{"id":363293,"date":"2023-01-28T07:08:24","date_gmt":"2023-01-28T06:08:24","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=363293"},"modified":"2023-01-28T07:08:24","modified_gmt":"2023-01-28T06:08:24","slug":"angela-davis-glas-otpora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/01\/28\/angela-davis-glas-otpora\/","title":{"rendered":"Angela Davis – glas otpora"},"content":{"rendered":"
\n

Pi\u0161e: Ivana Mihaela \u017dimbrek<\/strong><\/p>\n

\u201cMorate djelovati kao da je mogu\u0107e radikalno promijeniti svijet. I morate to \u010diniti cijelo vrijeme\u201d,
\n<\/em>\u017eivotna je poruka afroameri\u010dke aktivistice, kriti\u010darke i autorice Angele Yvonne Davis, koja se u svojem oko \u010detrdeset godina dugom obrazovnom i aktivisti\u010dkom djelovanju nikada nije prestala boriti za gra\u0111anska prava i nagla\u0161avati va\u017enost osna\u017eivanja i transformacije dru\u0161tva uhva\u0107enog u ko\u0161tac s razli\u010ditim oblicima predrasuda.<\/strong><\/p>\n<\/blockquote>\n<\/div>\n

\n
\n
\n
\n

Ro\u0111ena 26. sije\u010dnja 1944. godine u Birminghamu, Alabami, odrastala je u \u010detvrti ironi\u010dnog nadimka Dynamite Hill, dobivenog zbog velikog broja afroameri\u010dkih ku\u0107a koje je bombardirao Ku Klux Klan. Ondje je poha\u0111ala i segregiranu osnovnu \u0161kolu, \u010dime se ve\u0107 od ranog djetinjstva susrela s opasnostima rasne netolerantnosti. Me\u0111utim, zahvaljuju\u0107i svojoj majci koja se i sama bavila aktivizmom te dru\u017eila s marksisti\u010dkim intelektualcima, ali i stipendiji njujor\u0161ke Elisabeth Irwin High School<\/a>, poznate po progresivnom obrazovnom programu i afilijacijama sa socijalizmom i komunizmom, dobila je priliku upoznati se s druga\u010dijim pogledom na svijet koji je odredio daljnji smjer njezina djelovanja.<\/p>\n

Brandeis University u Massachusettsu upisala je sa \u017eeljom da studira francuski jezik, zbog \u010dega je godinu dana studija provela i na pari\u0161koj Sorboni, ali se na kraju pod utjecajem predavanja njema\u010dkog filozofa i teoreti\u010dara frankfurtske \u0161kole<\/a> Herberta Marcusea<\/strong><\/a> ipak odlu\u010dila posvetiti filozofiji, posebice inspirirana njegovim tezama o du\u017enosti pojedinca da se pobuni protiv sistema. Zbog toga je 1965. godine otputovala na Sveu\u010dili\u0161te u Frankfurt, s kojeg se nakon dvije godine ipak vratila u SAD kako bi mogla aktivno participirati u borbi za politi\u010dku promjenu, dok je na kalifornijskom Sveu\u010dili\u0161tu u San Diegu nastavila studij pod Marcuseovim mentorstvom.<\/p>\n

 <\/p>\n

U to se vrijeme u\u010dlanila i u losan\u0111eleski ogranak Crnih pantera<\/a> te u Che-Lumumba Club<\/a>, afroameri\u010dku \u0107eliju Komunisti\u010dke partije SAD<\/a>-a, dok je istovremeno zapo\u010dela i svoju obrazovnu karijeru na odsjeku za filozofiju Sveu\u010dili\u0161ta u Los Angelesu, s kojeg je bila otpu\u0161tena pod naredbom tada\u0161njeg guvernera Kalifornije Ronalda Reagana<\/strong> kojem se nije svi\u0111ala njezina suradnja s komunistima. Zahvaljuju\u0107i prosvjedima studenata i sudskoj presudi bila je vra\u0107ena na svoju profesorsku poziciju, da bi na kraju ipak s nje bila otpu\u0161tena 1970. godine nakon \u0161to joj je istekao radni ugovor.<\/p>\n

Ta je ista 1970. godina ozna\u010dila i eskalaciju njezinog radikalnog, aktivisti\u010dkog statusa po kojem je postala poznata diljem svijeta.<\/strong><\/h5>\n

Progla\u0161ena je\u00a0sudionicom u kontroverznom incidentu u sudnici Marin Countyja<\/a>, kada je 17-godi\u0161nji Jonathan Jackson<\/strong> tijekom jednog su\u0111enja oteo suca, u zamjenu tra\u017ee\u0107i otpu\u0161tanje takozvane Bra\u0107e Soledad<\/a>, trojice zatvorenika iz istoimenog zatvora kojima je pripadao i Jonathanov brat te aktivist George Jackson<\/strong><\/a>, isto tako pobornik marksizma za \u010diju se obranu Davis zalagala.<\/p>\n

S obzirom na to da je oru\u017eje registrirano na njezino ime, kupljeno radi za\u0161tite od brojnih prijetnji smr\u0107u koje je dobivala zbog svojih aktivnost, bilo kori\u0161teno u ovoj tragi\u010dno okon\u010danoj otmici, po kalifornijskom je zakonu bila optu\u017eena za u\u010deni\u0161tvo u zlo\u010dinu. Nakon \u0161to je izdan zahtjev za njezinim uhi\u0107enjem Davis je pobjegla, zbog \u010dega je stavljena na FBI-jevu listu 10 najtra\u017eenijih bjegunaca, a velika je potjera bila okon\u010dana par mjeseci kasnije hap\u0161enjem u New Yorku.<\/p>\n

Tijekom su\u0111enja je, me\u0111utim, dobila potporu na tisu\u0107e ljudi u i izvan SAD-a, koji su organizirali brojne akcije i tako sudjelovali u masovnom pokretu za njezino oslobo\u0111enje, dok su razli\u010diti glazbenici, poput Rolling Stonesa<\/a> te Yoko Ono<\/strong> i Johna Lennona<\/strong><\/a>, snimili pjesme potpore. Dvije je godine kasnije kona\u010dno i bila progla\u0161ena nevinom te oslobo\u0111ena svih optu\u017ebi, a iskustvo boravka u zatvoru proglasila je klju\u010dnim doga\u0111ajem za razvitak svoje politi\u010dke teorije, \u010dija je o\u0161trica uvijek uperena spram iskori\u0161tavanja najosjetljivijih dru\u0161tvenih skupina te njihovog poticanja na borbu protiv netrpeljivosti:<\/p>\n

\u00a0\u201eMoramo razgovarati o osloba\u0111anju umova, ba\u0161 kao i o osloba\u0111anju dru\u0161tva\u201c.<\/em><\/p><\/blockquote>\n

 <\/p>\n

Krajem 1970-ih godina putovala je na Kubu i u SSSR, nastavljaju\u0107i produbljivati svoju socijalisti\u010dku naobrazbu, a nakon povratka je dobila priliku nastaviti profesorsku karijeru na Sveu\u010dili\u0161tu San Francisco, te kona\u010dno i na kalifornijskom Sveu\u010dili\u0161tu u Santa Cruzu, gdje i danas radi kao profesor-emeritus.<\/p>\n

Osamdesetih se godina pak dvaput kandidirala za potpredsjednicu SAD zajedno s Gusom Hallom<\/strong><\/a>, <\/strong>vo\u0111om Komunisti\u010dke partije, iz koje je zbog nesuglasica istupila, nakon \u010dega je sudjelovala u osnivanju vi\u0161e demokratsko-socijalisti\u010dke stranke Committees of Correspondence for Democracy and Socialism<\/a>.<\/p>\n

Svoju aktivisti\u010dku karijeru nastavila je pak fokusiraju\u0107i se primarno na problematiku zatvora u Sjedinjenim Dr\u017eavama, a sebe smatra abolicionisticom koja se zala\u017ee za ukidanje onog \u0161to naziva zatvorsko-industrijalnim kompleksom<\/a>, terminom koji opisuje odnos izme\u0111u sve rastu\u0107eg broja zatvorenika te utjecaja privatnih zatvorskih kompanija koje na tome zara\u0111uju i tako u\u010dvr\u0161\u0107uju stav da su zatvori najefektivnije rje\u0161enje za dru\u0161tvene probleme.<\/p>\n

Nasuprot tome, Davis se zala\u017ee za izgradnju obrazovanja i zajednice kao faktora koji mogu i trebaju unaprijediti dru\u0161tvo, zbog \u010dega je i sudjelovala u osnivanju organizacije Critical Resistance<\/a>, \u010diji je cilj ukidanje ovog eksploatacijskog oblika zatvorskog sustava, u kojem su u najve\u0107oj mjeri zastupljeni Afroamerikanci.<\/strong><\/h5>\n

\u201cKazna zatvora je postao prvi odgovor na previ\u0161e dru\u0161tvenih problema koji optere\u0107uju ljude zahva\u0107ene siroma\u0161tvom. Ti su problemi \u010desto prikriveni grupiranjem pod kategoriju \u201ckriminal\u201d i automatskim pripisivanjem zlo\u010dina\u010dkog pona\u0161anja osobama druge boje ko\u017ee\u2026 Zatvori ne eliminiraju probleme, oni eliminiraju ljudska bi\u0107a. A praksa eliminiranja velikog broja ljudi iz siroma\u0161nih, imigrantskih i rasno marginaliziranih zajednica doslovno je postala veliki biznis.\u201d<\/em><\/p><\/blockquote>\n

 <\/p>\n

Osim problemom utamni\u010denja i kriminalizacije onih dru\u0161tvenih grupa koje su najvi\u0161e pogo\u0111ene siroma\u0161tvom i rasnom diskriminacijom, u svojim se predavanjima, esejima i knjigama, od kojih su najpoznatije \u017dene, rasa i klasa<\/em><\/a> (1980.) te Jesu li zatvori suvi\u0161ni?<\/em><\/a> (2003.), bavila i smrtnom kaznom, dru\u0161tvenom promjenom, zdravstvenom skrbi, radnicima, te seksizmom i LGTBQ pravima, posebice nakon \u0161to se i sama outala kao lezbijka 1997. godine.<\/p>\n

Pri tome prepoznavanje intersekcionalnosti, to jest me\u0111usobne isprepletenosti klase, kulture, roda i seksualne orijentacije, smatra klju\u010dnim \u010dimbenikom u unaprje\u0111ivanju \u017eivota najvi\u0161e marginaliziranih skupina. <\/strong><\/h5>\n

Upravo u borbi za njihovo oslobo\u0111enje njezin \u010dvrsti glas nastavlja tvoriti va\u017enu silu politi\u010dkog i dru\u0161tvenog aktivizma.<\/p>\n

\u201cCrni feminizam je nastao kao teorijska i prakti\u010dna te\u017enja, koja demonstrira kako su rasa, rod i klasa neodvojivi u dru\u0161tvenim svjetovima u kojima \u017eivimo. U vrijeme kada se pojavio, crne \u017eene su \u010desto bile pitane je li va\u017eniji crna\u010dki pokret ili \u017eenski pokret. Odgovor je bio da je to pogre\u0161no pitanje. Va\u017enije je pitanje kako razumjeti kri\u017eanja i povezanosti izme\u0111u ta dva pokreta. Jo\u0161 se uvijek suo\u010davamo s izazovom razumijevanja kompleksnih na\u010dina na koje su rasa, klasa, rod, seksualnost, nacija i mogu\u0107nost me\u0111usobno isprepleteni \u2013 ali i kako se kretati izvan tih kategorija radi razumijevanja odnosa ideja i procesa koji se \u010dine odvojenima i nepovezanima.\u201d\u00a0<\/em><\/p><\/blockquote>\n

voxfeminae.net<\/a><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iskustvo boravka u zatvoru proglasila je klju\u010dnim doga\u0111ajem za razvitak svoje politi\u010dke teorije, \u010dija je o\u0161trica uvijek uperena spram iskori\u0161tavanja najosjetljivijih dru\u0161tvenih skupina te njihovog poticanja na borbu protiv netrpeljivosti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":363294,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[2850,2849],"class_list":["post-363293","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-andela-dejvis","tag-angela-davis"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/363293","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=363293"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/363293\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":363295,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/363293\/revisions\/363295"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/363294"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=363293"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=363293"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=363293"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}