Tada je rimski imperator Julije Cezar pozvao iz Aleksandrije astronoma Sosigenija da unese ispravke u rimski kalendar. Rimljani su znali da godina traje 6 sati du\u017ee od 365 dana, ali su do tada koristili kalendar bez prestupnih godina. Zbog vi\u0161ka se bilo nakupilo 67 dana razlike, koje je Sosigenije dodao u 46. godinu, a potom uveo da se svake \u010detvrte godine na februar dodaje jo\u0161 jedan dan, kako ne bi nastajala razlika.<\/p>\n
Posle ove julijanske reforme (nazvane tako po Juliju Cezaru), datumi prole\u0107ne ravnodnevice su bili uskla\u0111eni sa Sun\u010devim kretanjem. Posle ove bilo je jo\u0161 nekoliko ispravki rimskog kalendara, a od cara Konstantina se koristi i podela na dane u nedelji.<\/p>\n
Kako se astronomija dalje razvijala, izra\u010dunato je da Sun\u010deva godina ne traje 365 dana i 6 sati, nego 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 46 sekundi (to jest, 11 minuta i 14 sekundi kra\u0107e). Zato se od vremena Julija Cezara, do 1582. godine, bilo nakupilo deset dana razlike.<\/p>\n
Po\u0161to je precizan dan prole\u0107ne ravnodnevice presudan za odre\u0111ivanje datuma hri\u0161\u0107anskog Uskrsa (koji se odre\u0111uje kao prva nedelja posle punog Meseca koji pada na ili posle prole\u0107ne ravnodnevice), papa Gregorije 13 je odlu\u010dio da izmeni dotada\u0161nji julijanski kalendar.<\/p>\n
Reformu je izvr\u0161io jezuitski matemati\u010dar Kristofer Klavijus, koji je 1582. godinu skratio za deset dana, a umesto da svaka \u010detvrta godina bude prestupna, uveo je da se godine po\u010detka stole\u0107a (1700, 1800, 1900) preska\u010du kao prestupne tri puta, a da svaka \u010detiristota godina i dalje bude prestupna.<\/p>\n
Zbog toga se sa vekovima razlika izme\u0111u julijanskog i gregorijanskog kalendara pove\u0107ala na 13 dana. No, deset dana koji su papskom odlukom izba\u010deni iz 1582. godine ostali su jedini datumi koji se nikad nisu dogodili.(Izvor:naukakrozprice.rs)<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Najdu\u017ea godina u istoriji trajala je 445 dana. To je bilo 46. godine pre nove ere.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":363072,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-363071","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/363071","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=363071"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/363071\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":363073,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/363071\/revisions\/363073"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/363072"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=363071"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=363071"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=363071"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}