{"id":362147,"date":"2023-01-09T09:58:22","date_gmt":"2023-01-09T08:58:22","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=362147"},"modified":"2023-01-09T09:58:22","modified_gmt":"2023-01-09T08:58:22","slug":"brajovic-zagaden-vazduh-najveci-ekoloski-rizik-po-zdravlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/01\/09\/brajovic-zagaden-vazduh-najveci-ekoloski-rizik-po-zdravlje\/","title":{"rendered":"Brajovi\u0107: Zaga\u0111en vazduh najve\u0107i ekolo\u0161ki rizik po zdravlje"},"content":{"rendered":"<p>Kako je navela, prema procjenama SZO Globalne observatorije za zdravlje za period 2010, 2015 i 2019.godine, kvalitet vazduha u Crnoj Gori &#8211; mjeren koncentracijom pra\u0161kastih materija (PM2.5)- je unaprije\u0111jen (19.3 \u00b5g\/m3).<\/p>\n<p>\u201cAli isto tako, \u010dinjenica je da je vazduh u Crnoj Gori lo\u0161ijeg kvaliteta u odnosu na prosjek u regionu Evrope (14.88 \u00b5g\/m3). Posebno zabrinjava \u0161to su koncentracije pra\u0161kastih, suspendovanih \u010destica (PM2.5) u Crnoj Gori u prosjeku na godi\u0161njem nivou gotovo \u010detiri puta ve\u0107e od onoga \u0161to su SZO preporu\u010dene vrijednosti (5 mg\/m3)&#8221;, kazala je Brajovi\u0107 u autorskom tekstu koji je objavila Mina.<\/p>\n<p>\u201cZaga\u0111enost vazduha je ozbiljan izazov za veliki broj zemalja zapadnog Balkana. Primjera radi, prosje\u010dne godi\u0161nje koncentracije u susjednim zemljama su : Albanija (16,28); BiH (26,19), Bugarska (17,29), Sjeverna Makedonija (25,17), Srbija (21,19)\u201d, rekla je Brajovi\u0107.<\/p>\n<p>Ona smatra da je va\u017eno imati na umu da dugotrajna izlo\u017eenost zaga\u0111enom vazduhu , posebno pra\u0161kastim \u010desticama (PM \u010desticama) je povezana sa pove\u0107anim umiranjem i u\u010destalim obolijevanjem, posebno kada je rije\u010d o kardiovaskularnim i respiratornim oboljenjima.<\/p>\n<p>Ona je podsjetila da je krajem 2015.godine SZO podr\u017ela sprovo\u0111enje Studije o procjeni uticaja zaga\u0111enosti vazduha na zdravlje u Nik\u0161i\u0107u, Podgorici i Pljevljima.<\/p>\n<p>Tada je, navodi Brajovi\u0107, utvr\u0111eno da se preko 250 prijevremenih smrtnih ishoda godi\u0161nje, vezuje za izlo\u017eenost \u010desticama koja je ve\u0107a od onih koje se preporu\u010duju Smjernicama SZO o kvalitetu vazduha.<\/p>\n<p>\u201cPrema na\u0161im najnovijim procjenama koje je SZO objavila 2022.godine, 703 smrtna ishoda prije navr\u0161ene 70-te godine \u017eivota (prijevremeni mortalitet) su posljedica zaga\u0111enog vazduha u Crnoj Gori, od \u010dega se u 51 odsto smrtnih slucajeva radi o ishemijskom (koronarnom) oboljenju srca\u201d, kazala je Brajovi\u0107.<\/p>\n<p>Prema njenim rije\u010dima, drugi po redu uzrok umiranja jesu mo\u017edani udari \u010dija je stopa u pore\u0111enju sa prosjekom u regionu Evrope ve\u0107a za gotovo 4,5 puta.<\/p>\n<p>\u201cOvo su zaista zabrinjavaju\u0107i podaci\u201d, upozorila je \u0161efica SZO kancelarije u Crnoj Gori.<\/p>\n<p>\u201cOsnovni izvori zaga\u0111enja vazduha su termoelektrane i industrijske aktivnosti, neefikasni modeli transporta sa zna\u010dajnim udjelom kori\u0161\u0107enja starih vozila sa tehni\u010dkim nedostacima, upotreba \u010dvrstih goriva u doma\u0107instvima, neadekvatno upravljanje otpadom i sli\u010dno\u201d, kazala je Brajovi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zaga\u0111en vazduh, u zatvorenom i otvorenom prostoru, predstavlja najve\u0107i ekolo\u0161ki rizik po javno zdravlje i odgovoran je za sedam miliona prijevremenih smrtnih slu\u010dajeva u svijetu na godi\u0161njem nivou, saop\u0161tila je \u0161efica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori Mina Brajovi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":296871,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-362147","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/362147","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=362147"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/362147\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":362148,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/362147\/revisions\/362148"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/296871"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=362147"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=362147"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=362147"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}