima za ocjenu uspje\u0161nosti\u201c.<\/p>\n<p>Saglasila se i sa preporukom da bi osim VDT-a, detaljni nadzor nad postupanjem SDT-a u odnosu na strategiju trebalo, najmanje jednom godi\u0161nje, da obavlja i Tu\u017eila\u010dki savjet i da bi to brzo moglo da se stavi na dnevni red.<\/p>\n<p>Tanja \u010colan Dereti\u0107, vi\u0161a dr\u017eavna tu\u017eiteljka upu\u0107ena na rad u Specijalno dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo, je istakla spremnost SDT da bude u potpunosti posve\u0107eno procesuiranju ratnih zlo\u010dina u cilju privo\u0111enja pravdi svih po\u010dinilaca. Ukazala je i na to da \u0107e SDT u narednom periodu izvr\u0161iti reviziju postupanja tu\u017eila\u0161tva u starim predmetima ratnih zlo\u010dina. Saop\u0161tila je da je SDT provjerilo navode Veselina Mujovi\u0107a da zna gdje su sahranjeni posmrtni ostaci stradalih iz voza u \u0160trpcima i da to na\u017ealost nije dovelo do rezultata; da u predmetu koji je 2020. godine Crnoj Gori dostavio Ser\u017e Bramerc postoje problemi pristupa svjedocima; da admiral Samard\u017ei\u0107 jo\u0161 nije saslu\u0161an na okolnosti granatiranja Splita, ali da su upu\u0107ene zamolnice Republici Hrvatskoj za dostavljanje podataka, kao i da je za dalju istragu u predmetu \u201cBukovica\u201d potrebno sa\u010dekati izmijene Zakonika o krivi\u010dnom postupku. Istakla je i da u slu\u010daju Ranka Radulovi\u0107a koji je u Bosni i Hercegovini optu\u017een za ratni zlo\u010din protiv civilnog stanovni\u0161tva nema saglasnosti svjedoka da bi se krivi\u010dni postupak sprovodio u Crnoj Gori.<\/p>\n<blockquote><p><strong>Ratni zlo\u010dini breme 90-ih i tema koju treba iznova o\u017eivljavati<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>\u201eMislim da je dobro o\u017eivjeti ovu temu. Va\u017eno je da pri\u010damo o tome i da utvrdimo na koji na\u010din smo mi to za\u017emurili, falsifikovali, ignorisali, namjerno pogre\u0161no kvalifikovali\u201c, istakao je Miodrag Ili\u010dkovi\u0107, sudija Ustavnog suda Crne Gore u penziji. On je upitao prisutne i da li je nekome palo na pamet da vidi koliko je sudija i tu\u017eilaca bilo na dubrova\u010dkom rati\u0161tu, a kod kojih su do\u0161li ovi predmeti. \u201eCijeli sistem je bio uklju\u010den i mi sad o\u010dekujemo da \u0107e taj sistem da uhapsi samog sebe\u201c.<\/p>\n<blockquote><p><strong>Slu\u010daj porodice Klapuh \u2013 nedostatak politi\u010dke volje ili pravni \u0107orsokak<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Slu\u010daj porodice Klapuh je jedinstven slu\u010daj u kojem imamo utvr\u0111en identitet po\u010dinilaca i pravosna\u017enu presudu, koja se do danas ne mo\u017ee izvr\u0161iti zbog pravnih prepreka koje postoje u bilateralnim ugovorima, ocijenio je Branimir Janjevi\u0107, generalni direktor Direktorata za me\u0111unarodnu pravosudnu saradnju u Ministarstvu pravde. \u201eNa\u010delo ne bis in idem predstavlja vjerovatno rizik za svakog tu\u017eioca ali ovaj slu\u010daj opravdava potrebu da se to na\u010delo mora kona\u010dno fleksibilnije posmatrati jer ne znam \u0161ta nam drugo preostaje da se u ovom slu\u010daju do\u0111e do pravde.\u201c Istakao je da je Ministarstvo pravde u vi\u0161e navrata apelovalo na Republiku Srbiju da izru\u010di Zorana Vukovi\u0107a, posebno jer je Okru\u017eni sud u Beogradu jo\u0161 2016. utvrdio da su za to ispunjeni uslovi, ali bez rezultata. Saop\u0161tio je i da nijesu nai\u0161li na pozitivan odgovor institucija Bosne i Hercegovine kada je u pitanju preuzimanje predmeta u odnosu na procesuiranje pravosna\u017eno osu\u0111enog Radomira Kova\u010da.<\/p>\n<p>Govore\u0107i o na\u010delu ne bis in idem koje bi se moglo primijeniti i prilikom ponovnog otvaranja starih predmeta, profesor me\u0111unarodnog prava ljudskih prava i biv\u0161i sudija suda u Strazburu, Neboj\u0161a Vu\u010dini\u0107, je ukazao na to da ne mo\u017eemo mehani\u010dki primjenjivati institute unutra\u0161njeg prava ve\u0107 ih tuma\u010diti u skladu sa standardima me\u0111unarodnog humanitarnog prava razvijenog u jurisprudenciji me\u0111unarodnih sudova. Istakao je presudu Velikog vije\u0107a u predmetu Margu\u0161 protiv Hrvatske u kojoj je re\u010deno da ponavljanje postupka zbog pogre\u0161ne pravne kvalifikacije ne predstavlja kr\u0161enje tog na\u010dela.<\/p>\n<p>Aleksandar Sa\u0161a Zekovi\u0107, aktivista za ljudska prava i \u010dlan \u201eGra\u0111anske inicijative 21. maj\u201c, podsjetio je na \u010dinjenicu da stradali \u010dlanovi porodice Klapuh jo\u0161 uvijek nemaju svoje grobno mjesto i apelovao na dr\u017eavu da njihove posmrtne ostatke sahrane na jedan dostojanstven na\u010din, o tro\u0161ku dr\u017eave i sa dr\u017eavnim po\u010dastima na mjestu koje odredi porodica, posebno obzirom na \u010dinjenicu da ta presuda nije izvr\u0161ena posle vi\u0161e od dvije decenije iako se radi o prvoj osu\u0111uju\u0107oj presudi za ratne zlo\u010dine. Ocijenio je i da upravo zbog nedostatka proaktivnosti tu\u017eila\u0161tva ne \u010dudi \u017eelja onih \u017ertava da na\u0161e tu\u017eila\u0161tvo ne preuzme krivi\u010dno gonjenje u njihovim predmetima. \u201e\u017drtve ne zaslu\u017euju politizovanje ovih tema\u201c, istakao je Zekovi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U posljednjih godinu i po dana, u periodu o kome govori izve\u0161taj, procesuiran je samo jedan predmet, koji je Crnoj Gori ustupila Bosna i Hercegovina.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[832],"class_list":["post-363334","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-cuj-vidji-javi","tag-ratni-zlocini"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/363334","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=363334"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/363334\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":363335,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/363334\/revisions\/363335"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=363334"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=363334"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=363334"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}