{"id":362907,"date":"2023-01-21T08:31:25","date_gmt":"2023-01-21T07:31:25","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=362907"},"modified":"2023-01-21T08:31:25","modified_gmt":"2023-01-21T07:31:25","slug":"mir-iz-1919-uzrokovao-je-ii-svjetski-rat-sada-bi-mogao-i-iii","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/01\/21\/mir-iz-1919-uzrokovao-je-ii-svjetski-rat-sada-bi-mogao-i-iii\/","title":{"rendered":"Mir iz 1919. uzrokovao je II svjetski rat, sada bi mogao i III"},"content":{"rendered":"

Autor: Mario Stefanov<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ruska agresija na Ukrajinu pokrenula je rat koji ima potencijal eskalacije po prostoru i vremenu i koji, usisavaju\u0107i u sebe sve \u0161iri krug dr\u017eava koje izravno ili prikriveno i posredno podr\u017eavaju jednu ili drugu stranu, polako prerasta u novi veliki europski rat, a posljedi\u010dno i u globalni.<\/p>\n

Taj novi europski rat izazvan ruskim poku\u0161ajem revizije u\u010dinaka propasti Ruskoga Carstva po okon\u010danju prvoga europskog Velikog rata i kasnije propasti druge iteracije ruskoga imperija, SSSR-a nakon zavr\u0161etka hladnoga rata, sve o\u010ditije se iskazuje kao nastavak neprekinutog kauzalnog niza velikih europskih ratova zapo\u010detih po\u010detkom pro\u0161log stolje\u0107a.<\/p>\n

Ruska agresija svojim neuspje\u0161nim poku\u0161ajem povratka Moskve na geopoliti\u010dke pozicije kako s po\u010detka tako i s kraja pro\u0161log stolje\u0107a -ovisno o tome kakve ratne sre\u0107e bude imala ili ne-signalizira da Europi jo\u0161 prijete zlodusi nikad prevladane pro\u0161losti i prokletstvo ratova koji svojom nedovr\u0161eno\u0161\u0107u i mirovnim poretkom koji su stvorili u logi\u010dnom i kauzalnom povijesnom slijedu produciraju nove ratove.<\/p>\n

\n

Duh Velikog rata<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Nad Europom se, nema dvojbe, i dalje nadvija zloduh, sada jasno vidimo, neprekinutog niza ratova i mirovnog poretka koji, nikada, tijekom cijelog jednog stolje\u0107a nije osigurao istinski mir u Europi. Nad ponovno ratnom Europom i dalje je duh zlosretnoga Versajskog mirovnog poretka skovanog pod ameri\u010dkim i britanskim patronatom nakon I. svjetskog rata i koji se, unato\u010d poku\u0161ajima modifikacije, nikada nije uspio ostvariti kao realni mirovni sustav nego samo kao mirovni provizorij koji je generirao nove ratove.<\/p>\n

Bilo je samo pitanje vremena kada \u0107e izroditi novi rat motiviran starim, nikada odba\u010denim imperijalnim ambicijama i geopoliti\u010dkim doktrinama. Rusija, predvo\u0111ena Putinom, dovela se u poziciju sile koja je u nastavku ratnog slijeda na europskim prostorima pokrenula novi europski rat. Nakon takve eskalacije ratnog nasilja ostaje pitanje ne samo kako zatvoriti novi europski ratni ponor nego kako napokon nakon cijelog stolje\u0107a uzastopnih europskih ratova zaustaviti ratni niz. Jedno je sigurno, posljedice i geopoliti\u010dki u\u010dinci prohujalih europskih ratova ne mogu se prebrisati, ali isto tako je sigurno da bez kona\u010dnog dokidanja mirovnog poretka stvorenog prije vi\u0161e od jednog stolje\u0107a u Europi nikada ne\u0107e biti trajnog mira. Bez dekompozicije mirovnog poretka koji svoje porijeklo vu\u010de iz dvora Versaillesa nema europskog mira.<\/p>\n

Nesvjesne da suvremena Europa u svojoj biti po\u010diva na temeljima stolje\u0107e starog i opakog mirovnog poretka sklopljenog u Versaillesu, koji je stvorio uvjete za pokretanje drugoga velikog europskog rata 20. stolje\u0107a, europske elite odbijale su prihvatiti \u010dinjenicu da ve\u0107 gola logika kazuje kako taj isti poredak predstavlja iznimno veliku opasnost, \u0161to se sada i jasno pokazuje. Jednostavno nije mogu\u0107e stvoriti istinski mir u Europi bez razgradnje staroga mirovnog poretka niti se na njegovim temeljima mo\u017ee graditi Europska unija.<\/p>\n

\n

Vje\u010dna vatra<\/h2>\n<\/blockquote>\n

To stoga \u0161to taj poredak sadr\u017ei zlu klicu uvijek novih i novih europskih sukoba. Sustav koji uporno stvara Europska unija utemeljen upravo na tom Versajskom poretku evidentno vodi novim sukobima i ratovima. Uostalom, samo politi\u010dki slijepac ne vidi da u Europi, usporedno s ruskom agresijom na Ukrajinu, ponovno sve vrije, prou\u010davaju se stare karte i po njima iscrtavaju nove crte, u ti\u0161ini mnogi u Europi, koji si to mogu priu\u0161titi, poku\u0161avaju graditi svoja mala i velika carstva, gledaju\u0107i kako ispraviti stare ili pak nove nepravde nastale u procesu stvaranja Europske unije kao poku\u0161aja transformacije starog Versajskog mirovnog poretka. Ni\u0161ta se nije promijenilo osim podjele uloga u tom istom velikom versajskom cirkusu, koji uporno producira podjele i sukobe europskih naroda. Europske granice, \u0161to je uistinu zastra\u0161uju\u0107a spoznaja, ostale su gotovo potpuno identi\u010dne onim granicama koje su iscrtane nakon pogodbi versajskih pobjednika, nakon I svjetskog rata, poglavito u Srednjoj i Isto\u010dnoj Europi. One su danas, koliko god to bilo naizgled nestvarno, jo\u0161 geopoliti\u010dki okvir suvremene Europe. Demoni Versajskog poretka u svim njegovim modifikacijama i dalje razaraju povjerenje, unose sukobe u odnose europskih naroda i vuku u nove ratne kataklizme.<\/p>\n

U preobrazbi europskog mirovnog sustava, koji to zapravo nikada nije postao nego je producirao sukobe i ratove, poku\u0161ava se uporno izgraditi i nova europska integracija Europske unije, \u0161to je apsurdno.<\/p>\n

Potrebno je dokinuti stari poredak na koji se posredno u svojoj agresiji i imperijalnom ratu protiv Ukrajine poziva \u010dak i Rusija kako bi se u Europi prekinuo ratni niz, a ne na njemu i njegovim ostacima graditi Europsku uniju. Tako odr\u017eavan i kori\u0161ten poredak je, uza sve zle odlike onoga \u0161to je ugovorima nametnuto nakon I. svjetskog rata, od ratnih pobjednika, dobio i nove koji posljednjih desetlje\u0107a \u0161iroko otvaraju vrata novim sukobima na europskim prostorima.<\/p>\n

\n

Nepravedni mir<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Nastao je zapravo obrat odnosa mo\u0107i unutar istog poretka i stvorila se nova struktura dominacije. Starim demonima pridru\u017eili su se tako novi. Dok je izvorno Njema\u010dka stavljena u podre\u0111eni polo\u017eaj i zlostavljana, stvaranjem EU-a nastao je obrat \u2013 Njema\u010dka je postala hegemon. I to sve u istom vra\u017ejem mirovnom sustavu koji je samo oja\u010dan trajnom ameri\u010dkom vojnom i politi\u010dkom prisutno\u0161\u0107u u Europi nakon 1945., \u0161to je zapravo i prili\u010dno logi\u010dno jer su Amerikanci i njihov predsjednik Woodrov Wilson uz britansku asistenciju odigrali klju\u010dnu ulogu u stvaranju Versajskog mira za Europu. Versajski poredak u Europi iz izvornog oblika transformirao se u europske i transatlantske integracije.<\/p>\n

Povjesni\u010dar ekonomije Robert Skidelsky, predava\u010d na Oxfordu i stalni profesor politi\u010dke ekonomije na sveu\u010dili\u0161tu Warwick, me\u0111u rijetkima je koji politi\u010dke prilike u Europi i strukturiranje unutarnjih odnosa unutar Europske unije dovode u vezu sa stolje\u0107e starim Versajskim poretkom kojeg je Europska unija samo posljednji izdanak.<\/p>\n

On upozorava da takva Europska unija stvara isti krizni potencijal kao i izvorno sklopljeni versajski mirovni sustav.<\/p>\n

Ni\u0161ta se, prema njemu, bitno nije promijenilo, iako su se karte vjerovnika i du\u017enika od davne 1919. vi\u0161estruko ispremije\u0161ale, igra ostaje ista. U svome \u010dlanku \u201cFrom Versailles to the Euro\u201d od 20. lipnja 2019. Skidelsky kazuje: \u201cSporazum koji je okon\u010dao I svjetski rat potpisan u lipnju 1919. nametnuo je Njema\u010dkoj razorni teret duga. Stotinu godina poslije, Njema\u010dka je preuzela ulogu po svom uvjerenju pravi\u010dnoga kreditora koji sam stvara pravila i koji se zgra\u017ea nad kockarskim moralom svojih du\u017enika, ignoriraju\u0107i pritom destabiliziraju\u0107e i zarazne u\u010dinke nametnutih obveza pri povratu dugova za zemlje du\u017enike unutar eurozone koje postaju sve siroma\u0161nije.<\/p>\n

Obilje\u017eava se 104. obljetnica Versajskog ugovora, jednog od sporazuma koji je doveo do zavr\u0161etka 1. svjetskog rata\u2026\u201d<\/p>\n

\n

Nemogu\u0107e reparacije<\/h2>\n<\/blockquote>\n

\u201c\u2026 U odre\u0111enom smislu igra\u010di su zamijenili mjesta. Dok je ugovor nametnuo ogromne reparacije Njema\u010dkoj, dana\u0161nja Njema\u010dka je preuzela vode\u0107u ulogu u nametanju velikih du\u017eni\u010dkih obveza \u010dlanici eurozone Gr\u010dkoj i drugim zadu\u017eenim \u010dlanicama EU-a.\u201d<\/p>\n

Skidelsky dalje navodi: \u201cIgra je ostala ista. Vjerovnici tra\u017ee povrat ulo\u017eenog i svoj profit, a du\u017enici \u017eele to izbje\u0107i. Oni \u017eele da im se dugovi oproste, dok vjerovnici o tome ne \u017eele ni razgovarati, ignoriraju\u0107i u\u010dinke takvih postupaka na dr\u017eave du\u017enike\u201d. Europska unija nije nau\u010dila lekcije Versaillesa o dugovima, niti je osluhnula proro\u010danska upozorenja Johna Maynarda Keynesa koje je on u doba sklapanja Versajskog mira javno izrekao.<\/p>\n

Kada je I svjetski rat zavr\u0161io, pobjednici su odlu\u010dili da Njema\u010dka mora popraviti \u0161tetu koju je prouzro\u010dila ratom, izme\u0111u ostalog kako bi mogli otpla\u0107ivati dugove koje su imali jedni prema drugima. Iako je prema Keynesovoj procjeni Njema\u010dka mogla ostvariti godi\u0161nji trgovinski vi\u0161ak od samo 250 milijuna dolara ili 2 posto BDP-a, \u0161to bi tijekom 30 godina otplate nametnutih dugova iznosilo 7,5 milijardi dolara, savezni\u010dka Komisija za reparacije u svibnju 1921.utvrdila je da je Njema\u010dka na ime ratne \u0161tete du\u017ena nevjerojatne tada\u0161nje 33 milijarde dolara.<\/p>\n

No iznos koji je stavljen u efektivnu otplatu smanjen je na samo 12,5 milijardi dolara, \u0161to je od Njema\u010dke zahtijevalo godi\u0161nju isplatu od 350 milijuna dolara. Trik je bio u tome \u0161to je od Njema\u010dke zatra\u017eeno izdavanje tri seta obveznica, ali je bila du\u017ena pla\u0107ati samo glavnicu i kamatu na prva dva seta (klasa A i B), pri \u010demu set obveznica C nikada nije stavljen u otplatu iako je i dalje bio sastavni dio ukupnoga duga na koji se obra\u010dunavala i kamata.<\/p>\n

Odr\u017eavanje velikog fiktivnog njema\u010dkog duga, dok se poku\u0161avala izvu\u0107i otplata manjeg ili realnog, nastavilo se tijekom 20-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a.<\/p>\n

\n

Uspon nacizma<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Zapravo Njema\u010dka ne samo \u0161to nije mogla nikada otplatiti ukupni dug, koji se, uostalom, stalno pove\u0107avao, nego nije mogla otpla\u0107ivati ni dug po obveznicama A i B, tzv. realni dug, pa je to \u010dinila dizanjem novih kredita \u2013 i to od ameri\u010dkih banaka.<\/p>\n

Keynes je 1926. \u017eestoko reagirao ukazuju\u0107i na paradoksalnu situaciju: \u201cSjedinjene Dr\u017eave posu\u0111uju novac Njema\u010dkoj, Njema\u010dka taj novac predaje saveznicima pobjednicima na ime svoga duga, a oni ga na ime svojih dugova prema ameri\u010dkim bankama nastalih za potrebe ratovanja\u00a0 vra\u0107aju ameri\u010dkim bankama\u201d.<\/p>\n

Tako, zapravo, nitko ne otpla\u0107uje dug koji raste, nego samo osigurava zaradu, u ovom slu\u010daju ameri\u010dkih banaka. Skidelsky dalje u svome \u010dlanku navodi: \u201cUskoro je do\u0161lo do pada Wall Streeta i Velike depresije, te Njema\u010dka vi\u0161e nije mogla od ameri\u010dkih banaka dobiti nove kredite. Njezini versajski vjerovnici nastavili su od nje utjerivati dug, zahtijevaju\u0107i stroge mjere \u0161tednje i rezanje potro\u0161nje, \u010demu je ona udovoljavala, pa je ve\u0107 1931.njema\u010dko gospodarstvo u odnosu na 1929. palo za 25 posto, a nezaposlenost je dosegla 35 posto. Takva politika izvr\u0161avanja svih obveza pod kancelarom Heinrichom Brunningom otvorila je put za Adolfa Hitlera koji je dug jednostavno odbio dalje otpla\u0107ivati i potpuno ga odbacio.\u201d<\/p>\n

Skidelsky zaklju\u010duje da \u201cdana\u0161nja igra duga u Europskoj uniji ima mnogo paralela s Europom nakon I svjetskog rata\u201d i da takva situacija mo\u017ee, \u0161to je sasvim logi\u010dno, dovesti do identi\u010dnih posljedica.<\/p>\n

Na kraju citira Keynesovo proro\u010dansko upozorenje iz 1919.: \u201cPolitika poni\u017eavanja milijuna ljudskih bi\u0107a i li\u0161avanje cijelih nacija bilo kakve perspektive razvoja odvratna je i izazvat \u0107e razorne posljedice\u201d. Sve bi se to moglo ponoviti i danas.<\/p>\n

\n

Promijenjene uloge<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Europska unija o\u010dito ne mo\u017ee savladati tu lekciju jednostavno zato \u0161to je utemeljena na tom prokletom Versajskom poretku koji je producirao u Skidelskyevu \u010dlanku opisana geoekonomska i geopoliti\u010dka zlostavljanja cijelih nacija i kojeg je Europska unija samo nova reinkarnacija. Ona, kao i europski ratovi, izvire iz Versajskog mirovnog poretka i geoekonomskih i geopoliti\u010dkih procesa pokrenutih u Europi po\u010detkom pro\u0161log stolje\u0107a.<\/p>\n

Europska unija, odnosno najmo\u0107nije dr\u017eave \u010dlanice predvo\u0111ene Njema\u010dkom, preko briselske izvr\u0161ne transmisije uz asistenciju MMF-a i ESB-a bez problema su nastavile provoditi ono \u0161to su nad pora\u017eenom Njema\u010dkom nakon I svjetskog rata provodili oni koji su je vojno porazili i tako odr\u017eavati tradiciju versajskog europskog poretka, samo s promijenjenom raspodjelom uloga. Dakako, nakon \u0161to je tako uspostavljeni sustav postao previ\u0161e javno vidljiv te je izazivao javne prosvjede i o\u0161tre raskole unutar EU-a, izvr\u0161ena je njegova modifikacija i pre\u0161lo se na prividno kvantitativno popu\u0161tanje za koje \u0107e biti pla\u0107ena visoka cijena koja \u0107e se na kraju preliti du\u017enicima, a za vrijeme pandemije i na dr\u017eavni intervencionizam integracije koja nije dr\u017eava \u2013 za \u0161to \u0107e se cijena tek morati platiti. Na postoje\u0107e ekonomske nevolje sustava nadovezao se rat u Ukrajini koji je pokrenula Rusija i na koji je Europska unija mogla odgovoriti samo financijskim instrumentima, uvo\u0111enjem sankcija Rusiji i otvaranjem vrata ve\u0107oj financijskoj pomo\u0107i Ukrajini. Sankcije su, dakako, imale povratni utjecaj, a uz to, Europska unija je dovedena u polo\u017eaj da zapravo rastu\u0107om inflacijom financira rat, odnosno ukrajinsku obranu, dok SAD ostvaruje dobit nikad ve\u0107om potra\u017enjom za oru\u017ejem.<\/p>\n

Versajski je mirovni poredak sa svim svojim modifikacijama opstao zahvaljuju\u0107i prije svega uspostavljenoj ravnote\u017ei snaga izme\u0111u Istoka i Zapada na rati\u0161tima \u201chladnoga rata\u201d, jer ni jednoj strani nije padalo na pamet unositi bilo kakvu nestabilnost u svoju interesnu sferu.<\/p>\n

\n

Nastala praznina<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Pad Berlinskoga zida otvorio je put promjenama. Europska unija kao institucionalni nastavak Versajskog mirovnog poretka jo\u0161 za vode\u0107e europske dr\u017eave nije postigla sposobnosti i karakter instrumenta koji mo\u017ee jam\u010diti sigurnosni sustav. Odatle toliko grozni\u010dava \u017eelja za njezinom centralizacijom i pretvaranjem u federalnu dr\u017eavu i \u0161irenje straha od mogu\u0107eg raspada, jer raspad ovakve Europske unije bio bi za vode\u0107e europske dr\u017eave istodobno i kolaps cijelog sigurnosnog poretka u Europi. Nastala praznina otvorila bi vrata me\u0111usobnim teritorijalnim prebijanjima ra\u010duna iz pro\u0161losti, ja\u010danju separatizama u europskim dr\u017eavama, opasnosti otvaranja ratnih sukoba na europskome tlu.<\/p>\n

\n

Glavni ruski cilj je raspad EU<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Jedan od klju\u010dnih ciljeva ruskoga rata u Ukrajini je iskori\u0161tavanje stoljetnih zlih u\u010dinaka mirovnog poretka koji to nikada stvarno nije postao i cilja na uni\u0161tenje cijeloga sustava me\u0111udr\u017eavnih odnosa u Europi te ru\u0161enje integracijske konstrukcije Europske unije. Dakako, i Rusi dobro znaju da bi sve to na kraju rezultiralo izravnom intervencijom ameri\u010dke politike, \u010dije su vojne snage raspore\u0111ene u Europi u cilju uspostavljanja stabilnoga poretka. Ameri\u010dka politi\u010dka intervencija bila bi poni\u017eenje za europsku politi\u010dku elitu, a veliko je pitanje bi li Amerikanci uop\u0107e odmah djelovali ili bi pustili da se Europa prethodno gu\u0161i u vlastitoj nemo\u0107i. No za Rusiju takav razvoj doga\u0111aja bio bi dobitak jer bi jedan protivnik bio izba\u010den iz igre, a Amerikanci bi se bavili sre\u0111ivanjem prilika kod europskih saveznika, a ne u tolikoj mjeri onime \u0161to oni rade.<\/p>\n

Europa je vi\u0161e nego ikada u svojoj novijoj povijesti suo\u010dena s pitanjem kako zaustaviti ratove na europskim prostorima, koji su redovito prerastali u svjetske ratove.<\/p>\n

Nakon svakog dosada\u0161njeg rata europska politika i narodi dr\u017eali su da je rije\u010d o posljednjem europskom ratu i svakoga su promatrali izdvojeno kao rat koji je pokrenut iz za njega specifi\u010dnih uzroka.<\/p>\n

\n

Rat u Ukrajini \u0107e zavr\u0161iti, ali \u0107e stari problemi ostati<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Pokretanje novoga velikog rata sposobnog za brzu i nekontroliranu eskalaciju u srcu Europe signal je svakomu pametnomu u europskoj politici, ako je takvih jo\u0161 uop\u0107e ostalo u sferama koje stvarno donose odluke, da vi\u0161e nije rije\u010d o slu\u010dajnosti uzastopnih ratova, nego da Europu ve\u0107 cijelo stolje\u0107e potresa i razara niz me\u0111usobno povezanih ratova.<\/p>\n

Nastali su nakon ru\u0161enja stare mirovne konstrukcije Koncerta sila po\u010detkom stolje\u0107a i nastavljeni na temeljima i zlim utjecajima Versajskog mirovnog poretka stvorenoga nakon I svjetskog rata. Njegova temeljita dekompozicija sada postaje vi\u0161e nego preduvjet u zaustavljanju nastavka europskoga ratnog niza, kao i sukoba me\u0111u europskim narodima. Ratu u Ukrajini i ruskom imperijalnom nasrtaju do\u0107i \u0107e kraj, ali \u0107e ostati problem dokidanja niza me\u0111usobno povezanih europskih ratova i prastarog mirovnog poretka koji ne osigurava mir nego proizvodi ratove. Mo\u017eda je sazrelo vrijeme za neku novu europsku mirovnu konferenciju koja bi definirala novi sustav odnosa. Koliko god europski politi\u010dari u to vjerovali, Europska unija, koja u sve ve\u0107oj mjeri pribavlja atribute dr\u017eavnosti, ne mo\u017ee biti i sustav mirovnog poretka.<\/p>\n

Geopolitika.news<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ruska agresija svojim neuspje\u0161nim poku\u0161ajem povratka Moskve na geopoliti\u010dke pozicije kako s po\u010detka tako i s kraja pro\u0161log stolje\u0107a, ovisno o tome kakve ratne sre\u0107e bude imala, signalizira da Europi jo\u0161 prijete zlodusi nikad prevladane pro\u0161losti i prokletstvo nedovr\u0161enih ratova<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":273200,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-362907","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/362907","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=362907"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/362907\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":362908,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/362907\/revisions\/362908"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/273200"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=362907"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=362907"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=362907"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}