{"id":363158,"date":"2023-01-25T16:58:59","date_gmt":"2023-01-25T15:58:59","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=363158"},"modified":"2023-01-25T16:58:59","modified_gmt":"2023-01-25T15:58:59","slug":"koliko-dugo-ljudi-mogu-zivjeti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/01\/25\/koliko-dugo-ljudi-mogu-zivjeti\/","title":{"rendered":"Koliko dugo ljudi mogu \u017eivjeti?"},"content":{"rendered":"<p>Francuski biolog 18. vijeka \u017dor\u017e Luis Leklerk, poznat kao grof de Buso, smatrao je da bi zdrav \u010dovjek mogao maksimalno do\u017eivjeti stotinu godina.<\/p>\n<p>Smrt najstarije osobe na svijetu u dobi od 118 godina ponovno je podstakla raspravu koja dijeli nau\u010dnike vjekovima: postoji li granica do koje \u010dovjek mo\u017ee \u017eivjeti?<\/p>\n<p>Prema podacima UN, 2021. godine u svijetu je bilo 593.000 ljudi starijih od stotinu godina. Decenije prije takvih je bilo 353.000.<\/p>\n<p>O\u010dekuje se da \u0107e se broj stogodi\u0161njaka u idu\u0107ih deset godina vi\u0161e nego udvostru\u010diti, navodi agenciji Statisti, prenosi Srna.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici se ne sla\u017eu po pitanju maksimalne du\u017eine ljudskog \u017eivota. Neki od njih smatraju da je \u017eivotni vijek ljudske vrste strogo biolo\u0161ki ograni\u010den.<\/p>\n<p>Godine 2016. geneti\u010dari su u \u010dasopisu Priroda&#8221; objavili da nije bilo pobolj\u0161anja u \u017eivotnom vijeku ljudi od kasnih devedesetih godina 20. vijeka.<\/p>\n<p>Analiziraju\u0107i globalne demografske podatke utvrdili su da se maksimalna \u017eivotna dob smanjila iako u svijetu \u017eivi vi\u0161e starijih.<\/p>\n<p>Zaklju\u010deno je da ljudski \u017eivotni vijek ima prirodnu granicu i da je dugovje\u010dnost ograni\u010dena na 115 godina, navodi francuski demograf \u017dan-Mari Robin.<\/p>\n<p>Oko \u017eivotne dobi od 107 godina, stopa smrtnosti dosti\u017ee vrhunac od 50 do 60 odsto po godini.<\/p>\n<p>Po toj teoriji, ako imate 12 ljudi u dobi od 110 godina, \u0161estoro \u0107e do\u017eivjeti 111, troje 112 i tako dalje&#8230;<\/p>\n<p>Ali, \u0161to je vi\u0161e starijih od 110 godina, takozvanih superstogodi\u0161njaka, ve\u0107i su izgledi da ih nekoliko do\u017eivi rekordnu starost.<\/p>\n<p>\u201cAko imate 100 superstogodi\u0161njaka pola \u0107e do\u017eivjeti 111 godina, a \u010detvrtina 112 godina\u201d, navodi Robin.<\/p>\n<p>Mnogi stru\u010dnjaci oprezni su u pogledu prognoza, navode nau\u010dni portali.<\/p>\n<p>\u201cZa sada ne postoji definitivan odgovor na pitanje koja je gornja granica ljudskog \u017eivota\u201d, \u00a0navodi Frans Mesl, demograf pri francuskom Institutu za demografska istra\u017eivanja.<\/p>\n<p>Prema njenoj ocjeni, broj ljudi koji do\u017eive jako duboku starost i dalje je prili\u010dno mali i jo\u0161 nije mogu\u0107e iznijeti zna\u010dajnu statisti\u010dku procjenu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Erik Bolan\u017ee, francuski doktor koji je specijalizovan za lije\u010denje starijih ljudi, smatra da bi &#8220;geneti\u010dka manipulacija&#8221; mogla omogu\u0107iti da ljudi \u017eive 140 ili \u010dak 150 godina.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":289514,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-363158","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/363158","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=363158"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/363158\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":363159,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/363158\/revisions\/363159"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/289514"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=363158"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=363158"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=363158"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}