{"id":362128,"date":"2023-01-09T06:40:02","date_gmt":"2023-01-09T05:40:02","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=362128"},"modified":"2023-01-09T06:40:02","modified_gmt":"2023-01-09T05:40:02","slug":"isus-u-islamskoj-mistici-simbol-zivota-i-uskrsnuca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/01\/09\/isus-u-islamskoj-mistici-simbol-zivota-i-uskrsnuca\/","title":{"rendered":"Isus u islamskoj mistici: simbol \u017eivota i uskrsnu\u0107a"},"content":{"rendered":"

Autor: Alen Kristi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Odnos ve\u0107ine kr\u0161\u0107ana i muslimana obilje\u017een je sve do danas dubokim strahom od susreta u duhu povjerenja i skromnosti.<\/p>\n

Da bi se vrijedilo izdi\u0107i iznad toga straha, poru\u010duje nam i mudrost polo\u017eena u pri\u010de za djecu, koje nas pou\u010davaju da do blaga potrebnog za duhovni rast uvijek vodi put pred kojim osje\u0107amo strah. Jedino ako pobijedimo vlastiti strah, kao \u0161to junaci pri\u010da za djecu pobje\u0111uju zastra\u0161uju\u0107e vje\u0161tice i zmajeve, sti\u0107i \u0107emo do blaga.<\/p>\n

Za kr\u0161\u0107ane i muslimane \u2013 ako nadvladaju strah od istinskog susreta \u2013 prona\u0111eno blago moglo bi biti ponovno o\u017eivljavanje potisnute svijesti o me\u0111usobnoj srodnosti i blizini koja se na posebno sna\u017ean na\u010din o\u010dituje kroz pri\u010de o Isusu i Mariji u islamskoj mistici \u2013 sufizmu \u2013 koja neumorno podsje\u0107a muslimane kako izvanjsko vr\u0161enje obreda i po\u0161tivanje zakona bez unutarnje \u010disto\u0107e srca i dobrih djela vrije\u0111a Boga jer sli\u010di obla\u010denju \u010diste odje\u0107e na prljavo tijelo.<\/p>\n

Rani su islamski mistici \u2013 ljubitelji askeze \u2013 u Isusu vidjeli savr\u0161enog u\u010ditelja asketskog \u017eivota, dok su kasniji islamski mistici \u2013 pjesnici \u2013 u Isusu vidjeli savr\u0161eni uzor dobrote i \u010disto\u0107e za sve ljude.<\/p>\n

U iskazivanju po\u0161tovanja prema Isusu nadahnjivao ih je Kur\u2019an u kojemu se Isus s velikim po\u0161tovanjem spominje u 15 sura (poglavlja) i 93 ajeta (stiha) kao poslanik Bo\u017eji kojega porukom nadma\u0161uje jedino Muhamed.<\/p>\n

Otuda i sloboda islamskih mistika za prijateljevanje s kr\u0161\u0107anskim monasima koje su nazivali \u201dprijateljima Isusovim\u201d i za upoznavanje kanonskih i apokrifnih Evan\u0111elja posredstvom kr\u0161\u0107anskih zajednica s kojima su dolazili u dodir \u2013 nestorijancima, jakobitima i Koptima.<\/p>\n

Pri\u010de koje su muslimanski mistici zabilje\u017eili o Isusu, me\u0111u kojima se na poseban na\u010din isti\u010du tri velika misti\u010dna pjesnika isto\u010dnog Irana \u2013 Sana\u2019i, \u2018Attar i Rumi \u2013 nemaju namjeru niti dokidaju dogmatske razlike izme\u0111u kr\u0161\u0107anstva i islama.<\/p>\n

Ali \u010ditane otvorenih o\u010diju za znakove na\u0161ega vremena \u2013 ja\u010danje fundamentalizma na svim stranama i produbljivanje jaza izme\u0111u bogatih i siroma\u0161nih \u2013 kr\u0161\u0107anima i muslimanima mogu pomo\u0107i na putu do nove duhovnosti usmjerene suradnji vjernika oko dobra u svijetu na temelju zajedni\u010dkih korijena i vrijednosti onkraj svih razlika koje se neumjesnim prenagla\u0161avanjem preobra\u017eavaju u la\u017ena bo\u017eanstva zbog kojih postajemo nesposobni \u010duti poruku \u017eivog i istinskog Boga koji nadu i spasenje uvijek obe\u0107ava svim ljudima.<\/p>\n

\n

Umije\u0107e gledanja<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Ve\u0107ina pogleda koje kr\u0161\u0107ani i muslimani upu\u0107uju jedni drugima nadahnuti su, na\u017ealost, \u017eeljom da se kod drugoga prona\u0111e ne\u0161to ru\u017eno kako bi se istaknula vlastita nadmo\u0107.<\/p>\n

U jednoj se staroj sufijskoj legendi koju je \u2018Attar pjesni\u010dki obradio u djelu \u201dKnjiga nesre\u0107e\u201d pripovijeda kako je Isus s u\u010denicima prolazio pokraj mrtvog psa.<\/p>\n

Osjetiv\u0161i smrad, u\u010denici su za\u010depili nos. Za razliku od njih, Isus nije osje\u0107ao smrad le\u0161ine, ali je u\u010denike zadivljeno upozorio na ljepotu bijelih pse\u0107ih zuba. \u2018Attar pri\u010du zavr\u0161ava stihom u kojem isti\u010de kako je Isus u svemu, pa i u onome lo\u0161em, uvijek vidio samo dobro.<\/p>\n

Prema islamskom predanju, Muhamed je rekao kako su Isus i Marija jedina sasvim \u010dista ljudska stvorenja jer ih nakon ro\u0111enja nije dodirnuo \u0111avao kako to biva s ostalom novoro\u0111en\u010dadi. Upravo to je i razlog da je Isus u svemu opa\u017eao dobrotu i ljepotu, pa \u010dak i u ne\u010distim \u017eivotinjama poput svinja, koje je prijateljski pozdravljao.<\/p>\n

Ugledaju\u0107i se na Isusa, kr\u0161\u0107ani i muslimani bi trebali po\u010deti jedni drugima upu\u0107ivati poglede nadahnute \u017eeljom da kod drugog prona\u0111u skrivenu ljepotu i dobrotu. Nisu li to u stanju, svjedo\u010danstvo je to nedostatka ljepote i dobrote u njima samima.<\/p>\n

\n

Osmijeh i blagoslov<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Velika ku\u0161nja pred kojom danas stoje kr\u0161\u0107ani i muslimani zove se fundamentalizam. Njegovo tra\u017eenje i osu\u0111ivanje kod drugih bez zavirivanja u vlastitu du\u0161u prvi je znak da smo i sami postali fundamentalisti.<\/p>\n

Kao pomo\u0107 da shvatimo \u0161to je fundamentalizam i da se od njega za\u0161titimo mogu nam poslu\u017eiti i neke od pri\u010da kojima muslimanski mistici poti\u010du vjernike na nasljedovanje Isusa.<\/p>\n

Nasuprot pretjeranoj fundamentalisti\u010dkoj uko\u010denosti i ozbiljnosti ispod koje se skriva pouzdanje u sebe, a ne u Boga stoje pri\u010de muslimanskih mistika \u2013 osobito Rumija \u2013 o Isusovu osmijehu.<\/p>\n

Opominju\u0107i vjernike da se pouzdaju u Bo\u017eju milost i da sebe ne uzimaju previ\u0161e ozbiljno, Rumi u djelu \u201dO svemu i jednome\u201d, suprotstavljaju\u0107i Isusu njegova ro\u0111aka Ivana Krstitelja, navodi sljede\u0107u zgodu: Isus se puno smijao, a Ivan je puno plakao. A bili su ro\u0111aci.<\/p>\n

Ivan je govorio Isusu: \u201dZar si sasvim siguran pred prefinjenim Bo\u017ejim ku\u0161njama pa se tako puno smije\u0161?\u201d Isus je odgovarao: \u201dZar ti previ\u0111a\u0161 \u010dudesnu Bo\u017eju milost pa tako puno pla\u010de\u0161?\u201d<\/p>\n

\u010cuv\u0161i to, jedan od nazo\u010dnih Bo\u017ejih prijatelja upita Boga koji je od njih dvojice ve\u0107i. Bog mu odgovori: \u201dOnaj koji o meni misli bolje.\u201d<\/p>\n

Duhovnost bez osmijeha zarobljava \u010dovjeka uni\u0161tavaju\u0107i u njemu opu\u0161tenost i povjerenje bez kojih nema rasta na duhovnom putu.<\/p>\n

Poniznost je, a ne fundamentalisti\u010dka oholost, obilje\u017eje istinskog Bo\u017ejeg prijatelja.<\/p>\n

Prema sudu muslimanskih mistika, ideal istinskog Bo\u017ejeg prijatelja ostvaren je u Isusu, a Kazaruni ga prenosi u rije\u010dima koje je Bog uputio ba\u0161 Isusu:<\/p>\n

\u201dBudi prema ljudima ponizan i skroman kao \u0161to je zemlja pod njihovim nogama! Dobar i velikodu\u0161an prema ljudima budi kao teku\u0107a voda i blag me\u0111u ljudima kao Sunce! To zna\u010di \u2013 ne uskrati svoje blagosti ni plemi\u0107u ni siromahu kao \u0161to Sunce svoje blagosti ne uskra\u0107uje nikome.\u201d<\/p>\n

Uvjereni u vlastitu ispravnost pred Bogom, fundamentalisti, zauzimaju\u0107i Bo\u017eje mjesto bez milosti sude druge. Ne \u010dudi da Kazaruni prenosi opomenu koju je Isus uputio svojim u\u010denicima: \u201dKoliko je svije\u0107a koje je vjetar ugasio, jo\u0161 je vi\u0161e Bo\u017ejih slugu koje je uni\u0161tio njihov ponos i njihova oholost.\u201d<\/p>\n

Muslimanski su mistici rado isticali kako je Isus, poznaju\u0107i srca ljudi, vi\u0161e cijenio gre\u0161nike svjesne svojih slabosti i grijeha nego \u010diste, ali ohole vjernike. Djelo \u201dHilya\u201d pripisuje mu sljede\u0107e rije\u010di: \u201dNe gledajte na grijehe ljudi kao da ste njihovi gospodari, nego gledajte na njih kao da ste im sluge.\u201d<\/p>\n

U istom djelu nalazi se pou\u010dna pri\u010da o Isusovu u\u010deniku i razbojniku. Vidjev\u0161i kako Isus prolazi blizu njegova skloni\u0161ta, u razbojnikovu se srcu rodi pokajanje zbog zlodjela koja je u\u010dinio, ali svjestan svoje nedostojnosti nije se usudio priklju\u010diti Isusu i njegovim u\u010denicima, nego ih je potajice pratio izdaleka.<\/p>\n

Pun prezira, jedan od Isusovih u\u010denika upozorio je suputnike na razbojnika nazivaju\u0107i ga bijednikom. Tada je Bog Isusu objavio ove rije\u010di:<\/p>\n

\u201dU\u010denik i razbojnik trebaju svoj put iznova zapo\u010deti. Razbojniku sam oprostio jer je pokazao kajanje i \u017ealjenje, ali djelo u\u010denika je propalo, jer je bio tako samodopadan i jer je prezreo ovog pokajnika.\u201d<\/p>\n

Na jednom drugom mjestu ista pri\u010da zavr\u0161ava Bo\u017ejim rije\u010dima koje se odnose na oholog u\u010denika: \u201dNije znao da pred mojim prijestoljem vi\u0161e vrijedi bespomo\u0107nost nego ponosno tra\u017eenje sebe.\u201d<\/p>\n

O vrijednosti pokajanja pred Bogom Ghazzali prenosi i ove Isusove rije\u010di: \u201dVatru Bo\u017eje srd\u017ebe ugasi jedna suza koju gre\u0161nik pusti.\u201d<\/p>\n

Za fundamentaliste je va\u017enije uni\u0161titi neprijatelje nego raditi na vlastitom obra\u0107enju pa ne \u010dudi kako su njihove molitve pro\u017eete mr\u017enjom i osvetom.<\/p>\n

Muslimanski su mistici Isusa nazivali velikim moliteljem, a \u2018Attar u djelu \u201dKnjiga o Bogu\u201d preuzima staru sufijsku pri\u010du koja isti\u010de kako je Isus mole\u0107i znao samo blagosiljati, pa i onda kad su u pitanju bili stanovnici sela koji su Isusa i njegove u\u010denike izvrgli poruzi. Upitan kako mo\u017ee i za njih moliti izgovaraju\u0107i blagoslov, Isus je odvratio kako \u201dsvako srce pristaje samo uz ono \u0161to ga u nutrini pokre\u0107e\u201d.<\/p>\n

Slijepo ispunjavanje zakona prema sudu fundamentalista predstavlja ve\u0107u vrijednost od \u010dovjeka. Nadahnuti Isusovim \u201dGovorom na gori\u201d, muslimanski su mistici odavali priznanje Isusu jer je produhovio zapovijedi Starog zavjeta stavljaju\u0107i u njihovo sredi\u0161te dobro \u010dovjeka \u0161to je i bila prvotna Bo\u017eja nakana.<\/p>\n

Govore\u0107i o strpljenju, Ghazzali gotovo doslovce prenosi Isusove rije\u010di iz \u201dGovora na gori\u201d koje pozivaju da se na zlo ne uzvra\u0107a zlom, dok Hilya iz \u201dGovora na gori\u201d prenosi, uz manje izmjene, Isusove rije\u010di o brakolomstvu i zaklinjanju Bogom.<\/p>\n

\n

Prolaznost svijeta<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Promatraju\u0107i posljedice globalizacije prepu\u0161tene samoj sebi, sve vi\u0161e ljudi opa\u017ea kako je jedna od njezinih razornih posljedica pove\u0107anje jaza izme\u0111u bogatih i siroma\u0161nih zemalja.<\/p>\n

Svjetska politika i svjetsko gospodarstvo, oblikovani \u017eeljom za mo\u0107i i dobiti bez granica, sve vi\u0161e umna\u017eaju ljudsku bijedu i patnju na zemlji.<\/p>\n

U pripovijestima muslimanskih mistika o Isusu koje su posve\u0107ene njegovoj ljubavi prema siroma\u0161tvu kr\u0161\u0107ani i muslimani mogu prona\u0107i podsjetnik o prolaznosti ovoga svijeta i pogubnosti \u010dovjekova robovanja bogatstvu i mo\u0107i.<\/p>\n

Prema zapisima muslimanskih mistika, Isus je bio hodo\u010dasnik na zemlji za kojega D\u017eunaid svjedo\u010di da je \u010dak bacio od sebe \u010da\u0161u kad je vidio da neki \u010dovjek vodu pije iz ruke i \u010de\u0161alj kad je vidio da neki \u010dovjek kao \u010de\u0161alj koristi vlastite prste.<\/p>\n

Ghazzali nam prenosi Isusove rije\u010di: \u201dSvijet je most \u2013 idite preko njega, ali na njemu ne gradite ku\u0107e!\u201d<\/p>\n

Zahvaljuju\u0107i njemu, znamo i za ovu Isusovu opomenu upu\u0107enu u\u010denicima: \u201dNe gledajte na posjed bogatih ljudi, jer sjaj njihova bogatstva osiroma\u0161uje sjaj njihove vjere!\u201d<\/p>\n

Protiv neumjerenog gomilanja bogatstva govore nam i rije\u010di o Isusu muslimanskog mistika asketa Hasana al-Basrija: \u201dIsus ni\u0161ta nije \u010duvao za sljede\u0107i dan jer je bio siguran da \u0107e mu Bog poslati njegovu hranu.\u201d<\/p>\n

\u017dele\u0107i upozoriti vjernike od pogubnosti pretjerane brige za materijalne stvari, Ghazzali prenosi Isusov govor o Bo\u017ejoj providnosti koja daje hranu pticama koje niti siju niti \u017eanju.<\/p>\n

Muslimanski mistici nam poru\u010duju tako\u0111er kako siroma\u0161tvo mo\u017ee predstavljati pred Bogom i povla\u0161teni polo\u017eaj kroz \u010ditav niz pri\u010da koje govore o tome kako Isus za zemaljskog \u017eivota nije imao nikakvo skloni\u0161te.<\/p>\n

Na Isusovu pritu\u017ebu kako na ovome svijetu svi izuzev njega imaju uto\u010di\u0161te pa \u010dak i divlje \u017eivotinje \u2013 lavovi i \u0161akali \u2013 Bog odgovara, obe\u0107avaju\u0107i Isusu nebesku nagradu, ovim rije\u010dima: \u201dTvoje uto\u010di\u0161te je kod mene, a mjesto tvoga po\u010dinka moje je milosr\u0111e.\u201d<\/p>\n

Suprotnost izme\u0111u duhovnog i materijalnog posebno je nagla\u0161ena u pri\u010dama o Isusovu magarcu.<\/p>\n

Govore\u0107i kako je Isus uznesen na nebo dok je njegov magarac ostao na zemlji, Rumi isti\u010de da je magarac simbol svega tjelesnog i materijalnog, a Isus duhovnog. Zato opominje vjernike da radije slu\u017ee Isusu nego da slamom i sijenom hrane magarca.<\/p>\n

Kao suprotnost Isusovu magarcu ponekad se na temelju 5. sure (poglavlja) Kur\u2019ana u pripovijestima muslimanskih mistika javlja \u010dudesni stol koji je Bog poslao pred Isusa kao dokaz nevjernim u\u010denicima. Rumi \u010dudesni stol s neba rado povezuje s postom, jer Bog, vjernicima odanim postu, \u0161alje duhovnu hranu i pi\u0107e s neba kao neko\u0107 Isusu.<\/p>\n

\n

Novi \u017eivot<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Uz pripovijesti koje hvale Isusa isti\u010du\u0107i \u2013 za muslimane razumljivo \u2013 ve\u0107e savr\u0161enstvo Muhamedove vjere \u2013 va\u017eno je podsjetiti na pri\u010de koje u skladu s Kur\u2019anom slave Isusa kao velikog lije\u010dnika kojemu se na poseban na\u010din pripisuje mo\u0107 o\u017eivljavanja mrtvih jer su kr\u0161\u0107ani i muslimani danas u ime svjetskog mira i kao dokaz vjerodostojnosti svoje vjere pozvani raditi na ozdravljanju i o\u017eivljavanju me\u0111usobnih odnosa.<\/p>\n

Muslimanski mistici daju Isusu posebnu ulogu pri ozdravljanju slijepih od ro\u0111enja, dok Rumi isti\u010de kako je Isus ljude koje bi ozdravio poticao da \u010di\u0161\u0107enjem du\u0161e stupe u kolo bla\u017eenih iz zahvalnosti i radosti zbog ozdravljenja.<\/p>\n

Rumi je u Isusovom ozdravljuju\u0107em dahu vidio podsjetnik na Bo\u017eji stvoriteljski dah. Po njegovom mi\u0161ljenju je kroz Isusov ozdravljaju\u0107i dah ljude pohodio dah Bo\u017ejeg milosr\u0111a.<\/p>\n

Jedina bolest koju Isus nije mogao izlije\u010diti bila je ljudska glupost. O tome Rumi govori u pripovijesti u kojoj pred ljudskom glupo\u0161\u0107u Isus bje\u017ei tako \u017eurno da ga nitko ne uspijeva zaustaviti \u2013 ne iz straha nego nama za pouku, veli Rumi, jer je ku\u0161nja bol koja donosi milost, a glupost bol koja donosi propast.<\/p>\n

Iako je Isus bio veliki lije\u010dnik, govorio je o va\u017enosti boli i strpljenja za duhovni rast, kako nas o tome izvje\u0161tava Makki, pripisuju\u0107i Isusu ove rije\u010di: \u201dDose\u0107i \u0107ete ono \u0161to volite samo ako strpljivo podnesete ono \u010dega se gnu\u0161ate.\u201d<\/p>\n

Oslanjaju\u0107i se na Kur\u2019an, muslimanski su mistici govorili o dje\u010daku Isusu kojemu je polazilo za rukom o\u017eivjeti ptice od gline koje bi na\u010dinio sam, \u010dime su pou\u010davali vjernike kako dodirom Bo\u017ejih poslanika svaka stvar biva oplemenjena.<\/p>\n

U djelu \u201dPri\u010de o prorocima\u201d sa\u010duvano je neobi\u010dno izvje\u0161\u0107e o \u010dudu koje je u vrijeme boravka u Egiptu u\u010dinio dje\u010dak Isus o\u017eivjev\u0161i u igri stradalog dje\u010daka kako bi pred sudom bio oslobo\u0111en neistinite optu\u017ebe za njegovo ubojstvo.<\/p>\n

Posebnu pozornost prema Isusovu o\u017eivljavanju mrtvih posve\u0107uje zbirka \u201dLubanjskih pri\u010da\u201d u kojima Isus o\u017eivljava umrle kako bi pri\u010daju\u0107i o grijesima po\u010dinjenim za \u017eivota i kaznama nakon smrti vjernicima bili opomena da vode \u017eivot u skladu s voljom Bo\u017ejom.<\/p>\n

Zbog toga su svjetovni muslimanski pjesnici uspore\u0111ivali Isusa s obnovom \u017eivota u prirodi \u2013 proljetnim povjetarcem \u2013 slute\u0107i kako se u svakom posijanom sjemenu krije po jedan Isus bez kojega cvjetanje ne bi bilo mogu\u0107e.<\/p>\n

Vremenom je Isus u islamskoj kulturi postao simbol \u017eivota i uskrsnu\u0107a, a za muslimanske svjetovne pjesnike simbol ljubavnika \u010dije usne daju \u017eivot i ozdravljaju od \u010de\u017enje za voljenim.<\/p>\n

Autograf<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U pripovijestima muslimanskih mistika o Isusu koje su posve\u0107ene njegovoj ljubavi prema siroma\u0161tvu kr\u0161\u0107ani i muslimani mogu prona\u0107i podsjetnik o prolaznosti ovoga svijeta i pogubnosti \u010dovjekova robovanja bogatstvu i mo\u0107i<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":355880,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[2754,2298,2755],"class_list":["post-362128","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-hrisca","tag-hriscanstvo","tag-islam"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/362128","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=362128"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/362128\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":362130,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/362128\/revisions\/362130"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/355880"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=362128"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=362128"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=362128"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}