{"id":362821,"date":"2023-01-20T07:43:21","date_gmt":"2023-01-20T06:43:21","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=362821"},"modified":"2023-01-20T07:43:21","modified_gmt":"2023-01-20T06:43:21","slug":"japanske-zivotne-lekcije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/01\/20\/japanske-zivotne-lekcije\/","title":{"rendered":"Japanske \u017eivotne lekcije"},"content":{"rendered":"
\n

Ikigai: Razlog postojanja<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Ikigai je japanski koncept koji se otprilike prevodi kao “razlog postojanja” ili “ono \u0161to \u017eivot \u010dini vrijednim \u017eivljenja”. Na japanskom ‘ikigai’ zna\u010di definisati i praktikovati svoju svrhu u \u017eivotu. Drugim rije\u010dima, razlog zbog kojeg ustajete ujutro. To je ideja da svako ima ne\u0161to oko \u010dega je strastven i \u0161to mu donosi radost te da prate\u0107i tu strast mogu prona\u0107i smisao i ispunjenje u svom \u017eivotu. Neki ljudi to smatraju svojom stra\u0161\u0107u, misijom, pozivom ili slu\u017ebom.<\/p>\n

\n

Kaizen: Stalno pobolj\u0161anje<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Na japanskom, “kaizen” zna\u010di kontinuirano pobolj\u0161anje ili mijenjanje na bolje. Rije\u010d je o li\u010dnoj i poslovnoj filozofiji koja nastoji da stalno pobolj\u0161ava efikasnost i djelotvornost na svim nivoima poslovanja. \u010cesto se povezuje s konceptom “malih koraka”, jer podsi\u010de ljude na redovne, male, postepene promjene i pobolj\u0161anja, umjesto poku\u0161aja velikih, dramati\u010dnih promjena odjednom.<\/p>\n

\n

Oubaitori: Ne upore\u0111uj se s drugima<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Drevni japanski idiom oubaitori dolazi od rije\u010di za \u010detiri stabla koja cvjetaju u prolje\u0107e: cvjetovi tre\u0161nje, breskve, \u0161ljive i marelice. Svaki cvijet cvjeta u svoje vrijeme, a zna\u010denje idioma je da svi rastemo i cvjetamo vlastitim tempom, te da se zbog toga nikada ne bismo trebali upore\u0111ivati s drugima.<\/p>\n

\n

Wabi-Sabi: Divljenje nesavr\u0161enosti<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Japanska estetika “wabi-sabi” zna\u010di pronala\u017eenje ljepote u onome \u0161to je nepostojano i nesavr\u0161eno. Drugim rije\u010dima, to je zen budisti\u010dki koncept ljepote sagledan kroz uva\u017eavanje nesavr\u0161enosti u prirodi u kojoj je sve nepostojano. Filozofija njeguje sve \u0161to je autenti\u010dno, priznaju\u0107i tri osnovna na\u010dela: ni\u0161ta nije trajno, ni\u0161ta nije dovr\u0161eno i ni\u0161ta nije savr\u0161eno. U li\u010dnom smislu, to zna\u010di ljubazno prihvatanje vlastitih i tu\u0111ih mana.<\/p>\n

\n

Mottainai: Ne biti rasipan<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Japanski izraz “mottainai” najbolje se mo\u017ee prevesti kao predobar da bi se tro\u0161io i odnosi se na uvjerenje da sve zaslu\u017euje po\u0161tovanje i zahvalnost te da je zato va\u017eno iskoristiti njegov puni potencijal. To je filozofija koja nagla\u0161ava va\u017enost ne rasipanja resursa, bilo da se radi o hrani, vodi, energiji ili vremenu. \u010cesto se koristi za izra\u017eavanje osje\u0107aja \u017ealjenja zbog neiskori\u0161\u0107avanja ne\u010dega do kraja ili zbog toga \u0161to se o ne\u010demu nije dobro brinulo. Koncept je dobro prihva\u0107en od strane ekologa jer poma\u017ee ljudima da prepoznaju vrijednost resursa i zato ih ne rasipaju, kao i ideje smanjenja, ponovne upotrebe i recikliranja.<\/p>\n

\n

Mono no aware: \u017divljenje u trenutku<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Doslovno prevedeno, Mono no aware zna\u010di “patos stvari” ili “dirljivost postojanja\u201c, ali tako\u0111e se prevodi kao imati empatiju prema stvarima – drugim rije\u010dima, ono \u0161to je prolazno. To je osje\u0107aj gorke slatko\u0107e koji proizlazi iz prolaznosti vremena i prolaznosti svih stvari. Mono no aware \u010desto se koristi za opisivanje iskustva gledanja ne\u010deg lijepog, poput cvijeta u cvatu, i spoznaje da \u0107e na kraju uvenuti i umrijeti. Mono no aware je koncept koji se temelji na pa\u017enji i uva\u017eavanju, jer podsi\u010de ljude da budu svjesni prolazne prirode \u017eivota i da njeguju ljepotu i radost koje se mogu prona\u0107i u sada\u0161njem trenutku.<\/p>\n

\n

Kintsugi: Vje\u0161tina zlatne popravke<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Japanska umjetni\u010dka forma koja se naziva “kintsugi”, \u0161to zna\u010di zlatno putovanje i “kintsukuroi”, naj\u010de\u0161\u0107e se povezuje s popravljanjem slomljene keramike zlatnim ili srebrnim lakom. Rezultat je zadivljuju\u0107i objekt zahvaljuju\u0107i slavljenju njegovih nedostataka. Praksa kintsugija proizlazi iz koncepta wabi-sabija u kojem se nesavr\u0161enosti smatraju vrijednima divljenja. Samo ime se odnosi na zlatna putovanja koja svi imamo, pa nam ova perspektiva mo\u017ee pomo\u0107i da prigrlimo vlastite mane kao ukrase koji stvari i ljude \u010dine jo\u0161 ljep\u0161ima. Mnogi su umjetnici bili inspirisani tim konceptom i praktikovali su ovu umjetni\u010dku formu u svom radu.<\/p>\n

\n

Gaman: Sve o izdr\u017eljivosti<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Gaman se grubo prevodi kao “izdr\u017eljivost” ili “ustrajnost”. \u010cesto se smatra klju\u010dnom vrlinom u japanskoj kulturi i \u010desto se povezuje sa stoicizmom, otporno\u0161\u0107u i odlu\u010dno\u0161\u0107u. Odnosi se na sposobnost podno\u0161enja izazovnih situacija bez prigovaranja ili odustajanja. Gaman se \u010desto koristi za opisivanje osobe koja je u stanju izdr\u017eati pote\u0161ko\u0107e ili neda\u0107e bez gubitka osje\u0107aja svrhe. U tom smislu, Gaman se mo\u017ee posmatrati kao oblik mentalne i emocionalne snage, jer omogu\u0107uje ljudima da nastave \u010dak i kada su stvari te\u0161ke.<\/p>\n

\n

Shikata ga nai: Prihvatanje i otpu\u0161tanje<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Shikata ga nai japanska je fraza koja otprilike zna\u010di “nema se \u0161to u\u010diniti”. \u010cesto se koristi za izra\u017eavanje osje\u0107aja rezignacije ili prihvatanja u te\u0161koj ili frustriraju\u0107oj situaciji. Sli\u010dno je frazi “\u0161to bude bi\u0107e”. Izraz se \u010desto koristi kada osoba prepoznaje da postoji problem ili izazov koji se ne mo\u017ee promijeniti ili popraviti, te da je najbolji na\u010din djelovanja prihvatiti situaciju i krenuti dalje. U tom smislu, shikata ga nai mo\u017ee se posmatrati kao oblik prihvatanja i otpornosti, jer podsti\u010de ljude da odustanu od stvari koje ne mogu kontrolisati i da se usredsrede na ono \u0161to mogu u\u010diniti kako bi krenuli naprijed.<\/p>\n

\n

Yuugen: Gledanje ljepote u nevidljivom<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Yuugen je japanski koncept koji se grubo prevodi kao “misterij” ili “dubina”. Rije\u010d je o osje\u0107aju \u010du\u0111enja ili strahopo\u0161tovanja koji se do\u017eivi kada se susretnemo s ne\u010dim \u0161to je duboko ili duboko dirljivo. Yuugen je povezan s idejom da postoji skrivena ili nevidljiva dimenzija svijeta, koja je izvan na\u0161eg svakodnevnog razumijevanja. Ako smo otvoreni ovom misteriju, mo\u017eemo do\u017eivjeti dublji osje\u0107aj povezanosti i zna\u010denja. Yuugen se ponekad mo\u017ee posmatrati kao oblik duhovne ili emocionalne dubine, budu\u0107i da podsti\u010de ljude da gledaju izvan povr\u0161ine stvari i da tra\u017ee dublje zna\u010denje i razumijevanje. (Izvor: oishya.com<\/a>)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Japanska kultura puna je drevnih mudrosti koje nam mogu pomo\u0107i da \u017eivimo sretniji i ispunjeniji \u017eivot<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":317167,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[12,8],"tags":[],"class_list":["post-362821","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-prica-dana","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/362821","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=362821"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/362821\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":362822,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/362821\/revisions\/362822"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/317167"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=362821"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=362821"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=362821"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}