{"id":362956,"date":"2023-01-22T07:54:20","date_gmt":"2023-01-22T06:54:20","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=362956"},"modified":"2023-01-22T07:54:20","modified_gmt":"2023-01-22T06:54:20","slug":"bosna-neprijateljska-zemlja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/01\/22\/bosna-neprijateljska-zemlja\/","title":{"rendered":"Bosna, neprijateljska zemlja"},"content":{"rendered":"

Autor: Gianfranco Schiavone<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Pro\u0161le su dvije godine od po\u017eara koji je sravnio sa zemljom raspadnuti izbjegli\u010dki kamp u Unsko-sanskom kantonu u Bosni i Hercegovini, ostaviv\u0161i na ledu 1200 osoba. Pravu prirodu \u201cnovog\u201d centra otkrili su danas predstavnici Europske komisije: mjesto detencije migranata koji prolaze balkanskom rutom.<\/p>\n

Prije dvije godine, 23. prosinca, stra\u0161an je po\u017ear sravnio sa zemljom prekarni i nesigurni izbjegli\u010dki kamp, jedan od prvih u Unsko-sanskom kantonu, u Bosni i Hercegovini, ostavljaju\u0107i ostavljaju\u0107i vi\u0161e od 1200 osoba bez za\u0161tite. Nakon dugog razdoblja u kojem su izbjeglice bile smje\u0161tene u ekstremnim uvjetima, u \u0161atorima li\u0161enim bilo \u010dega, izlo\u017eene ledu zimi, gotovo godinu dana kasnije, u studenom 2021, otvoren je Temporary reception centre<\/em> (Trc) u Lipi.<\/p>\n

Ali gdje je Lipa? Radi se malome selu smje\u0161tenom na visoravni, u op\u0107ini Biha\u0107, na otprilike 800 metara nadmorske visine, dva kilometra udaljenom od dr\u017eavne asfaltirane ceste, te 24 kilometra od prvog grada, Biha\u0107a, i od osnovnih usluga kao \u0161to su bolnice, po\u0161te, \u0161kole, stanice, trgovine, te od ostale infrastrukture. Situacija potpune izolacije pretvorila ga je u gotovo idealni model za zatvorene kampove u Europi (za analizu zatvorenih kampova u Europi prajte izlaganja s me\u0111unarodnog kongresa odr\u017eanog u Centru Balducci u Zuglianu u svibnju 2022) .<\/p>\n

Kao \u0161to je istaknuto u izvje\u0161taju \u201cLipa, kamp europskog poraza<\/a>\u201c, koji je objavio RiVolti ai Balcan<\/a>i<\/em> u prosincu 2021, \u201codluka da se izgradi kamp velikih dimenzija namijenjen me\u0111u ostalim smje\u0161taju obitelji i maloljetnika bez pratnje na posve izoliranoj lokaciji, gdje su uvjeti zahvaljuju\u0107i nadmorskoj visini i klimi posebice te\u0161ki (preko zime temperature se spu\u0161taju na minus petnaest stupnjeva), ne ukazuje ni na minimum razuma, a kamoli humanosti. Ljudima koji su tamo zatvoreni uskra\u0107ena je mogu\u0107nost odr\u017eavanja \u010dak i najjednostavnijih dru\u0161tvenih odnosa jer nemaju mogu\u0107nosti interakcije s bilo kim tko \u017eivi izvan kampa i ne mogu oti\u0107i ni u i jedno naseljeno mjesto\u201d. U Izvje\u0161\u0107u se nagla\u0161ava kako \u201cnitko od ljudi zatvorenih u logoru formalno ne trpi ograni\u010denje svoje osobne slobode, ali lukava strategija nepristupa\u010dne lokacije onemogu\u0107uje u\u010dinkovito ostvarivanje slobode kretanja stvaraju\u0107i oblik segregacije bez presedana, bez pravne osnove i bez potrebe da se donese bilo kakva odredba. Na ovaj na\u010din ono \u0161to se zakonski nije moglo provesti, odnosno zatvaranje svih migranata, cilj je koji se u praksi ipak ostvaruje\u201d.<\/p>\n

Glavna karakteristika logora Lipa bila je, do trenutka njegova otvaranja, neodre\u0111enost pravne prirode takvog mjesta. Nije prihvatni centar za tra\u017eitelje azila, ali je i to. Nije tranzitni kamp za migrante koji \u017eele nastaviti svoj put prema Europskoj Uniji, ali je i to. Nije mjesto segregacije, ali je i to. Drugim rije\u010dima, neka vrsta vi\u0161estrukog ili \u201cteku\u0107eg\u201d mjesta, upotrebljivog u razli\u010dite svrhe. Kao \u0161to se primje\u0107uje u gore spomenutom izvje\u0161\u0107u RiVolti ai Balcani<\/em>, \u201eprivremeni prihvatni centar Lipa, kao i druge strukture u Bosni i Hercegovini, ali s izra\u017eenijim karakteristikama, preuzima stoga ulogu mjesta u koje se zatvaraju ljudi kojima je uskra\u0107eno ostvarivanje slobode jam\u010de\u0107i im minimalnu razinu egzistencije na vrijeme koje ostaje neodre\u0111eno budu\u0107i da u zato\u010deni\u010dkom logoru ne mo\u017ee do\u0107i do evolucije pravnog i dru\u0161tvenog stanja \u2018prihva\u0107ene\u2019 osobe; situacija svakog od onih koji ostaju u logoru suspendirana je u vremenu koje ne prolazi i mo\u017ee se promijeniti samo nestankom osobe koja je po cijenu neizrecive patnje uspjela \u2018prije\u0107i\u2019 granicu ili njezinom odlukom da promijeni rutu\u201d.<\/p>\n

Tako je otprilike godinu dana kamp Lipa vr\u0161io vi\u0161estruke funkcije i, nakon razdoblja u kojoj je bio poluprazan zbog drasti\u010dnog smanjenja prolaska ljudi koji su se kretali kroz Bosnu, bilje\u017ei blago pove\u0107anje posje\u0107enosti od rujna 2022. godine. Od 28. studenoga do 11. prosinca ove godine u Lipi je zabilje\u017eena 201 osoba, gotovo svi Afganistanci, od 1512 mjesta koliki je kapacitet, isti\u010de se u periodi\u010dnom izvje\u0161\u0107u<\/a> Me\u0111unarodne organizacije za migracije. Isto izvje\u0161\u0107e izvje\u0161tava o trendu dolazaka migranata u Bosnu i Hercegovinu izme\u0111u 2017. i 2022. godine, isti\u010du\u0107i kako, osim 2017. godine, godine u kojoj je zapo\u010deo fenomen migracija u zemlji, nisu postojale velike fluktuacije u trendu dolazaka, te se bilje\u017ei u prosjeku 21.000 ljudi godi\u0161nje, \u0161to je, ponovno, scenarij prili\u010dno razli\u010dit u odnosu na neprestanu uzbunu koja truje javnu raspravu.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Izvor: Me\u0111unarodna organizacija za migracije, prosinac 2022.<\/p>\n

Ma\u0111ar Oliv\u00e9r V\u00e1rhelyi<\/a><\/strong> povjerenik je Europske komisije s mandatom da \u201eosigura vjerodostojnu EU perspektivu za Zapadni Balkan, uklju\u010duju\u0107i napredak u procesu pristupanja\u201d kao i da \u201eubrza strukturne i institucionalne reforme na zapadnom Balkanu, s posebnim osvrtom na vladavinu prava, gospodarski razvoj i reformu javne uprave\u201d. U svom govoru prije nekoliko tjedana<\/a> (28.11.2022.), povodom potpisivanja Memoranduma o sporazumu izme\u0111u Bosne i Hercegovine i IOM-a o repatrijacijama, obra\u0107aju\u0107i se Vladi Bosne i Hercegovine i odgovornoj osobi IOM-a BiH, Talijanki Lauri Lungarotti<\/strong>, V\u00e1rhelyi je upotrijebio posebno brutalan jezik rekav\u0161i da se \u201cZapadni Balkan jo\u0161 jednom suo\u010dava sa sve ve\u0107im pritiskom ilegalnih migracija, \u0161to predstavlja ozbiljnu ku\u0161nju za sigurnost, stabilnost i prosperitet regije. Moramo to zaustaviti. Moramo djelovati zajedno. Moramo djelovati koordinirano. [\u2026] Moramo oja\u010dati za\u0161titu granica u najja\u010dem smislu te rije\u010di. Mora biti jasno da EU ljude prihva\u0107a samo sigurnim i legalnim putevima. Vrata nisu otvorena ilegalnim ulascima. Stoga \u0107e oni koji ne ispunjavaju uvjete za ostanak morati biti vra\u0107eni u svoje zemlje bez odlaganja. Mora se shvatiti da \u0107emo \u0161tititi integritet na\u0161eg sustava azila. Rastu\u0107e zloporabe azila i la\u017eni zahtjevi za azil su neprihvatljivi.\u201d<\/p>\n

Povjerenik V\u00e1rhelyi ne daje informacije o tome koje su to rastu\u0107e zloporabe azila. Misli li mo\u017eda na Afganistance \u010dije je pravo na za\u0161titu evidentno i koji predstavljaju, prema podacima IOM-a, 74% prisustva u BiH? Na Irance? Sirijce? Druge? Kako proizlazi iz izvje\u0161\u0107a UNHCR-a iz rujna 2022<\/a>., slika sustava azila u BiH ostaje zabrinjavaju\u0107a.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Aktivnosti na procesuiranju zahtjeva za azil u Bosni i Hercegovini u razdoblju 2018.-2022. Izvor: UNHCR, 2022.<\/p>\n

Vidljivo je da ne samo da se broj zahtjeva za azilom u BiH ne pove\u0107ava, kao \u0161to bi bilo razumno o\u010dekivati s obzirom na op\u0107i porast migracija na Balkanu i zbog porijekla migranata iz zemalja s vrlo visokim rizikom, nego se on \u010dak smanjuje i pada na smije\u0161ne brojke. Izbjegli\u010dki status u Bosni i dalje gotovo da ne postoji, kao ni supsidijarna za\u0161tita, unato\u010d prisutnosti nekih ukrajinskih dr\u017eavljana kojima je ona priznata. Situacija su\u0161tinskog nepostojanja sustava azila u Bosni stoga ostaje nepromijenjena u 2022. godini u odnosu na stanje iz prethodne godine istaknuto u izvje\u0161\u0107u Rivolti ai Balcani<\/em> \u201eBosna i Hercegovina, nedostatak prihvata. Od umjetno stvorenog izvanrednog stanja do zato\u010deni\u010dkih logora koje financira Europska unija<\/a><\/em>\u201d iz srpnja 2021., gdje je upravo u odnosu na Bosnu i druge zemlje Zapadnog Balkana istaknuto kako je \u201c\u010dinjenica da je na Zapadnom Balkanu pravo na azil jo\u0161 uvijek u nultoj godini klju\u010dno pitanje za politiku EU koja mora postati svjesna hitnosti pru\u017eanja potpore zemljama tog podru\u010dja u postupnoj izgradnji vlastitih u\u010dinkovitih sustava prihvata, za\u0161tite i odr\u017eive socijalne uklju\u010denosti (tj. s vrlo malim, ali rastu\u0107im brojevima) kao ve\u0107 nazna\u010deno u preporukama mre\u017ee RiVolti ai Balcani. No, \u010dini se da Europska unija za to u ovom trenutku nije nimalo zainteresirana, te je usmjerena isklju\u010divo prema politikama push-backa<\/em> koje se provode na bilo koji na\u010din, pa i nezakonit, te zatvaranja izbjeglica na Balkanu, za \u010diju je provedbu voljna ulo\u017eiti ogromna sredstva \u201c.<\/p>\n

Nimalo se ne brine o tome kako oja\u010dati sustav azila u Bosni i \u0161to u\u010diniti s tisu\u0107ama ljudi koji prolaze kroz zemlju, a kojima je o\u010dito potrebna za\u0161tita (plan relokacije u EU? Izvanredna potpora Bosni da omogu\u0107i socijalnu integraciju barem dijela izbjeglica u zemlji?) \u2013 tako barem proizlazi iz izjava komesara V\u00e1rhelyija spomenutom prigodom. On je, posve suprotno, pozivaju\u0107i se na politike Europske komisije najavio je da \u201cradimo rebalans i mijenjamo svoje prioritete i djelovanje, fokusiraju\u0107i se vi\u0161e na borbu protiv krijum\u010darenja, za\u0161titu granica i repatrijaciju. U tu svrhu, pove\u0107at \u0107emo na\u0161e financiranje zapadnog Balkana za 60%, na vi\u0161e od 350 milijuna eura do 2024. godine. Europska unija je u posljednje dvije godine ve\u0107 usvojila projekte vrijedne 170 milijuna eura. Na\u0161a podr\u0161ka ima \u010detiri komponente. Prvo, upravo smo usvojili strate\u0161ki paket od 30 milijuna eura za pomo\u0107 regiji u borbi protiv krijum\u010darenja i organiziranih kriminalnih skupina. Drugo, tu je paket pomo\u0107i od 40 milijuna eura za ja\u010danje kapaciteta za za\u0161titu granica. Od ovog paketa, Bosna i Hercegovina je samo ove godine imala pravo na 6,4 milijuna eura potpore. Na temelju zahtjeva va\u0161ih nadle\u017enih tijela isporu\u010dujemo opremu za za\u0161titu granice i nadzor kao \u0161to su dronovi, termalne kamere, sustavi videonadzora, vozila za nadzor i komunikacijske mre\u017ee.\u201d<\/p>\n

Ne samo to. V\u00e1rhelyi je tako\u0111er najavio \u201cnovi pilot projekt vrijedan 500.000 eura s Bosnom i Hercegovinom i IOM-om za potporu dobrovoljnim i prisilnim repatrijacijama. Ovim \u0107e se projektom oja\u010dati kapacitet repatrijacije migranata koji ne ispunjavaju uvjete za me\u0111unarodnu za\u0161titu i koji \u0107e biti vra\u0107eni izravno iz regije u svoje zemlje podrijetla. Ovi novi sporazumi tako\u0111er \u0107e se preslikati u druge zemlje u regiji\u201d.<\/p>\n

U zemlji kao \u0161to je Bosna i Hercegovina, \u010diji sustav azila sadr\u017ei tako duboke disfunkcije, kako u pogledu prihvata tako i u pogledu adekvatnog razmatranja zahtjeva za za\u0161titu, potrebno je su\u0161tinski ispitati (radi li to IOM?) jesu li takozvani dobrovoljni povratci zaista dobrovoljni, te mogu li postati oblici prikrivenoga prisilnog uklanjanja; odnosno moramo se zapitati nisu li to oblici bijega iz ekstremnih \u017eivotnih uvjeta koji traju godinama, takvih da navode ljude da se \u010dak odlu\u010de vratiti u zemlju iz koje su pobjegli i u kojoj dobro znaju da riskiraju progone, mu\u010denje i smrt, ali barem u njima poznatom dru\u0161tvenom i kulturnom kontekstu, umjesto da i dalje poku\u0161avaju ostati u drugoj neprijateljskoj zemlji u kojoj uzalud tra\u017ee za\u0161titu.<\/p>\n

U zaklju\u010dku V\u00e1rhelyijevih izjava na\u0161la se upravo Lipa. \u201cDanas (28. studenog 2022., op. ur.) najavljujem jo\u0161 jedan pilot projekt vrijedan 500.000 eura za kamp Lipa. Moramo dr\u017eati pod kontrolom na\u0161e detencijske objekte u Lipi i regiji, \u0161to zna\u010di da la\u017ene tra\u017eitelje azila moramo zadr\u017eati dok se ne vrate u svoje zemlje porijekla. I u ovom \u0107e se slu\u010daju projekt replicirati u drugim zemljama regije\u201d.<\/p>\n

Posebnu pozornost zaslu\u017euju rije\u010di V\u00e1rhelyija u kojima on ka\u017ee da \u201cwe need to keep our detention facilities in Lipa and the region<\/em>\u201d, na taj na\u010din \u201cna\u0161 detencijski objekt u Lipi\u201d predstavljaju\u0107i kao da ve\u0107 postoji, dok je u stvarnosti Lipa sada samo centar za privremeni tranzit. Ovakvom se tipu lapsusa ne treba \u010duditi \u2013 on jednostavno otkriva evoluciju \u201cteku\u0107eg\u201d kampa Lipe prema novom obliku kampa, onom detencijskog centra. Cilj koji je samo prividno u suprotnosti sa svojim inicijalnim idejima, ali je zapravo ve\u0107 skriven u po\u010detnoj pravnoj neodre\u0111enosti s kojom je taj kamp nastao i razvio se.<\/p>\n

\n
Prilog Gianfranca Schiavonea<\/strong>\u00a0 originalno je objavljen 20. prosinca 2022. na portalu Altereconomia.it<\/em><\/a>, pod naslovom L\u2019infinita parabola di Lipa: da struttura \u201cliquida\u201d a centro di detenzione per i migranti<\/em>. Za H-Alter<\/em> prevela Josipa Luli\u0107<\/strong>.<\/h6>\n<\/blockquote>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U zemlji kao \u0161to je Bosna i Hercegovina, \u010diji sustav azila sadr\u017ei tako duboke disfunkcije u pogledu prihvata i adekvatnog razmatranja zahtjeva za za\u0161titu, potrebno je su\u0161tinski ispitati jesu li takozvani dobrovoljni povraci zaista dobrovoljni, te mogu li postati oblici prikrivenoga prisilnog uklanjanja ljudi. Moramo se zapitati nisu li to oblici bijega iz ekstremnih \u017eivotnih uvjeta koji traju godinama, takvih da navode ljude da se \u010dak odlu\u010de vratiti u zemlju iz koje su pobjegli i u kojoj dobro znaju da riskiraju progone, mu\u010denje i smrt.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":196505,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-362956","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/362956","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=362956"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/362956\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":362958,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/362956\/revisions\/362958"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/196505"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=362956"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=362956"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=362956"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}