{"id":362682,"date":"2023-01-18T07:55:45","date_gmt":"2023-01-18T06:55:45","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=362682"},"modified":"2023-01-18T08:54:22","modified_gmt":"2023-01-18T07:54:22","slug":"uloga-religije-u-kulturi-i-povijesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/01\/18\/uloga-religije-u-kulturi-i-povijesti\/","title":{"rendered":"Uloga religije u kulturi i povijesti"},"content":{"rendered":"

Autor: Julian Scott<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ovaj se \u010dlanak temelji na spisima povjesni\u010dara 20. stolje\u0107a Christophera Dawsona. Kako je bio povjesni\u010dar ideja, a ne golih \u010dinjenica (iako je njegova erudicija bila golema), mnoge od tih ideja i danas su vrlo relevantne.<\/p>\n

Jedna od njegovih glavnih tema je va\u017enost kulture. Da bi opisao njezinu ulogu, uspore\u0111uje je s biljkom pomo\u0107u vrlo upe\u010datljive slike: \u201cSvaka kultura je poput biljke. Mora imati svoje korijene u zemlji, a za sun\u010devu svjetlost mora biti otvorena duhovnom. U ovom se trenutku bavimo rezanjem njezina korijena i ga\u0161enjem svake svjetlosti koja dolazi odozgo.\u201d<\/p>\n

Kultura je, ka\u017ee, \u201ckrhka stvar\u201d koju kao i biljku treba njegovati i lako ju je uni\u0161titi. No, u mnogim se slu\u010dajevima mo\u017ee i o\u017eivjeti, kao \u0161to to zna svaki ljubitelj biljaka, a to se u povijesti dogodilo mnogo puta.<\/p>\n

\u0160to je mislio pod \u201crezanjem korijena\u201d? Mislio je na nedostatak va\u017enosti koja se pridaje povijesti, posebice europskoj pro\u0161losti, a naro\u010dito srednjem vijeku. Zbog toga je zagovarao prou\u010davanje kr\u0161\u0107anske kulture, koja je po njegovom mi\u0161ljenju pridonijela mnogo vi\u0161e nego \u0161to ljudi op\u0107enito misle razvoju zapadne kulture, koja je danas pretvorena u globalnu kulturu.<\/p>\n

Njegovo prou\u010davanje povijesti obuhvatilo je cijeli svijet, a njegova prva knjiga pod naslovom Doba bogova prou\u010dava velike kulture anti\u010dkog svijeta. Na te kulture nije gledao s visoka, nego ih je otvorenog uma jednako vrednovao. Jedna od njegovih maksima bila je: \u201cKultura se mo\u017ee razumjeti samo iznutra.\u201d Ovakvo shva\u0107anje svih kultura pro\u0161losti navelo ga je da istakne, na primjer, da je vje\u0161ta uprava drevnog Egipta \u201cizvr\u0161ila klju\u010dan formativni utjecaj na tradiciju europske dr\u017eavne uprave kroz naslije\u0111e koje su od Egipta preuzele helenisti\u010dke monarhije i Rimsko Carstvo.\u201d Egipat bi, dakle, bio jedan od tih \u2018korijena\u2019 moderne kulture.<\/p>\n

Tako\u0111er je kritizirao modernisti\u010dku tendenciju prema specijalizaciji i usmjerenost na tehnolo\u0161ki napredak, \u0161to je dovelo do zanemarivanja istinskog \u2018humanog\u2019 napretka. U svojoj knjizi Kriza zapadnog obrazovanja upozorava da se progresivnim napu\u0161tanjem \u2018slobodnih umjetnosti\u2019 u korist prakti\u010dnijih predmeta usmjerenih na karijeru izla\u017eemo opasnosti da izgubimo \u2018du\u0161u\u2019 na\u0161e kulture. Dana\u0161nji nastavnici i u\u010denici mogli bi se prepoznati u sljede\u0107im rije\u010dima:<\/p>\n

\u201cUm u\u010denika je preplavljen i o\u0161amu\u0107en koli\u010dinom novog znanja koje svojim radom akumuliraju stru\u010dnjaci, dok mu potreba za kori\u0161tenjem obrazovanja kao stepenice do profitabilne karijere ostavlja malo vremena da stane i razmisli. Isto vrijedi i za u\u010ditelja, koji je postao neka vrsta dr\u017eavnog slu\u017ebenika vezanog za rutinu nad kojom mo\u017ee imati malo kontrole.\u201d Po Dawsonovom mi\u0161ljenju neophodno je upoznati se s na\u0161om pro\u0161lo\u0161\u0107u kako bismo se ponovno povezali s tim korijenima.\u201d Kriza Europe je kriza svijeta\u201d, zapisao je. \u201cSve \u017eivu\u0107e snage koje danas pokre\u0107u svijet, bilo znanstvene, ekonomske ili politi\u010dke, imaju svoje korijene u europskoj kulturi i uvenule bi kada bi se ta kultura sru\u0161ila.\u201d<\/p>\n

Ta izjava sigurno \u0107e zasmetati na\u0161em modernom senzibilitetu i zvu\u010dati \u2018etnocentri\u010dno\u2019 ili \u2018eurocentri\u010dno\u2019. Me\u0111utim, mislim da tako\u0111er trebamo prakticirati toleranciju prema ranijim stajali\u0161tima ako \u017eelimo izvu\u0107i ideje koje nam danas mogu biti korisne, a Dawson je bio itekako svjestan da kultura (kao i biljka) nije zatvoreni sustav, ve\u0107 se neprestano transformira pod mno\u0161tvom utjecaja. Znanost je, naprimjer, ponovno do\u0161la na Zapad pod utjecajem arapskog svijeta u srednjem vijeku. Isto tako, mnoge ideje europskog po\u00adrijekla, poput ideala slobode, jednakosti i demokracije, pro\u0161irile su se iz Europe u druge dijelove svijeta.<\/p>\n

Pogledajmo sada drugi dio ranije citirane re\u010denice, gdje on ka\u017ee da mi \u201cgasimo svako svjetlo koje dolazi odozgo\u201d. Ovdje dolazimo do jedne od glavnih ideja koja pro\u017eima sve Dawsonove zapise \u2013 da je religija jedna od velikih pokreta\u010dkih sila povijesti i klju\u010dni \u010dimbenik u usponu i padu civilizacija: \u201cSvjetske religije su velike duhovne ceste koje su vodile \u010dovje\u010danstvo kroz povijest od daleke antike do modernih vremena.\u201d<\/p>\n

Danas je religija uvelike izi\u0161la iz mode, barem u ve\u0107em dijelu zapadnog svijeta. Me\u0111utim, Dawsonovo stajali\u0161te je da je \u201creligiozni instinkt dio ljudske prirode\u201d. \u0160tovi\u0161e, on navodi da su \u201coblici nasilja i agresije koji prijete uni\u0161titi na\u0161 svijet [ovo je pisao 1940-ih] rezultat izgladnjivanja i frustracije \u010dovjekove duhovne prirode.\u201d Dawson nije bio posve usamljen u ovom stajali\u0161tu. Veliki povjesni\u010dar religijskih ideja, Mircea Eliade, primijetio je da umjesto Homo Sapiensa, trebamo govoriti o Homo Religiosusu, toliko je va\u017ena religija \u2013 ili ideja svetog, kako je to nazivao Eliade \u2013 za strukturu ljudske svijesti.<\/p>\n

Prema Dawsonovom mi\u0161ljenju, dakle, ako se kolektivno li\u0161imo duhovne hrane, na\u0161a \u0107e civilizacija uvenuti i umrijeti, jer \u0107e biti li\u0161ena svoje vitalnosti. Kako ka\u017ee u jednom od svojih djela, \u201cono \u0161to nedostaje na\u0161oj civilizaciji nije mo\u0107, bogatstvo i znanje, ve\u0107 duhovna vitalnost\u201d. Kroz sva svoja opse\u017ena povijesna istra\u017eivanja do\u0161ao je do sljede\u0107eg zaklju\u010dka: \u201cDru\u0161tvo koje je izgubilo svoju religiju prije ili kasnije postaje dru\u0161tvo koje je izgubilo svoju kulturu.\u201d<\/p>\n

Budu\u0107i da je \u017eivio kroz veliki dio 20. stolje\u0107a (1889.-1970.), Christopher Dawson svjedo\u010dio je strahotama Prvog svjetskog, a zatim i Drugog svjetskog rata. Poput mnogih svojih suvremenih mislilaca, bio je duboko uznemiren tim doga\u0111ajima i mogao je vidjeti naizgled nezaustavljiv \u201cnapredak\u201d \u010dovje\u010danstva prema totalitarizmu. Me\u0111utim, za razliku od mnogih drugih, on je vidio da ovaj trend nije karakteristi\u010dan samo za fa\u0161izam i komunizam, ve\u0107 i za kapitalizam. Vidio ih je kao tri oblika iste stvari \u2013 materijalisti\u010dke te\u017enje prema mehanizaciji ljudskog \u017eivota i potpunoj podre\u0111enosti pojedinca dr\u017eavi i gospodarskom procesu.<\/p>\n

Svjetske religije su velike duhovne ceste koje su vodile \u010dovje\u010danstvo kroz povijest od daleke antike do modernih vremena.<\/p>\n

\u0160to nas mo\u017ee spasiti od ovoga? Prema Dawsonovom mi\u0161ljenju, najbolji na\u010din za borbu protiv totalitarizma u bilo kojem njegovom obliku je \u201cokretanje ljudskog uma od ruba prema sredi\u0161tu\u201d. Drugim rije\u010dima, \u201csamo ponovnim otkrivanjem duhovnog svijeta i obnavljanjem \u010dovjekovih duhovnih sposobnosti mogu\u0107e je spasiti \u010dovje\u010danstvo od samouni\u0161tenja.\u201d<\/p>\n

Da zaklju\u010dimo, Dawsonov stav o va\u017enosti religije u povijesti kulture trenutno mo\u017eda nije popularan, s obzirom na prevladavaju\u0107i svjetonazor da je religija ne\u0161to \u0161to pripada pro\u0161losti, dok budu\u0107nost pripada tehnologiji. Ali tko zna kakva bi situacija mogla biti za dvadeset ili sto godina? Dok su mnogi tvrdili da je vjera sila koja ko\u010di razvoj znanosti, Dawson isti\u010de gre\u0161ku u ovom argumentu, jer je znanost cvjetala u ranim stolje\u0107ima islama i upravo se iz te religijske kulture vratila na Zapad. Vjerojatni etimolo\u0161ki korijen rije\u010di \u2018religija\u2019 \u2013 od religare u zna\u010denju \u2018povezivati\u2019 \u2013 pokazuje nam da ona sama po sebi nije sila koja razdvaja. Svaka ljudska ideja mo\u017ee izazvati podjele ako je ljudi pogre\u0161no koriste. Ako se koristi ispravno, religija, poput politike ili znanosti, mo\u017ee biti snaga koja vodi jedinstvu i skladu.<\/p>\n

S engleskog prevela: Iva Sladovi\u0107<\/p>\n

Nova Akropola<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prema Dawsonovom mi\u0161ljenju, dakle, ako se kolektivno li\u0161imo duhovne hrane, na\u0161a \u0107e civilizacija uvenuti i umrijeti, jer \u0107e biti li\u0161ena svoje vitalnosti. Kako ka\u017ee u jednom od svojih djela, \u201cono \u0161to nedostaje na\u0161oj civilizaciji nije mo\u0107, bogatstvo i znanje, ve\u0107 duhovna vitalnost\u201d<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":287937,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[],"class_list":["post-362682","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/362682","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=362682"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/362682\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":362683,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/362682\/revisions\/362683"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/287937"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=362682"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=362682"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=362682"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}