{"id":362098,"date":"2023-01-08T07:55:57","date_gmt":"2023-01-08T06:55:57","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=362098"},"modified":"2023-01-08T14:24:40","modified_gmt":"2023-01-08T13:24:40","slug":"najvaznija-arheoloska-otkirca-tokom-2022","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/01\/08\/najvaznija-arheoloska-otkirca-tokom-2022\/","title":{"rendered":"Najva\u017enija arheolo\u0161ka otkri\u0107a tokom 2022."},"content":{"rendered":"
    \n
  1. \n

    Vi\u0161e od 200 netaknutih staroegipatskih sarkofaga otkriveno u Sakari<\/h2>\n<\/li>\n<\/ol>\n

    Arheolo\u0161ka iskopavanja pod vo\u0111stvom Mustafe Vazirija, koja se vr\u0161e od 2008. godine na nakropoli u Sakari, rezultirala su spektakularnim otkri\u0107ima. Iako je bez sumnje najva\u017enije predstavljalo pronalazak 250 polihromnih sarkofaga od drveta o\u010duvanih u odli\u010dnom stanju, datovanih u 500. godinu p.n.e., ono \u0161to je posebno interesantno u vezi njih je da su sve netaknute i da se u njima nalaze mumije. U jednom od njih je \u010dak otkriven i 9 m duga\u010dak papirus sa fragmentima iz Knjige mrtvih.<\/p>\n

      \n
    1. \n

      Kemune, grad koji je “izronio”<\/h2>\n<\/li>\n<\/ol>\n

      Kada je po\u010detkom 2022. godine ekstremna su\u0161a zahvarila Irak, sa dna rijeke Tigar je izronio grad iz bronzanog doba star 3.400 godine. Arheolog Hasan Ahmed Kasim iz Arheolo\u0161ke organizacije Iraka, u saradnji sa kolegama iz inostranstva je tom prilikom po\u017eurio da izvr\u0161i iskopavanje prije nego \u0161to opet nestane pod vodom. Ovo drevno nalazi\u0161te u sjevernom dijelu ove bliskoisto\u010dne dr\u017eave bi, prema njihovim rije\u010dima, mogao da bude drevni Zahiku, va\u017ean grad carstva Mitani – drevnog kraljevstva koje je od prije oko 1500. do 1350 godine p.n.e. dominirao sjevernom Mesopotamijom.<\/p>\n

        \n
      1. \n

        Vi\u0161e od 1.000 menhira otkriveno na jugu \u0160panije<\/h2>\n<\/li>\n<\/ol>\n

        Istra\u017eivanje sprovedeno na praistorijskom lokalitetu koje se nalazi u Huelvi je, prema istra\u017eivanjima, bio jedan od centralnih megalistskih mjesta u Evropi iz prve polovine 6. pa sve do drugog milenijuma p.n.e.\u00a0Kako isti\u010de arheolog Hose Antonio Linares, ovaj nalaz je specifi\u010dan po tome jer ima najve\u0107u koncentraciju menhira u “ograni\u010denom prostoru” na Iberijskom poluostrvu. Pored kvantiteta, on se izdvaja i po raznovrsnosti arhitektonskih oblika, kako pojedina\u010dno tako i grupno raspore\u0111enih.<\/p>\n

          \n
        1. \n

          Sobe sa namje\u0161tajem i keramikom otkriveni u Pompeji<\/h2>\n<\/li>\n<\/ol>\n

          Ni poslije toliko decenija istra\u017eivanja, Pompeja ne prestaje da iznena\u0111uje arheologe. U avgustu 2022. godine, nadzorna uprava ovog lokaliteta je objavila da su istra\u017eiva\u010di do\u0161li do nevjerovatnog otkri\u0107e u Ku\u0107i Larario, vili koja se nalazi u regionu V unutar Pompeje. Ova oblasti je opse\u017eno prou\u010davana poslednjih godina, \u0161to je rezultiralo va\u017enim otkri\u0107ima, poput taverne oslikane veli\u010danstvenim slikama.<\/p>\n

          Ipak, kada je rije\u010d o Ku\u0107i Larario, u njoj su iskopane jednostavne prostorije u kojima je sa\u010duvano ne\u0161to namje\u0161taja, veoma jednostavan krevet sa samo dvije pre\u010dke na kojima su se jo\u0161 uvijek vidjela pletena u\u017ead, okrugli bo\u010dni sto na tri noge, kov\u010deg na koji su pali ostaci greda i dasaka sa tavanice, keramika terra sigillata, dvokrilni svjetlarnik sa prikazom boga Jupitera dok sjedi na orlu i drveni ormari\u0107.<\/p>\n

            \n
          1. \n

            Otkriven rimski mozaik sa scenama iz Trojanskog rata u Siriji<\/h2>\n<\/li>\n<\/ol>\n

            Sredinom oktobra Sirija se na\u0161la u fokusu zbog impresivnog arheolo\u0161kog otkir\u0107a.<\/p>\n

            Grad Rastan je bio svjedok otkri\u0107a veli\u010danstvenog rimskog mozaika starog 1.600 godina, koji su stru\u010dnjaci opisali kao najva\u017enije otkri\u0107e od izbijanja rata u zemlji prije 11 godina. Potvr\u0111eno je da on ima oko 120 kvadratnih metara i da prikazuje \u017eivopisne figurativne scene sa junacima i likovima iz Trojanskog rata.<\/p>\n

              \n
            1. \n

              Otkri\u0107e etrurskog blaga kakvo Italija ne pamti<\/h2>\n<\/li>\n<\/ol>\n

              Oko 2.000 godina 24 skulpture su le\u017eale netaknute u blatu, sve dok ih me\u0111unarodni tim arheologa nije prona\u0161ao. Pored statua bo\u017eanstava u savr\u0161eno o\u010duvanom stanju, otkriveni su zavjetni predmeti i oko 5.000 zlatnih, srebrnih i bronzanih nov\u010di\u0107a. Po koli\u010dini i kvalitetu, ovo je najve\u0107e etrursko blago ikada prona\u0111eno u Italiji. Veli\u010danstveni predmeti iskopani su iz mulja u mjestu San Ka\u0161iano di Banji u blizini Sijene, gdje se nalazi nekoliko bazena povezanih sa izvorom koji je u etrursko vrijeme bilo vjersko svetili\u0161te.<\/p>\n

                \n
              1. \n

                Japanski nau\u010dnici otkrili jo\u0161 168 novih geoglifa u pustinji Naska<\/h2>\n<\/li>\n<\/ol>\n

                Japanski nau\u010dnici sa Univerziteta Jamagata su otkrili\u00a0168 novih geoglifa, ocrtanih na padinama i bre\u017euljcima pustinje Naske. Tim predvo\u0111en Masatom Sakaijem, \u0161efom Odjeljenja za kulturnu antropologiju i andsku arheologiju, do\u0161ao je do nevjerovatnog otkri\u0107a uz pomo\u0107 lokalnih arheologa i snimaka iz vazduha koje su obezbijedili dronovi.<\/p>\n

                “Prona\u0161li smo ukupno 168 figura – oko 50 ljudi, kao i ptica, ma\u010daka, zmija i mnogo linearnih i trapezoidnih figura”, rekao je Sakai. Od po\u010detka istra\u017eiva\u010dkog projekta, koji ima za cilj da za\u0161titi geoglife i rasvijetli njihovu svrhu, nau\u010dnici su locirali 358 figura.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

                Nacionalna geografija na srpskom jeziku je izdvojila sedam najzna\u010dajnijih arheolo\u0161kih otkri\u0107a u 2022. godini do kojih je do\u0161lo \u0161itom sveta.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[2751],"class_list":["post-362098","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara","tag-arheoloska-otkrica"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/362098","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=362098"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/362098\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":362114,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/362098\/revisions\/362114"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=362098"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=362098"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=362098"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}