{"id":363012,"date":"2023-01-23T07:28:29","date_gmt":"2023-01-23T06:28:29","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=363012"},"modified":"2023-01-23T07:28:29","modified_gmt":"2023-01-23T06:28:29","slug":"fojbe-mit-i-stvarnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/01\/23\/fojbe-mit-i-stvarnost\/","title":{"rendered":"Fojbe \u2013 mit i stvarnost"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Pi\u0161e: Nenad Jovanovi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Fojbe treba sagledati u kontekstu onog \u0161to se zbivalo u prvoj polovici 20. vijeka, slo\u017eili su se u\u010desnici me\u0111unarodnog nau\u010dnog skupa &#8220;Fojbe \u2013 mit i stvarnost&#8221;, koji je u organizaciji triju antifa\u0161isti\u010dkih organizacija iz Hrvatske, Slovenije i Italije odr\u017ean 20. januara u Novinarskom domu u Zagrebu. Skup su organizirali Savez antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista RH (SABA RH), Zveza zdru\u017eenj borcev za vrednote NOB Slovenije (ZZB) i Associazione Nazionale Partigiani d\u2019Italia (ANPI).<\/p>\n<p>&#8211; Tema fojbi, odnosno jama na kra\u0161kom terenu veoma je te\u0161ka za Hrvate, Talijane i Slovence, jer su sve strane bile prisutne u najcrnjem razdoblju ljudske povijesti, Drugom svjetskom ratu, koji je za sobom ostavio tragi\u010dne i krvave posljedice &#8211; rekao je predsjednik SABA RH Franjo Habulin.<\/p>\n<p>&#8211; Fojbe su o\u017eivjele s 10. velja\u010dom, datumom koji je u Italiji 2004. izabran kao spomendan, \u010dime je pru\u017eena mogu\u0107nost redefiniranja talijanskog polo\u017eaja. Treba ih sagledati u kontekstu onog \u0161to se zbivalo u prvoj polovici 20. stolje\u0107a: egzodus Slavena, talijanizacija, promjena imena, Rimski ugovori, Drugi svjetski rat i njegov ishod. Dr\u017eavne politike nikad nisu rekle &#8220;Dosta fa\u0161izaciji!&#8221;. Svake godine eskalira retorika neofa\u0161isti\u010dkog revan\u0161izma koji \u017eeli revidirati povijest o\u017eivljavaju\u0107i aveti nacionalizma i rasizma protiv Slavena i prisiliti na \u0161utnju sve one koji se ne sla\u017eu s njihovim manipulacijama. Nije mogu\u0107e govoriti o stradanju Talijana, fa\u0161ista, vojnika ili civila u kra\u0161kim jamama, a da se prethodno ne iznesu \u010dinjenice o progonima i fizi\u010dkim likvidacijama Hrvata i Slovenaca Istre, Rijeke i Dalmacije u doba fa\u0161isti\u010dkog totalitarizma i talijanske okupacije Jugoslavije, pogotovo \u0161to nijedan talijanski ratni zlo\u010dinac nije osu\u0111en zbog ratnih zlo\u010dina za vrijeme fa\u0161isti\u010dke okupacije &#8211; rekao je Habulin, zaklju\u010div\u0161i da Italija, za razliku od Njema\u010dke, nije pro\u0161la proces denacifikacije.<\/p>\n<p>Kriti\u010dan prema tretiranju fojbi, egzodusa Talijana nakon rata i rastu\u0107em revizionizmu bio je i predsjednik ZVEZE Marijan Kri\u017eman.<\/p>\n<p>&#8211; Talijanski Dan sje\u0107anja sve se vi\u0161e pamti po planiranom obliku o\u017eivljavanja talijanskog &#8220;pograni\u010dnog&#8221; fa\u0161izma. Italija nije o\u010distila svoj fa\u0161izam kao Njema\u010dka, dijelom zato \u0161to Slovenci i Hrvati nisu sposobni biti kao ponosni i ujedinjeni \u017didovi zbog svoje unutarnje podijeljenosti kako bi svijetu dali do znanja da smo bili prve \u017ertve fa\u0161izma, 18 godina prije nego \u0161to su Nijemci organizirali kristalnu no\u0107 protiv \u017didova. Nakon Mussolinijeva poziva na genocid u Puli 1920. ne samo da je gorjela Narodna ku\u0107a u Trstu, nego deseci slovenskih i hrvatskih kulturnih domova, sve na\u0161e trgovine, tiskare, razni uredi, uni\u0161tavali su tvrtke, \u010dak i pucali na na\u0161u djecu. Vi\u0161e od 100.000 ljudi pobjeglo je u Jugoslaviju i preko mora. Bio je to po\u010detak planiranog genocida koji je ubrzan nakon napada na Jugoslaviju &#8211; rekao je Kri\u017eman.<\/p>\n<p>&#8211; Talijanski revizionisti sada \u017eele biti \u017ertve. Oni nisu \u017ertve, oni su krvnici, a ovih dana ih je na to podsjetila njihova \u017eidovska zajednica. Talijanska politika, a time i mediji, \u010dine sve \u0161to mogu da se od krvnika pretvore u naciju \u017ertava. Naravno da su \u017ertve, ali ne njema\u010dkog nacizma ili jugoslavenskog komunizma, nego njihovog fa\u0161izma &#8211; naglasio je Kri\u017eman.<\/p>\n<p>&#8211; Talijani ne govore o svojim ratnim zlo\u010dinima ili vojnicima koji su poginuli na afri\u010dkim rati\u0161tima i po savezni\u010dkim logorima. \u010cak je i u Trstu 800 ljudi poginulo u savezni\u010dkom bombardiranju. Za\u0161to im jo\u0161 nisu postavili ni jednu spomen plo\u010du? &#8211; rekao je Kri\u017eman.<\/p>\n<p>Predsjednik ANPI-a Gianfranco Pagliarulo podsjetio je na proces usugla\u0161avanja tri antifa\u0161isti\u010dke organizacije po pitanju borbe protiv revizionizma i negiranja ratnih zlo\u010dina, uklju\u010duju\u0107i i pitanje fojbi, \u010demu bi trebali pomo\u0107i skupovi u Milanu, Novoj Gorici i Zagrebu.<\/p>\n<p>&#8211; Mi imamo Dan sje\u0107anja na stradale u fojbama 1943. i 1945., ali nemamo dan sje\u0107anja na sve \u017ertve zlo\u010dina koje su talijanski vojnici po\u010dinili po okupiranim zemljama, nemamo dan sje\u0107anja na talijanske vojnike i civile poginule u ratu, nemamo dan sje\u0107anja na 600.000 talijanskih vojnika koji su nakon kapitulacije 1943. zavr\u0161ili u njema\u010dkim logorima. Moramo osuditi zlo\u010dine u fojbama, jer su dijelom i \u010din osvete nad nevinim ljudima, ali i sve zlo\u010dine koje je po\u010dinila talijanska strana &#8211; rekao je i pozvao na normalizaciju odnosa me\u0111u tri zemlje i prihva\u0107anje vrijednosti antifa\u0161izma.<\/p>\n<p>Histori\u010dar Davor Mandi\u0107, \u010dija je knjiga &#8220;Fojbe: mit i stvarnost&#8221; predstavljena u decembru 2022., govorio je o objavljenim i zaboravljenim istinama, podsjetiv\u0161i da su partizani 1943. formirali organe vlasti i uredili snabdijevanje hranom, promet, \u010dak i rad banaka kako bi ljudi mogli uzeti novac za hranu.<\/p>\n<p>&#8211; U tom procesu dolazilo je do upotrebe sile, a slijedom toga i zlo\u010dina. Onima koji su se priklju\u010dili ustani\u010dkom pokretu, nakon iskustva 23-godi\u0161njeg fa\u0161isti\u010dkog terora, prisilne denacionalizacije i asimilacije, zatvora i deportacija ili pljenidbi imanja, otvorena je mogu\u0107nost iskazivanja bijesa, ali ne prema talijanskom narodu, nego prema nositeljima talijanske politike. Dostupni osobni dosjei ve\u0107ine stradalnika i \u017ertava, objavljene istine i osmrtnice, potvr\u0111uju da se nije dogodio obra\u010dun hrvatskih nacionalista s pripadnicima talijanskoga naroda, ve\u0107 s fa\u0161istima i suradnicima okupatora &#8211; rekao je Mandi\u0107, ali i dodao da doga\u0111aji ukazuju da je u tim presudama presudno bilo usmeno svjedo\u010denje pojedinca, da se iskazi nisu mogli provjeriti, da je bilo i denuncijacija iz zavisti, osvete, bijesa i mr\u017enje, da je sudbina uhi\u0107enika ovisila o procjenama i saznanjima istra\u017eitelja, da je bilo i krivih procjena, ali i neodgovornih pojedinaca.<\/p>\n<p>&#8211; Fojbe i egzodusi povijesna su ba\u0161tina hrvatskog, slovenskog i talijanskog naroda i zato je vrijeme za pomirbu, za tra\u017eenje oprosta za obiteljske tragedije, zlo\u010dine i bezumne odmazde po\u010dinjene na istarskom poluotoku u proteklom stolje\u0107u. Vrijeme je za promicanje kulture tolerancije i okupljanja, a ne razdvajanja naroda na trome\u0111i Hrvatske, Slovenije i Italije -zaklju\u010dio je Mandi\u0107.<\/p>\n<p>Slovenska histori\u010darka Nevenka Troha govorila je o hap\u0161enjima, deportacijama i pogubljenjima u Julijskoj krajini u maju 1945.<\/p>\n<p>&#8211; Iako su se talijanske lijeve stranke u ratu udru\u017eile sa slovenskim oslobodila\u010dkim pokretom, suradnju s drugim snagama otpora ote\u017eavali su uglavnom kontradiktorni zahtjevi za granicama, a ne antikomunizam, jer je talijanska komunisti\u010dka partija bila najmo\u0107nija stranka u koaliciji Talijanski nacionalni oslobodila\u010dki odbor. Na kraju rata svaka je strana o\u010dekivala svog osloboditelja, angloameri\u010dke snage ili Jugoslavensku armiju, a na drugoj je prepoznala novog okupatora. Nakon \u0161to su to podru\u010dje oslobodile jugoslavenske snage s jedne i 8. britanska armija s druge strane, slijedila je 40-dnevna dvostruka okupacija u okviru koje su jugoslavenske vlasti sve do povla\u010denja iz Trsta i Gorice provodile upravu koju je tamo\u0161nje stanovni\u0161tvo razli\u010dito prihva\u0107alo, po liniji fa\u0161izam \u2013 antifa\u0161izam, a tako je postupala i policija. Iako se tih godina pri\u010dalo o preko 2.400 \u017ertava, prema podacima o nestalima u \u0161to spadaju i ubijeni, ustanovljeno je da nedostaje 601 osoba sa stalnim boravkom na podru\u010dju dana\u0161nje provincije Trst, 901 osoba s prebivali\u0161tem na podru\u010dju tada\u0161nje Gori\u0161ke, dok je s podru\u010dja Istre nestalo manje od sto ljudi. Za nestale koji na podru\u010dju Trsta i Gorice nisu imali stalno prebivali\u0161te ili one koji su nestali na podru\u010djima u sastavu Hrvatske nema podataka \u2013 kazala je Troha.<\/p>\n<p>&#8211; Iz strukture tih 1.600 nestalih osoba, za koje imamo to\u010dne podatke, vidimo da su oni u velikoj mjeri bili suradnici fa\u0161izma i okupatora, uklju\u010duju\u0107i pripadnike vojnih, paravojnih, domoljubnih i policijskih jedinica koje su simbolizirale fa\u0161isti\u010dku dr\u017eavu, od kojih mnogi nisu po\u010dinili zlo\u010dine. Me\u0111u nestalima su i neki suradnici talijanskog oslobodila\u010dkog pokreta ili oni koji su pogubljeni zbog osobne odmazde. Malo je \u017eena i nekoliko maloljetnika. Ve\u0107ina su Talijani, ali su tu i Slovenci i predstavnici drugih naroda. To je bilo razdoblje rje\u0161avanja ra\u010duna, ne s Talijanima kao nacijom, jer s njima ve\u0107 dvije godine postoji suradnja na liniji oslobo\u0111enja, ve\u0107 s fa\u0161izmom i nacizmom &#8211; zaklju\u010duje Troha.<\/p>\n<p>Federico Tenca Montini usporedio je procese revizionizma u zemljama regije, po\u010dev\u0161i od 1943. kad je nakon ekshumacije Talijana koje su pobili partizani organiziran takozvani Dan sje\u0107anja.<\/p>\n<p>&#8211; Nakon rata i u vrijeme tr\u0161\u0107anske krize fojbe su bile vrlo popularne, da bi se nakon normalizacije odnosa Jugoslavije sa Zapadom to smirilo, a ponovo dobilo na intenzitetu krajem 80-ih godina pro\u0161log vijeka &#8211; rekao je Montini i spomenuo revizionizam vezan za Jasenovac i Holokausta u Hrvatskoj te rehabilitaciju Dra\u017ee Mihajlovi\u0107a i \u010detnika u Srbiji.<\/p>\n<p>Na konferenciji, kojoj su prisustvovali i izaslanici predsjednika RH, ministarstava vanjskih poslova i kulture i nevladinih organizacija, za kraj januara najavljeno je dono\u0161enje zajedni\u010dke Deklaracije o fojbama, a za septembar trilateralno obilje\u017eavanje 80. godi\u0161njice oslobo\u0111enja konclogora Kampor na Rabu.<\/p>\n<blockquote><p><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/fojbe-mit-i-stvarnost\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Portal Novosti<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nije mogu\u0107e govoriti o stradanju Talijana, fa\u0161ista, vojnika i civila u kra\u0161kim jamama, a da se prethodno ne iznesu \u010dinjenice o progonima i fizi\u010dkim likvidacijama Hrvata i Slovenaca u doba fa\u0161isti\u010dke okupacije Jugoslavije, re\u010deno je na nau\u010dnom skupu koji su organizirali antifa\u0161isti Hrvatske, Slovenije i Italije<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":363013,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[1079,2833,2834],"class_list":["post-363012","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-fasizam","tag-fojba","tag-fojbe"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/363012","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=363012"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/363012\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":363014,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/363012\/revisions\/363014"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/363013"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=363012"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=363012"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=363012"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}