{"id":363165,"date":"2023-01-26T07:30:26","date_gmt":"2023-01-26T06:30:26","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=363165"},"modified":"2023-01-26T07:30:26","modified_gmt":"2023-01-26T06:30:26","slug":"kako-su-evropski-vlastodrsci-osakatili-narode-konga","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/01\/26\/kako-su-evropski-vlastodrsci-osakatili-narode-konga\/","title":{"rendered":"Kako su evropski vlastodr\u0161ci osakatili narode Konga"},"content":{"rendered":"

Ivan Zidarevi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Na Balkanu nas odmalena u\u010de, kao \u0161to nas u\u010de da je mr\u017enja prema drugome sastavni deo nacionalnog identiteta, kako je sav na\u0161 nemar u sada\u0161njosti posledica na\u0161e genocidne i krvave pro\u0161losti koja je svoje imenovanje u literaturi kaznenih dela dobila na ovim na\u0161im toponimima.<\/p>\n

To je onaj propust od strane dr\u017eava koje ne rade na suo\u010davanju s pro\u0161lo\u0161\u0107u ve\u0107 nam stalno name\u0107u svoju reinterpretaciju istorije koja se nikako ne podudara van na\u0161ih nasle\u0111enih mahala.<\/p>\n

Dok pratimo razvoj situacije na \u201dCrnom kontinentu\u201d, drugom po veli\u010dini od ukupno sedam, \u010dini se da izdaleka gledamo samo ostra\u0161\u0107enu formu \u017eivotne situacije na\u0161ih dr\u017eavljana bez da se zapitamo \u0161ta \u010dini sam sadr\u017eaj.<\/p>\n

Znamo li, a ne znamo, da je Kin\u0161asa glavni grad Demokratske Republike Kongo, a Lusaka \u2013 Republike Zambije. Imamo li predstavu o burnoj i genocidnoj pro\u0161losti evropskih vlastodr\u017eaca koji su osakatili narode Konga, doslovno, i koji su bili prete\u010da svih onih diktatora dvadesetog veka.<\/p>\n

Zanimljiva geografija ka\u017ee da je Demokratska Republika Kongo dr\u017eava u sredi\u0161njoj Africi i \u010dini tzv. \u201dcrno srce kontinenta\u201d sa povr\u0161inom od 2.344.825 km\u00b2, populacijom od 97 miliona ljudi i slu\u017ebenim francuskim jezikom.<\/p>\n

U pitanju je izrazito kontinentalna zemlja koja se na severu grani\u010di sa Ju\u017enim Sudanom i Srednjoafri\u010dkom Republikom, na istoku sa Ugandom, Ruandom, Burundijem i Tanzanijom (jezero Tanganjika), na jugu sa Zambijom, na jugozapadu sa Angolom te na severozapadu sa Republikom Kongo.<\/p>\n

Nastavak teksta ispod oglasa<\/em>\"\"<\/a><\/p>\n

Mnogi od nas su gledali sve oblike \u0161armantnog Indijane D\u017eonsa te bi glede vegetacije i klime u DR Kongu izgledalo kao da smo u jo\u0161 jednom od niza nastavaka.<\/p>\n

Temperature su visoke tokom \u010ditave godine i kre\u0107u se izme\u0111u 24 i 27 \u00b0C. Dnevne amplitude temperatura tako\u0111e su minimalne. Ekvator prolazi severnim delom zemlje i neposredno uz njega ki\u0161e padaju tokom \u010ditave godine. Koli\u010dina padavina kre\u0107e se izme\u0111u 1.500 i 2.000 mm godi\u0161nje dok je na jugu oko 1.000 mm godi\u0161nje.<\/p>\n

Visoke temperature, znatne koli\u010dine padavina i visoka vla\u017enost u toku cele godine pogoduju rastu tropskih ki\u0161nih \u0161uma. Tropske ki\u0161ne \u0161ume prostiru se u sredi\u0161njem, severnom i severoisto\u010dnom delu zemlje. \u0160ume DR Konga \u010dine 6 % ukupnih \u0161umskih povr\u0161ina sveta i 47 % \u0161umskih povr\u0161ina \u010ditave Afrike. Uz Brazil, DR Kongo ima najve\u0107e povr\u0161ine pod tropskim ki\u0161nim \u0161umama.<\/p>\n

Nezavisnost sti\u010de 1960. godine kada premijer postaje Patris Lumumba koji je nakon 67 dana na vlasti svrgnut i u dr\u017eavnom udaru ubijen. Od 1962. godine jedan od studentskih domova u Beogradu nosi naziv po njemu te ga studenti od milja jo\u0161 imenuju i sa Patris.<\/p>\n

Od 1964. do 1971. zemlja je nosila naziv Demokratska Republika Kongo te kasnije menja naziv u Republika Zair. Staro ime, DR Kongo, vra\u0107eno je 1997. godine.<\/p>\n

Tokom XIX. veka, na konferenciji na kojoj se odlu\u010divalo o sudbini kolonijalne Afrike, teritorija tamo\u0161nje druge najve\u0107e dr\u017eave 1885. godine dodijeljena je belgijskom kralju i to kao privatna svojina kojom je nemilosrdno upravljao dve decenije.<\/p>\n

Belgijski kralj Leopold II. ostao je upam\u0107en, ili ne, u istoriji kao jedan od najve\u0107ih krvnika svoga doba te je zbog zasluga u krvoproli\u0107ima i tiraniji dobio jo\u0161 i nadimak \u201dbeli kralj crne smrti\u201d.<\/p>\n

Mnogi istori\u010dari se sla\u017eu, uz antropologe i psihologe, da bi dana\u0161njem takvom (ne)\u010doveku bio dijagnostikovan antisocijalni poreme\u0107aj li\u010dnosti u narodu poznatiji kao psihopatija. Leopold II. direktno je odgovoran za smrt preko 10 miliona ljudi, isklju\u010divo \u201dljudi crne rase\u201d, i to bez da uz to dodamo broj vi\u0161e miliona osaka\u0107enih i silovanih mu\u0161karaca i \u017eena.<\/p>\n

Svoju patolo\u0161ku gramzivost i neizmernu eksploataciju prirodnih dobara (primarno kau\u010duka) i ljudi ka\u017enjavao je smaknu\u0107ima u kojima nije \u017eeleo da tro\u0161i vatreno oru\u017eje ve\u0107 se radilo o odsecanju delova tela, \u0161to je uklju\u010divalo i decu, ili ubistvima i za najobi\u010dnije prekr\u0161aje.<\/p>\n

Me\u0111utim, ovaj primarni holokaust se te\u0161ko gde probija i o njemu se ne u\u010di na na\u010din koji bi bio poznat svima. Jer ovde se radi o istorijskom kolonijalizmu \u201dcrne Afrike\u201d, imperijalizmu i ropstvu XIX. i XX. veka koji je dru\u0161tveno prihvatljiv kao deo evolucije \u010dove\u010danstva i geografskih otkri\u0107a.<\/p>\n

Napokon, usled pritisaka iz me\u0111unarodne zajednice krvniku Leopoldu II. godine 1908. oduzeto je pravo na njegovu \u201ddr\u017eavu igra\u010dku\u201d te je upravljanje dato belgijskoj civilnoj upravi. Za svoje zlo\u010dine nikada nije odgovarao i umro je, za taj vek duboka starost, u svojoj 74 godini \u017eivota.<\/p>\n

U junu mesecu pro\u0161le godine belgijski kralj Filip posetio je biv\u0161u belgijsku koloniju i osudio je rasizam u DR Kongo za vreme kolonijalne vladavine njegovih predaka. \u201dOvde, pred narodom Konga i onima koji i danas pate, \u017eelim ponovo da iska\u017eem najdublje \u017ealjenje zbog rana iz pro\u0161losti\u201d, kazao je belgijski kralj u parlamentu DR Konga nekada\u0161njem igrali\u0161tu \u201digara gladi\u201d njegovog prethodnika.<\/p>\n

Dok se mi danas i\u0161\u010du\u0111avamo kako je mogu\u0107e da u Africi nikako da prestanu gra\u0111anski ratovi sa konstantnom upotrebom hladnog oru\u017eja u obliku ma\u010deta nije neta\u010dno re\u0107i da je onakvo kolonijalno saka\u0107enje usa\u0111eno u svest afri\u010dkih naroda, koji to po \u0161ablonu nasle\u0111eno primenjuju i u dana\u0161nje vreme.<\/p>\n

Jer upravo je belgijski kralj Leopold II. uspostavio sistem vojske koja nije imala za cilj da ratuje sa neistomi\u0161ljenicima ve\u0107 je imala jedini zadatak da vr\u0161i masakriranje.<\/p>\n

Na kraju se zapitajmo da li je i na\u0161e bratoubila\u010dko va\u0111enje o\u010diju deo na\u0161ih identiteta ili nam je kori\u0161\u0107enje tupe ka\u0161ike za pod bratski vrat nametnuto od strane onih, spolja, koji ipak imaju vi\u0161edecenijska osvaja\u010dka iskustva nad milionima ljudi \u0161irom sveta.<\/p>\n

Autograf<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Belgijski kralj Leopold II. ostao je upam\u0107en, ili ne, u istoriji kao jedan od najve\u0107ih krvnika svoga doba te je zbog zasluga u krvoproli\u0107ima i tiraniji dobio jo\u0161 i nadimak \u201dbeli kralj crne smrti\u201d.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":330335,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[2840,2841],"class_list":["post-363165","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-kongo","tag-leopold-ii"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/363165","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=363165"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/363165\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":363166,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/363165\/revisions\/363166"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/330335"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=363165"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=363165"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=363165"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}