{"id":363057,"date":"2023-01-24T07:45:49","date_gmt":"2023-01-24T06:45:49","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=363057"},"modified":"2023-01-24T07:45:49","modified_gmt":"2023-01-24T06:45:49","slug":"prica-li-se-dovoljno-o-eko-anksioznosti-te-kako-si-pomoci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/01\/24\/prica-li-se-dovoljno-o-eko-anksioznosti-te-kako-si-pomoci\/","title":{"rendered":"Pri\u010da li se dovoljno o eko anksioznosti te kako si pomo\u0107i?"},"content":{"rendered":"

Autorka: Klara Modri\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Strah, pove\u0107ani stres, neobja\u0161njeno lupanje srca, crne misli i opet strah\u2026 Ovako bi ukratko svoje trenutno stanje opisale anksiozne osobe \u010diji broj od pojave pandemije, (u Hrvatskoj i nakon potresa) iz dana u dan raste. Osim zbog u\u017eurbanog na\u010dina \u017eivota, sve ve\u0107ih obaveza pa kasnije i posljedica pandemije koja jo\u0161 uvijek traje pa sve do potresa, posljednjih nekoliko godina itekako osje\u0107amo i posljedice klimatskih promjena koje su ve\u0107 uzele svoj danak.<\/p>\n

O stresu, strahu i crnim mislima uzrokovanim upravo klimatskim promjenama ne pri\u010da se u tolikoj mjeri. Starije generacije nerijetko ignoriraju postojanje klimatskih promjena, a oni koji iole vjeruju u njih \u010desto smatraju kako se to doga\u0111a \u201cnegdje tamo daleko\u201d. Nikad kao do sada novinske stupce i televizijske vijesti nisu punile ekolo\u0161ke katastrofe, a nemali je broj onih koji upravo zbog toga osje\u0107aju nemir koji im prouzrokuje smetnje i svakodnevno funkcioniranje. U tim je trenutcima tako\u0111er vrlo va\u017eno potra\u017eiti stru\u010dnu pomo\u0107 ma koliko god vam neuobi\u010dajeno zvu\u010di kako mo\u017eda patite od eko anksioznosti.<\/p>\n

Kako bi \u0161to vi\u0161e doznali o ekolo\u0161koj anksioznosti, otkrili na koji na\u010din sebi i osobama oko sebe olak\u0161ati takvo stanje te pri\u010da li se dovoljno o tome, razgovarali smo s doc.dr.sc. Marinom \u0160tambuk, docenticom na Agronomskom fakultetu i \u010dlanicom Zagreba\u010dkog psiholo\u0161kog dru\u0161tva.<\/p>\n

Evo za po\u010detak, kako biste vi definirali eko anksioznost?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Prije nego odemo specifi\u010dno na eko anksioznost, va\u017eno mi je re\u0107i par rije\u010di o anksioznosti op\u0107enito. Najjednostavnije govore\u0107i anksioznost je neki op\u0107i lo\u0161 predosje\u0107aj. Za razliku od straha koji je usmjeren na jasnu nadolaze\u0107u prijetnju i mobilizira na\u0161e fizi\u010dke i psihi\u010dke kapacitete za borbu ili bijeg, anksioznost predstavlja tjeskobu oko predvi\u0111anja ili o\u010dekivanja nekog ne ba\u0161 tako jasno definiranog lo\u0161eg ishoda u budu\u0107nosti. S obzirom na to da nam ta prijetnja nije u potpunosti jasna ne mo\u017eemo se s njenim izvorom dobro \u201cobra\u010dunati\u201c pa se anksioznost dalje razvija kroz osje\u0107aj op\u0107e napetosti, zabrinutosti, pove\u0107ane razine stresa, opsesivnih misli, nesanice.<\/p>\n

Ekolo\u0161ka anksioznost nije prepoznata kao medicinsko stanje ili poreme\u0107aj i jo\u0161 uvijek nije jasno definirana u literaturi. \u010clanak objavljen 2021. godine daje pregled razli\u010ditih obja\u0161njenja eko anksioznosti i sli\u010dnih pojava. Op\u0107enito mo\u017eemo re\u0107i da je to generalizirani osje\u0107aj da su ekolo\u0161ki temelji postojanja u procesu kolapsa. Drugim rije\u010dima, ekolo\u0161ka anksioznost je izrazito dubok osje\u0107aj gubitka, bespomo\u0107nosti i frustracije zbog do\u017eivljaja osobne nesposobnosti \u010dinjenja zna\u010dajne razlike u zaustavljanju klimatskih promjena.<\/p>\n

Kako je zapravo mo\u017eemo detektirati?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Niz osje\u0107aja, stanja i misli mogu biti povezani s ekolo\u0161kom anksiozno\u0161\u0107u, npr. ljutnja ili frustracija, posebno prema ljudima koji ne priznaju klimatske promjene ili starijim generacijama; fatalisti\u010dko razmi\u0161ljanje; egzistencijalni strah; krivnja ili sram povezani s vlastitim utjecajem; tjeskoba, panika i tuga zbog gubitka prirodnog okoli\u0161a; opsesivne misli o klimi i sl.<\/p>\n

Je li ona ne\u0161to \u0161to se doga\u0111a \u201cnekom tamo daleko\u201d ili i kod nas ima takvih slu\u010dajeva?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Koliko ja znam nema objavljenih rezultata znanstvenih istra\u017eivanja o zastupljenosti ekolo\u0161ke anksioznosti u Hrvatskoj, no koliko vidim dosta je zastupljena ova tema u medijima gdje autori pi\u0161u o vlastitom iskustvu.<\/p>\n

Znaju li ljudi dovoljno o tome?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Pandemija nam je donijela puno vi\u0161e razgovora o mentalnom zdravlju op\u0107enito, a rasprave o Greti Thunberg zabrinute komentare odraslih o sudjelovanju djece u klimatskom aktivizmu. U kombinaciji zastupljenosti ovih tema u medijskom prostoru, vjerujem da ljudi jesu donekle informirani, no tu postoji puno ve\u0107i problem od same informiranosti. Do\u0161li smo do trenutka kada su ljudi po\u010deli biti svjesni svojih psihi\u010dkih pote\u0161ko\u0107a i potrebe za psiholo\u0161kom stru\u010dnom pomo\u0107i, ali se sada \u010desto nemaju kome obratiti za pomo\u0107. Razvoj sustava brige za mentalno zdravlje na dr\u017eavnoj razini nije pratio destigmatizaciju i razvoj svjesnosti o psihi\u010dkim pote\u0161ko\u0107ama pa nam jo\u0161 uvijek nedostaje preventivnih mjera s ciljem za\u0161tite mentalnog zdravlja na svim dru\u0161tvenim razinama i jo\u0161 uvijek imamo vi\u0161estruko premalen broj stru\u010dnjaka mentalnog zdravlja u sustavu.<\/p>\n

Intervju se nastavlja nakon oglasa<\/em><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Prema va\u0161em mi\u0161ljenju, ho\u0107e li to biti (ili mo\u017eda ve\u0107 je) bolest novog doba gdje ve\u0107 itekako osje\u0107amo posljedice klimatskih promjena?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Posljedice klimatskim promjena ve\u0107 osje\u0107amo, bili mi toga svjesni ili ne. Ameri\u010dka psiholo\u0161ka organizacija opsuje tri razine utjecaja klimatskih promjena na na\u0161u dobrobit kroz utjecaj na fizi\u010dko zdravlje, mentalno zdravlje i zdravlje zajednica. Na razini mentalnog zdravlja, anksiozno-depresivne smetnje su naj\u010de\u0161\u0107i problemi tako da uz pandemiju i klimatske promjene, ako nastavimo ignorirati potrebu za sustavnim promjenama u brizi za mentalno zdravlje na dr\u017eavnoj razini, ove pote\u0161ko\u0107e mogu postati samo jo\u0161 \u010de\u0161\u0107e. Bez obzira bile njihovo izvori\u0161te klimatske promjene i pandemija ili visoki standardi i optere\u0107enje na poslu ili u \u0161koli.<\/p>\n

Kako si pomo\u0107i u takvim situacijama?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Relativno stabilna, sigurna i predvidljiva okolina nad kojom imamo neku razumnu razinu kontrole va\u017ena je za na\u0161u dobrobit. Zato, jedan je od na\u010dina no\u0161enja s ekolo\u0161kom anksiozno\u0161\u0107u obnavljanje osobnog do\u017eivljaja kontrole nad okolinom. Iako samostalno ne mo\u017eemo prevenirati u potpunosti \u0161tetan utjecaj klimatskih promjena, mo\u017eemo se usmjeriti na ono na \u0161to imamo utjecaj. Za po\u010detak, va\u017eno je dobro se informirati na pouzdanim izvorima i izbjegavati ekstremne sadr\u017eaje na dru\u0161tvenim mre\u017eama, unijeti u svakodnevnicu odr\u017eive opcije \u017eivota, tra\u017eiti podr\u0161ku bliskih osoba i razvijati povjerenje u na\u0161u psiholo\u0161ku otpornost, na\u010dine suo\u010davanja s problemima i optimizam.<\/p>\n

Dobro je imati na umu da perfekcionizmom oko ekolo\u0161ki odr\u017eivog na\u010dina \u017eivota vi\u0161e mo\u017eemo na\u0161tetiti sebi i drugima nego \u0161to mo\u017eemo pomo\u0107i Zemlji. Zato je dobro malo olabaviti kriterije i vje\u017ebati blagost prema sebi i drugima u na\u010dinima no\u0161enja s (ne)brigom za klimatske promjene. Uz to, mo\u017eemo tra\u017eiti podr\u0161ku stru\u010dnjaka ako nas ove ili neke druge brige zna\u010dajno ometaju u svakodnevnom funkcioniranju.<\/p>\n

Na Agronomskom fakultetu predajete kolegij Ekolo\u0161ka psihologija. \u0160to je zapravo glavna svrha ovog kolegija? Jesu li studenti zainteresirani za takvu vrstu kolegija?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ekolo\u0161ka psihologija je disciplina psihologije kojoj je u sredi\u0161tu zanimanja me\u0111uzavisan odnos pona\u0161anja ljudi i njihove okoline, bilo da je rije\u010d o prirodnoj okolini ili onoj koja je izmijenjena ljudskom aktivno\u0161\u0107u. Na\u0161a okolina ima neke objektivne karakteristike, a to kako \u0107emo ih mi do\u017eivjeti ovisi o nizu sociokulturalnih faktora, o na\u0161im osobinama, situacijskim i socijalnim uvjetima, kulturi, na\u0161im prethodnim iskustvima i trenuta\u010dnim potrebama. Sve navedeno i mnogo vi\u0161e od toga odre\u0111uje na\u0161 do\u017eivljaj okoline koji dalje usmjerava na\u010dine no\u0161enja s tom okolinom, a ti na\u010dini no\u0161enja povratno mijenjaju i preoblikuju okolinu u kojoj obitavamo.<\/p>\n

Ekolo\u0161ka psihologija se u svom za\u010detku 40-tih i 50-tih godina pro\u0161log stolje\u0107a bavila istra\u017eivanjem kako razli\u010dite svakodnevne okoline utje\u010du na dobrobit, pona\u0161anje i percepciju ljudi s naglaskom na izgra\u0111enu okolinu. Upravo te teme obra\u0111ujemo unutar predmeta Ekolo\u0161ka psihologija koji je obvezan za studente diplomskog studija Krajobrazne arhitekture. Kroz razvoj ekolo\u0161ke psihologije, fokus je preba\u010den na va\u017enost prirodne okoline za dobrobit ljudi te na odrednice ekolo\u0161ki odr\u017eivog pona\u0161anja. Odnosno, na istra\u017eivanje odrednica i stvaranje strategija koje oblikuju, poti\u010du i odr\u017eavaju ljudska pona\u0161anja u smjeru o\u010duvanja prirode. Tim temama se bavimo na izbornom predmetu Psihologija ekolo\u0161ki odr\u017eivog pona\u0161anja koji je otvoren za studente razli\u010ditih studija na Agronomskom fakultetu i postaje sve popularniji. Studenti su zainteresirani i motivirani za produbljivanje svojih spoznaja na ovom podru\u010dju, a evo ba\u0161 su nedavno studentice imale seminar upravo na temu ekolo\u0161ke anksioznosti.<\/p>\n

Jesu li mladi danas ta generacija koja je generalno vi\u0161e ekolo\u0161ki osvije\u0161tenija i ima vi\u0161e znanja o klimatskim promjenama, nego primjerice, starije generacije?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Neupitno je da su danas djeca i mladi dru\u0161tveno i politi\u010dki aktivni na podru\u010dju brige o klimatskim promjenama pa organiziraju npr. klimatske mar\u0161eve, globalne \u0161trajkove u\u010denika zbog klimatskih promjena i sli\u010dne akcije. Tako\u0111er, dana\u0161nji mladi odrastaju uz puno ve\u0107u svijest o klimatskim promjenama i svjedo\u010denje razli\u010ditim vremenskim nepogodama i ljudskim stradavanjima nastalim zbog ve\u0107 promijenjene klime. Dok sam ja bila mala vrhunac ekolo\u0161ke svijesti je bilo zatvoriti vodu dok pere\u0161 zube, sme\u0107e baciti u ko\u0161 za sme\u0107e, a ne na ulicu ili u more i eventualno odvojiti papir za recikliranje. Danas (i s pravom), o\u010dekujemo puno vi\u0161e, a istovremeno dinamika modernog ubrzanog \u017eivota ote\u017eava nam uvo\u0111enje i ustrajnost u kori\u0161tenju ekolo\u0161ki odr\u017eivih opcija.<\/p>\n

Ekolo\u0161ki rizik je te\u0161ko to\u010dno procijeniti stru\u010dnjacima, a osobito nama laicima. S obzirom da je visoko kompleksan i rezultat djelovanja velikog boja ljudi, a posljedice su \u010desto vremenski i geografski udaljene, lako mo\u017eemo precijeniti ili podcijeniti kakav ekolo\u0161ki rizik nosi na\u0161e pona\u0161anje. Slijedom toga, bez obzira na dob, jedan dio ljudi ignorira opasnost i ne mijenja pona\u0161anje jer \u201cnije to tako stra\u0161no\u201c, a drugi dio odlazi u suprotan ekstrem okupiranosti odr\u017eivim stilom \u017eivota uz koji se neminovno javljaju anksioznost i krivnja u slu\u010daju odstupanja od savr\u0161eno odr\u017eivog na\u010dina \u017eivota. Zbog toga, va\u017eno je izgraditi samopodr\u0161ku i potra\u017eiti podr\u0161ku od drugih kada se suo\u010davamo s ovakvim pote\u0161ko\u0107ama.<\/p>\n

green.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Razgovor sa dr Marinom \u0160tambuk, docenticom na Agronomskom fakultetu i \u010dlanicom Hrvatskog psiholo\u0161kog dru\u0161tva<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":363059,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[2837],"class_list":["post-363057","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-eko-anksioznost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/363057","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=363057"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/363057\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":363058,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/363057\/revisions\/363058"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/363059"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=363057"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=363057"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=363057"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}