Koliko god ova informacija mo\u017ee da zvu\u010di uznemiruju\u0107e, ovo nije prvi put da je zabilje\u017een takav slu\u010daj. Nije \u010dak i prvi u novijoj istoriji, prenosi N1.bh.<\/p>\n
“Do\u0161li smo do iznena\u0111uju\u0107ih podataka koji ukazuju na to da je unutra\u0161nje jezgro skoro prestalo sa rotacijom u posljednjoj deceniji i da mo\u017eda slijedi promjena smjera rotacije sude\u0107i prema vi\u0161edecenijskim oscilacijama zabilje\u017eenih po\u010detkom sedamdesetih\u201c, naveli su geofizi\u010dari Ji Jang i Sjaodong Song sa Univerziteta u Pekingu, u svom nedavno objavljenom radu.<\/p>\n
Tek nekoliko decenija znamo kako unutra\u0161nje jezgro Zemlje rotira u odnosu na omota\u010d iznad njega, po\u0161to su to 1996. godine potvrdili Song i njegov kolega, seizmolog Pol Ri\u010dards, sa Univerziteta Kolubmija. Prije njihovog rada, ideja da se unutra\u0161nje jezgro Zemlje rotira odvojeno od ostatka planete bila je nepotvr\u0111ena teorija, nastala na nedokazanom modelu Zemljinog magnetnog polja.<\/p>\n
Od tada, geolozi i geofizi\u010dari poku\u0161avaju da otkriju – sa udaljenosti od 5.100 kilometara – koliko brzo ili sporo se okre\u0107e unutra\u0161nje jezgro.<\/p>\n
U po\u010detku se smatralo da unutra\u0161nje jezgro pravi punu revoluciju svakih 400 godina, pokretano elektromagnetnim momentom i balansirano gravitacionim povla\u010denjem. Ali drugi nau\u010dnici su ubrzo iznijeli teoriju da se okre\u0107e mnogo sporije, i da mu je potrebno hiljadu godina ili vi\u0161e da napravi pun krug.<\/p>\n
O brzini ove rotacije i da li ona varira i danas se raspravlja. Ipak, unutra\u0161nje jezgro nastavlja svojim veselim putem, nesvjesno burne debate na povr\u0161ini Zemlje.<\/p>\n
U namjeri da dodatno istra\u017ei ovaj problem Song se vratio istoj metodi koji su on i Ri\u010dards koristili kako bi zaklju\u010dili da se unutra\u0161nje jezgro okre\u0107e. Duo je 1996. godine pratio o\u010ditavanja seizmi\u010dkih talasa od ponovljenih zemljotresa nazvanih dubleti koji su prolazili kroz unutra\u0161nje jezgro, od ju\u017enog Atlantika do Aljaske, izme\u0111u 1967. i 1995. godine.<\/p>\n
Da se unutra\u0161nje jezgro nije pomjerilo, udarni talasi bi trebalo da pre\u0111u isti put. Ali Song i Ri\u010dards su pokazali da su seizmi\u010dki talasi bili za djeli\u0107 sekunde br\u017ei od \u0161ezdesetih do devedesetih godina.<\/p>\n
Sada, u novoj studiji sa Jangom, Song je ponovo pregledao te stare podatke, upore\u0111uju\u0107i ih sa novijim obrascima skoro identi\u010dnih seizmi\u010dkih talasa koji ukazuju da je unutra\u0161nje jezgro toliku usporilo da gotovo ne mrda – a \u010dak bi moglo i da promjeni smjer.<\/p>\n
Otkrili su da su od oko 2009. godine putanje koje su ranije pokazivale zna\u010dajne vremenske varijacije pokazale male promjene dok su seizmi\u010dki talasi prolazili kroz jezgro i izlazili na drugu stranu. Bilo koja vremenska razlika je nestala.<\/p>\n
“Ovaj globalno konzistentan obrazac ukazuje da je rotacija unutra\u0161njeg jezgra nedavno pauzirana\u201c, pi\u0161u Jang i Song.<\/p>\n
Tako\u0111e se \u010dini da je ovo nedavno zaustavljanje unutra\u0161njeg jezgra povezano sa preokretom rotacije, dodaju geofizi\u010dari, \u010dvrsta gvozdena sfera klizi nazad u drugu stranu kao dio oscilacija koje se pojavljuju na nekih sedam decenija.<\/p>\n
Na osnovu njihovih prora\u010duna, mala neravnote\u017ea u elektromagnetnim i gravitacionim silama bila bi dovoljna da uspori, a zatim preokrene rotaciju unutra\u0161njeg jezgra kao \u0161to je primje\u0107eno.<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010di isti\u010du da se ova sedmodecenijska promjena poklapa sa drugim periodi\u010dnim promjenama koje se mogu primetiti na povr\u0161ini Zemlje, u du\u017eini dana i magnetnom polju, od kojih obe imaju periodi\u010dnost od \u0161est do sedam decenija. \u010cini se da se vi\u0161edecenijski obrasci u posmatranju klime, globalne srednje temperature i porasta nivoa mora, \u010dudno poklapaju.<\/p>\n
Prema Jangu i Songu, ove \u010deste, sporo pomjeraju\u0107e, jedva primjetne oscilacije koja se okre\u0107u napred-nazad svakih 60 do 70 godina, \u010dini se da ukazuju na “rezonantni sistem u razli\u010ditim slojevima Zemlje” – kao da planeta prati neku melodiju.<\/p>\n
Budu\u0107i da se vjeruje da je unutra\u0161nje jezgro Zemlje dinami\u010dki povezano sa spoljnim slojevima, vezano za spolja\u0161nje jezgro elektromagnetnim talasima i vezano za pla\u0161t gravitacionim silama, studija bi tako\u0111e mogla da pomogne na\u0161em razumjevanju kako procesi duboko u na\u0161oj planeti uti\u010du na njenu povr\u0161inu – tanka kora na kojoj \u017eivimo, sjedi na vrhu uskovitlane unutra\u0161njosti.<\/p>\n
“Ova zapa\u017eanja pru\u017eaju dokaze za dinami\u010dke interakcije izme\u0111u slojeva Zemlje, od najdublje unutra\u0161njosti do povr\u0161ine\u201c, zaklju\u010duju Jang i Song.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Geolozi, koji se bave dinamikom Zemljine utrobe, upravo su otkrili da se \u010dvrsto gvozdeno unutra\u0161nje jezgro – koje se obi\u010dno okre\u0107e unutar rastopljenog spolja\u0161njeg omota\u010da – gotovo zaustavilo.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":342324,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-363195","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/363195","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=363195"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/363195\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":363200,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/363195\/revisions\/363200"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/342324"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=363195"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=363195"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=363195"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}