{"id":362015,"date":"2023-01-07T06:50:34","date_gmt":"2023-01-07T05:50:34","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=362015"},"modified":"2023-01-07T06:50:34","modified_gmt":"2023-01-07T05:50:34","slug":"ceterum-censeo-capitalismus-esse-delendam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/01\/07\/ceterum-censeo-capitalismus-esse-delendam\/","title":{"rendered":"Ceterum censeo capitalismus esse delendam!"},"content":{"rendered":"

(Uostalom, smatram da kapitalizam treba uni\u0161titi!<\/em>)<\/p>\n

Autor: Ladislav BABI\u0106<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Posjeduje li \u010dovjek dostojanstvo na koje se sve\u0111 pozivaju filozofi, eti\u010dari, humanitarci, vjernici, bezbo\u017enici, i \u2013 \u0161to bi mu to uop\u0107e zna\u010dilo? Ljudsko dostojanstvo? Kao na sva sli\u010dna pitanja, ima niz teorijskih odgovora, a najbolje je o tome raspravljati u kontekstu trenutnog socijalnoevolucijskog statusa ljudskog roda i njegove svakodnevne prakse. Sam pojam ima razli\u010dite funkcije i zna\u010denja ovisno o kontekstu i kako se upotrebljava, te je prili\u010dno nedifiniran. Obi\u010dno se koristi u smislu nagla\u0161avanja vrijednosti \u010dovjeka u odnosu na strojeve kojima se slu\u017ei, ali govorimo i o dostojanstvu naroda, klasa, \u017eivotinja,\u2026 Iz teksta je vidljivo u kojem ga smislu koristi autor.<\/p>\n

\u201e\u2026<\/em>Ni jedna evolucija<\/em><\/a>, kako biolo\u0161ka tako i ona socijalna, ne zahva\u0107a istovremeno niti na isti na\u010din sve subjekte koji joj podlije\u017eu. Izme\u0111u ostaloga i stoga \u0161to nose u sebi razne genetske i socijalne predispozije iz pro\u0161lih evolucionih koraka. Osim toga, jedno od osnovnih pravila funkcioniranja prirode i dru\u0161tva su fluktuacije \u2013 kolebanja, prostorno i vremensko poja\u010danja ili slabljenja ponad prosjeka, prosje\u010dnih svojstava nekog skupa. Primjenjeno na socijalnu sferu, to zna\u010di da ve\u0107 po prirodi stvari dru\u0161tvo ne\u0107e biti homogeno (\u0161to smo objasnili ranije), ali niti njegovi dijelovi izdvojeni svojim prosje\u010dnim osobinama (recimo proletarijat i bur\u017eoazija) ne\u0107e unutar sebe biti jednoobrazni. Unutar svake, u prosjeku naizgled homogene tvorbe, javljaju se iskakanja, uvjetovana razli\u010ditim razlozima. Li\u010dnim, genetskim predispozicijama pojedinca, pa \u2013 primjerice \u2013 poznati nogometa\u0161 porijeklom iz radni\u010dke obitelji, obogativ\u0161i se, zaboravlja svoju klasnu pripadnost ustabiliv\u0161i se kao prido\u0161lica u \u201evi\u0161oj\u201c klasi. Ili, \u010distom sre\u0107om, dobitnik milijunske premije u nekoj igri na sre\u0107u koja ga izvu\u010de sa \u201edna\u201c, mijenja percepciju dru\u0161tvenih nejednakosti. Ili pak razumskim uvi\u0111anjem odnosa koji vladaju u dru\u0161tvu, a koji svom silinom proturje\u010de temeljima humanisti\u010dke etike\u2026\u201c<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Daklem bi trebalo biti jasno kako smo socijalnoevolucijski nehomogeno formirani (mada smo svi fol\u00a0\u201ebo\u017eja stvorenja\u201c<\/em>, pa bi bilo za o\u010dekivati da smo napravljeni po istom kalupu), no onda slijedi pitanje: O kakvom mi to dostojanstvu \u010dovjeka, pojedinca, jedinke, subjekta, osobe, govorimo kad pri\u010damo o tome, dapa\u010de \u2013 \u010dak i zakoni poku\u0161avaju nivelirati tako raznoliki skup osoba podvrgavaju\u0107i ih istom zakonskom tretmanu, nastoje\u0107i \u2013 u osnovi sasvim neuspje\u0161no \u2013 ispravljati prirodne razlike u sveukupnim (mentalnim i fizi\u010dkom) profilima pojedinaca. Mogu li podjednako pred zakonom biti odgovorni socijalno osvije\u0161teni pojedinac, i onaj koji to stjecajem svoje evolucijske predodre\u0111enosti i odgoja zaostaje u tome? Kako si to zakonodavci umi\u0161ljaju provesti izravnavanje socijalnih odgovornosti jedinki, pa im \u010dak \u2013 da se vratim na dostojanstvo \u2013 podjednako\u00a0\u201epropisati\u201c<\/em>\u00a0povredu tog u osnovi metafizi\u010dkog koncepta?<\/p>\n

Da se puno ne razglaba obratimo pa\u017enju na\u00a017. \u010dlanak<\/a>\u00a0hrvatskog\u00a0\u201eZakona o presa\u0111ivanju organa u svrhu lije\u010denja\u201c<\/em>\u00a0(sli\u010dan zakon postoji i u\u00a0Srbiji<\/em>, kao i\u00a0Federaciji BiH<\/em>):<\/p>\n

\u201e(1) Organi s umrle osobe smiju se uzeti radi presa\u0111ivanja\u00a0samo<\/strong>\u00a0ako se darivatelj za \u017eivota nije u pisanom obliku protivio darivanju<\/strong>.<\/em><\/p>\n

(2) Pisanu izjavu iz stavka 1. ovoga \u010dlanka punoljetna poslovno sposobna osoba daje izabranom doktoru medicine primarne zdravstvene za\u0161tite ili ministarstvu nadle\u017enom za zdravlje (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).<\/em><\/p>\n

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga \u010dlanka, za punoljetne osobe koje nisu poslovno sposobne, pisanu izjavu iz stavka 1. ovoga \u010dlanka, solemniziranu od strane javnog bilje\u017enika, daje zakonski zastupnik, odnosno skrbnik.<\/em><\/p>\n

(4) Slijepa osoba, gluha osoba koja ne zna \u010ditati, nijema osoba koja ne zna pisati i gluhoslijepa osoba daje izjavu iz stavka 1. ovoga \u010dlanka u obliku javnobilje\u017eni\u010dkog akta ili pred dva svjedoka iskazanom izjavom o imenovanju poslovno sposobne osobe koja \u0107e u njeno ime dati pisanu izjavu.\u201d<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Bacimo li pogleda na\u00a0\u010clanak 19.<\/em>\u00a0doti\u010dnog zakona:<\/p>\n

\u201eDijelovi tijela umrle osobe koja nije dr\u017eavljanin Republike Hrvatske, odnosno nema u Republici Hrvatskoj stalni boravak, mogu se uzeti radi presa\u0111ivanja kada na to u pisanom obliku pristane bra\u010dni ili izvanbra\u010dni drug, roditelj, punoljetni brat, sestra ili punoljetno dijete umrle osobe.\u201c<\/em>,<\/p><\/blockquote>\n

odmah je uo\u010dljivo kako kapitalisti\u010dki zakonodavac druk\u010dije tretira strane dr\u017eavljane od doma\u0107ih, jer on u svojoj sluganskoj poziciji spram elita na vlasti birokratski raspozanje samo dr\u017eavljane, a nikako \u2013 ljude! Za zakonodavca i (mogu\u0107e) ve\u0107inu ljudi, to izgleda kao humanisti\u010dki koncept primijenjen u praksi, koji vodi ra\u010duna o spa\u0161avanju \u017eivota drugih ljudi, mogu\u0107e i vama najdra\u017eih, ali tome ba\u0161 i nije tako. Ne\u0107u se baviti emocionalnim \u0161okovima rodbine preminuloga, kao ni slu\u010dajevima nesavjesnog postupanja s organima preminulih, te trgovinom ljudskim organima, ve\u0107 isklju\u010divo dostojanstvom umrle osobe, smatramo li je \u2013 a ja smatram, kao i (uvjeren sam) ve\u0107ina humanista, da ne govorim o religijama \u2013 i dalje \u010dovjekom! Ako se dostojanstvo individualnog \u2013 \u017eivog (naj\u010de\u0161\u0107e se termin primjenjuje upravo na njega) i mrtvog \u2013 ljudskog bi\u0107a prihvati kao jedan od humanisti\u010dkih aksioma, onda sve drugo slijedi iz odnosa spram toga. Treba napomenuti kako je u sli\u010dnom zakonu\u00a0Federacije BiH\u00a0<\/em>ovo rije\u0161eno mnogo humanije,\u00a0\u010clanom 30<\/a>:<\/p>\n

\u201eDozvoljeno je uzimati organe i tkiva sa umrlog lica radi presa\u0111ivanja u svrhu lije\u010denja,\u00a0samo ako se darovalac za \u017eivota saglasio sa darovanjem organa i tkiva poslije smrti<\/strong>\u2026 Pisanu izjavu o darovanju organa i tkiva iz stava 1. ovog \u010dlana punoljetno lice sposobno za rasu\u0111ivanje daje izabranom lije\u010dniku primarne zdravstvene za\u0161tite\u2026\u201c<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Upitajmo se, tko ima (a eti\u010dki nikako nema!) pravo mene prisiljavati da odlazim lije\u010dniku samo da bih dao pismenu potvrdu kako se\u00a0protivim<\/em>\u00a0doniranju svojih organa u svrhu postmortalnih transplantacija? Nije li prirodnije i humanije da se tra\u017ei sli\u010dno izja\u0161njavanje od osoba koje nemaju ni\u0161ta protiv svog tran\u010diranja postmortem, namjesto da se ogromna ve\u0107ina ljudi (jer sasvim sigurno vrlo mali broj osoba daje izjavu o protivljenju) naprosto tretira kao prigodni materijal za spa\u0161avanje tu\u0111ih \u017eivota? Ljudsko (mrtvo) tijelo se ovim zakonom tretira kao profano skladi\u0161te\u00a0rezervnih dijelova<\/em>, i to bez privole doti\u010dnoga za vrijeme njegova \u017eivota!<\/p>\n

<\/p>\n

Takvom konceptu ne samo da se protive religije, ve\u0107 je on i duboko nehuman \u2013 zadiru\u0107i u poni\u017eavanje i negiranje digniteta pokojnika \u2013 mada se upravo poziva na humanost, ne tra\u017ee\u0107i pritom potvrdu vlastite volje za doniranjem organa, ve\u0107 upravo suprotno. Namjesto da se ljudsko tijelo smatra apriorno nedodirljivim (a posebno sa strane onih koji se uvijek zaklinju u njegovu svetost, kao bo\u017eje kreacije), i zatra\u017ei od svakoga davanje privole za njegovo kori\u0161tenje u medicinske svrhe, \u010dini se sasvim suprotno: apriorno me mogu tran\u010dirati poput svinje nakon moje smrti, ukoliko se nisam tome za \u017eivota pismeno usprotivio! Ne vidim niti jedan razlog za\u0161to bi bilo tko bio prinu\u0111en \u2013 ukoliko ne \u017eeli postati hrpa organa za krpanje drugih tjelesa \u2013 da to u\u010dini, a mislim da to posebno ne odobravaju (teorijski, jer je o\u010dito da u praksi pristaju na nametnuti koncept) niti religije! U tradiciji svih dru\u0161tava \u2013 od primitivnih domoroda\u010dkih, indijanskih, vikin\u0161kih, budisti\u010dkih, kr\u0161\u0107anskih, muslimanskih, \u017eidovskih,\u2026 \u2013 je apriorno uva\u017eavanje pokojnika, i neka odmah za\u0161ute oni koji \u0107e se usprotiviti njegovanju te tradicije, dok se istovremeno zaklinju u o\u010duvanje svakojakih minornih, nastalih u sistemu (socijalisti\u010dkom) kojega ne priznaju! Posje\u0107ujete li groblja, \u010daste\u0107i pokojnika svaki puta \u2013 a naro\u010dito kr\u0161\u0107ani za\u00a0\u201eDan mrtvih\u201c<\/em>\u00a0\u2013 kao pokopani rezervni dio \u2013 ili kao osobu (jo\u0161 uvijek!) koja je bila duboko emocionalno utkana u povijest va\u0161ih \u017eivota? I ako nije atak na ljudsko dostojanstvo (pokojnikovo) kori\u0161tenje njegovih organa bez potpisane privole dane za njegova \u017eivota, za\u0161to se potom skrnavljenje grobova i mo\u017eebitno kori\u0161tenje kostiju preminuloga u kojekakve (i magijske) svrhe, tretira kao napad na njegovo dostojanstvo, ujedno i kao krivi\u010dno djelo? Zami\u0161ljam vas kako po ulicama pogledavate mimoilaze\u0107e kao hodaju\u0107a skladi\u0161ta rezervnih dijelova koji \u0107e vam mogu\u0107e kad-tad zatrebati, niti u primisli nemaju\u0107i pomisao\u00a0da bi se apriorno takav \u010dovjek morao izraziti da pristaje \u2013 a ne da ne pristaje<\/em>\u00a0\u2013 biti \u017eivu\u0107i sklop bubrega, jetara, srca, ro\u017enica i drugih organa, koje \u0107ete jednog dana vi prisvojiti po vlastitom naho\u0111enju! A potom otpad koji preostane \u2013 kako druk\u010dije nazvati ostatke pokojnikove koji za kapital nemaju nikakve (trenuta\u010dne!) upotrebne vrijednosti \u2013 pokapate s fol dostojanstvenim pogrebom izri\u010du\u0107i hrpu neboloza nad \u201epokojnikovim\u201c (njegovim otpadom!) grobom. Da ponovim, za one koji jo\u0161 ne shva\u0107aju:\u00a0\u010dovjek se naprosto u vlastitoj smrti tretira kao upotrebna vrijednost, tra\u017ee\u0107i od \u017eivu\u0107ega izja\u0161njavanje da na to ne pristaje!<\/em>\u00a0Jebem ti takvo ljudsko dostojanstvo! Licemjerje ljudsko se prikriva najbezo\u010dnijim maskama, u \u010demu prednja\u010de oni koji \u017eele ne\u0161to u\u0161i\u0107ariti, eto \u2013 i od pokojnika.<\/p>\n

Tko razumije, shvatit \u0107e da se tu ne radi o autorovom antihumanizmu, niti dovo\u0111enju u pitanje humanosti transplantacija ljudskih organa, nego o na\u010dinu kako je to ure\u0111eno. O potrebi da osobe treba toliko cijeniti da se ne pretpostavlja njihova apriorna humanost \u2013 \u0161to je krajnje nehumano ba\u0161 prema njima \u2013 ve\u0107 je oni moraju tek dokazati vlastitom voljom. Ako u svojoj \u010dovje\u010dnosti \u017eelim pomo\u0107i drugima nakon svoje smrti, onda \u0107u taj humanizam dokazivati svojim potpisom, a ne prisilno i\u0107i dokazivati da takve humanosti u meni nema. Ukoliko to ne u\u010dinim, na raspolaganju sam ljudskim \u017eivoderima (\u0161to tvorci spomenutih zakona jesu!) da me bez pristanka mrcvare po volji. Svaki \u010dovjek ima niz razloga koje treba apriorno uva\u017eavati, da u\u010dini jednu ili njoj suprotnu stvar (u kontekstu koji spominjemo), \u0161to nije na nikome da propitkuje! Kapital pak u svojoj nezaja\u017eljivosti, nastoji od nas u\u010diniti\u00a0Borgove<\/em><\/a>, kolektivnu svijest \u2013 bili mi \u017eivi ili pokojni \u2013 pokorne sluge zajednice, asimilirani u nju u ime premisa koje \u0107e upravo kapital odrediti. Srbijanski pokret\u00a0\u201eDostojanstvo<\/em>\u201c<\/a>\u00a0jasno ka\u017ee:<\/p>\n

\u201ePo dolasku na vlast Dostojanstvo \u0107e ukinuti ovaj zakon i pozvati na odgovornost sve koji su u\u010destvovali u njegovom dono\u0161enju, uklju\u010duju\u0107i i poslanike koji su za njega glasali. Donacija organa ce biti iskljucivo na dobrovoljnoj bazi.\u201c<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Pustimo po strani prili\u010dno fantasti\u010dnu pretpostavku o njihovom dola\u017eenju na vlast (\u0161to ne zna\u010di da ne\u0107e do\u0107i neki pokret koji dijeli i njihove zamisli), ali jedno je moralno nedvojbeno:\u00a0Doniranje organa mora biti isklju\u010divo na dobrovoljnoj bazi!<\/em><\/p>\n

Kako mnogi ba\u0161 i nisu uvjereni u re\u010deno, evo i slijede\u0107i\u00a0primjer<\/a>.<\/p>\n

\u201eNew York se pridru\u017eio ameri\u010dkim saveznim dr\u017eavama koje dopu\u0161taju tzv. ljudsko kompostiranje, prenosi u nedjelju BBC. Ljudi u New Yorku mogu odsad nakon smrti biti podvrgnuti postupku koji je poznat i kao \u201cprirodna organska redukcija\u201d, \u0161to se smatra ekolo\u0161kom alternativom tradicionalnom pokopu u lijesu ili kremiranju. Takav postupak prvi je put dopu\u0161ten 2019. u dr\u017eavi Washington. Slijedili su potom Colorado, Oregon, Vermont i Kalifornija\u2026 Ljudsko kompostiranje je ve\u0107 legalno u \u0160vedskoj. U Ujedinjenom Kraljevstvu dopu\u0161teni su prirodni pokopi tijela bez lijesa ili u biorazgradivom lijesu\u201c<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Kapitalisti koji su odmah uvidjeli priliku za boga\u0107enje, pravdaju takav na\u010din pokapanja (ako je to primjenljiva rije\u010d!)\u00a0\u201ezelenim\u201c<\/em>\u00a0argumentima, pretpostavljaju\u0107i da su ba\u0161 sve budu\u0107e\u00a0\u201emu\u0161terije\u201c\u00a0<\/em>ordinarni\u00a0greenhorni<\/em>\u00a0(\u017eutokljunci), na\u0161ki re\u010deno \u2013 budale!\u00a0\u201eKatoli\u010dki biskupi u dr\u017eavi New York navodno su se protivili tom zakonu smatraju\u0107i da se s ljudskim tijelima ne smije postupati kao s ku\u0107nim otpadom\u201c<\/em>\u00a0\u2013 u \u010demu se sasvim sla\u017eem s njima. Iako nisam vjernik, podr\u017eavam\u00a0misao<\/a>:<\/p>\n

\u201eO tijelu preminule osobe nakon smrti i medicinska etika i svaka zdrava humana etika i prije svih kr\u0161\u0107anska etika zahtijevaju primjereno postupanje u skladu s dostojanstvom tijela preminule osobe. Za kr\u0161\u0107ane je ukop tijela preminule osobe uzvi\u0161eno djelo tjelesnoga milosr\u0111a, a ne tek puka higijenska gesta. Ukop mrtvih za kr\u0161\u0107ane tako\u0111er zna\u010di primjereno i prigodno iskazivanje po\u0161tovanja i zahvalnosti prema ljubljenoj djeci Bo\u017ejoj\u2026 \u010cinjenica da smrt drage osobe ne bri\u0161e u nama uspomene i sje\u0107anja na nju niti poni\u0161tava na\u0161e dugove kojima nas je preminula osoba zadu\u017eila sama od sebe dovoljno govori u prilog uistinu humanomu i \u010dovjeka dostojnomu odnosu prema mrtvima. Zbog toga je na\u0161 odnos prema mrtvima i postupanje s njihovim tijelima svojevrstan pokazatelj na\u0161ega odnosa prema \u017eivima i na\u0161ega pona\u0161anja prema njima.\u201c<\/em>, (dr. Ton\u010di Matuli\u0107, kr\u0161\u0107anski bioeti\u010dar<\/em>)<\/p><\/blockquote>\n

Bezbrojni su le\u0161evi posijani \u0161irom zemljine oble tijekom ratova, s nikad prona\u0111enim mjestima pogibije, i naravno da se oni sasvim prirodno raspadaju,\u00a0\u201ekompostiraju\u0107i\u201c\u00a0<\/em>tlo u kojem su na\u0161li po\u010divali\u0161te, ne uzrokuju\u0107i pritom nikakve posljedice po na\u0161u biosferu, ali \u2013 da se pokojnici s namjerom pretvaraju u zemljicu za uzgoj biljaka, zaista je bolesna ideja! Sasvim u skladu, bistriji su ve\u0107 zaklju\u010dili, s aksiomima kapitala koji sve, pa i ljudsko tijelo tretira isklu\u010divo kao upotrebnu vrijednost, iskoristivo do zadnje njegove dla\u010dice! Uostalom, za\u0161to ro\u0111aci nestalih najmilijih uporno tragaju za njihovim ostacima, namjesto da se zadovoljavaju \u010dinjenicom kako oni kompostiraju neko neznano tlo na kojem su skon\u010dali svoje \u017eivote? Mo\u017eete li zamisliti da neki magnat, ili njihov konzorcij, organizira rati\u0107 u kojem \u0107e buldo\u017eerima skupljati mrtvace zarad kompostiranja, kako bi plodnijim u\u010dinio tlo (svoj profit!) potrebno za ishranu rastu\u0107eg broja stanovni\u0161tva? Pa, ionako vam vojska isporu\u010duje poginule u zape\u010da\u0107enim sanducima kako ne biste vidjeli hrpu fa\u0161iranog mesa u koje je\u00a0\u201edomoljublje\u201c<\/em>\u00a0pretvorilo va\u0161eg brata, sina ili supruga. Ne mo\u017eete? E, pa tu ve\u0107 stvarnost prednja\u010di i ispred nau\u010dne fantastike. Novinski magnat, kasnije i politi\u010dar (u najgorem smislu te rije\u010di)\u00a0William Randolph Hearst<\/em><\/a>, prakti\u010dki je \u2013 kao vlasnik novina \u2013 svojim senzacionalisti\u010dkim i neistinitm pisanjem organizirao\u00a0ameri\u010dko-\u0161panjolski\u00a0<\/em>rat na\u00a0Kubi<\/em>, i to zarad svoje usredoto\u010denosti na politi\u010dke i poslovne ambicije (stjecanje profita!). Svaki od bezbrojnih kubanskih, \u0161panjolskih i ameri\u010dkih pokojnika poginulih u tom ratu, imao bi moralno pravo, bez ikakvog su\u0111enja opaliti\u00a0W.R Hearstu<\/em>\u00a0metak u glavu! Po biografiji te\u00a0\u201eugledne\u201c<\/em>\u00a0ameri\u010dke bitange snimio je\u00a0Orson Welles<\/em>\u00a0mo\u017eda najbolji film u povijesti kinematografije \u2013\u00a0\u201eGra\u0111anin Kane\u201c<\/em>.<\/p>\n

Ne samo da vi\u0161e ni od kitova nakon ulova ni\u0161ta ne ostaje, jer se sve \u017eivo iskoristi (a potom, kad ljudskim mediokritetima do\u0111e u glavu, organiziraju se za\u0161titnici ulje\u0161ura, bizona i drugih vrsta koje su pred izumiranjem), ve\u0107 je\u00a0\u201ckompostiranje ljudskih le\u0161eva\u201d<\/em>\u00a0samo na nepredvidivi korak do\u00a0\u201cSoylent Green-a\u201d<\/em><\/a>.\u00a0Harry Harrison<\/em>, autor ove\u00a0SF<\/em>\u00a0storije, pred vi\u0161e od pola stolje\u0107a uvidio je prirodu kapitala i temeljem njene spoznaje u\u010dinio pretpostavku \u2013 mogu\u0107e samo fikciju \u2013 koju ve\u0107inski omalova\u017eavatelji \u017eanra i pogleda na budu\u0107nost kakve on iznosi, ne\u0107e ni prepoznati dok im ne zakuca na vrata.<\/p>\n

\u201eRadi se o razvijenom kapitalizmu koji, kao \u0161to je poznato, ni\u0161ta ne baca d\u017euture a da to ne poku\u0161a prethodno oploditi, kapitalizirati. O sistemu totalne recikla\u017ene iskoristivosti svega tvarnog, koji pohlepu skriva iza fraze o ekolo\u0161koj nu\u017enosti. Uostalom, jo\u0161 od kitolova je poznato kako od ulovljenog morskog sisavca ne preostaje gotovo ni\u0161ta, s obzirom da biva konvertiran u jestivo meso, mast, ljepilo, sapun, parfem, \u017eelatinu i ine \u010dovjeku nu\u017ene potrep\u0161tine. Taj sustav nimalo ne brine \u0161to je od \u017eivog bi\u0107a, produkta bo\u017eje invencije, na koncu preostala tek hrpa ljudima upotrebljive mrtve tvari, jednom iskori\u0161tena koja se tako\u0111er baca u pretvorbeni ciklus.\u201c<\/em>, (\u201eVidrex \u2013 mana s neba\u201c<\/em><\/a>)<\/p><\/blockquote>\n

Sutra \u0107ete mogu\u0107e jesti pa\u0161tetu od preminulih voljenih, jer\u00a0\u201cza\u0161to da se njihovim mesom goste bakterije, kad mo\u017ee poslu\u017eiti za ljudsku ishranu?\u201d<\/em>.\u00a0\u201cHvala ti voljena\u201d<\/em>\u00a0\u2013 re\u0107i \u0107ete \u2013\u00a0\u201ctako si ukusna, podatno namazana na kukuruzni kruh!\u201d<\/em>. Ni izmet \u017eivu\u0107i mogu\u0107e nije za bacanje:<\/p>\n

\u201eNajprije je razradio biokemijski model ekstrakcije korisnih tvari iz ljudskih i \u017eivotinjskih \u010dvrstih izmetina (ta, govno je ipak samo govno), potom to tehnolo\u0161ki i tehni\u010dki realizirao u pokusnom ure\u0111aju, s produktima isprobanima u zakuski koju je priredio za svoje prijatelje. Trebalo mu je mjesec dana da od uku\u0107ana \u2013 stimulirano diskretnim dodavanjem cimeta, \u0111umbira, magnezija i inih laksativnih artikala u njihovu hranu \u2013 skupi dovoljno materijala za pokusnu gozbu o kojoj je sve ovisilo. Za ve\u010deru na koju je pozvao najbolje prijatelje. Odazvali su se prakti\u010dki svi, s obzirom da ih je dovabio pomno izabranim promotivnim porukama (kapitalizam je majka propagandnog publiciteta), koje su se svodile na to da takvu hranu u \u017eivotu nikad jo\u0161 nisu ku\u0161ali. Odu\u0161evljeni prijatelji su ne jednom punili tanjure tra\u017ee\u0107i repete, iskaju\u0107i recept ili ime dobavlja\u010da tih nevjerojatnih delicija, \u0161to im Viki svakako nije \u017eelio odati. Zadovoljan reakcijom konzumenata na svojoj gozbi, poduzeo je naredni korak. Obratio se banki za kredit. Gotovo mu je taj dio plana bila najte\u017ea etapa na putu realizacije projekta, s obzirom da nije mogao iskreno obrazlo\u017eiti svoj zahtjev, a sami znate kakvi su ti kapitalisti\u010dki, bankarski strvinari. Stoga je cijelu stvar predstavio kao uvo\u0111enje inovativnih javnih nu\u017enika koji \u0107e preradom izmeta znatno smanjiti zaga\u0111ivanje okoli\u0161a. Uz pove\u0107u kamatu \u2013 kapital plodi svoje ulaganje nevi\u0111eno efikasno (bolje od organizma u metaboli\u010dkom procesu), a s druge strane mu je va\u017eno u javnosti ostaviti la\u017eni dojam ekolo\u0161kog za\u0161titnika okoli\u0161a \u2013 uspio se nekako dokopati po\u010detne svote za svoju investiciju. I tako, \u0161irom regije, pa dr\u017eave a potom i svijeta, po\u010de\u0161e nicati Vikijevi javni nu\u017enici, kori\u0161tenje kojih bija\u0161e upola jeftinije od konkurentskih. Istovremeno, na mjestu dobro prora\u010dunatih strate\u0161kih to\u010daka izgradio je komplekse za preradu \u201esirovina\u201c koje po\u010de\u0161e kontinuirano, danono\u0107no pritjecati u cisternama.\u201c<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Do tada \u0107ete kompost svojih roditelja dodavati u teglu sa cvije\u0107em, odu\u0161evljeni kako vam ono uspijeva.\u00a0\u201cVidi draga, kako se moja baka divno rasvacala<\/em>\u00a0(jer sadr\u017eaj kompostirane zemlje upija biljka) \u2013\u00a0kao da do\u017eivljava drugu mladost!\u201d<\/em>. Jadno je to, bijedno, bez etike, morala, napad na ljudsko dostojanstvo pokojnika, iskori\u0161tavanje ljudskog bi\u0107a do zadnjeg atoma, svo\u0111enje njega na \u017eivotinju \u2013 \u010dije je podjednako iskori\u0161tavanje tako\u0111er moralno vrlo upitno! Zato, kao \u0161to je naslovom nagovije\u0161teno, sistem koji takvo \u0161to dozvoljava, razvijaju\u0107i se na bestidnim aksiomima koje naivnima pravda brigom za ljudsku vrstu (ovo je sasvim druk\u010dije od zahtjeva za obaveznim cijepljenjem prilikom epidemija, odnosno pandemija), treba svrgnuti s historijske pozornice po svaku cijenu. Samo, vode\u0107i ra\u010duna da se ne zapadne u drugu krajnost, religijski intoniranim argumentima koji opet fol u ime \u010dovjeka, nastoje ko\u010diti njegovu slobodu. Sve, i prirodni zakoni, a tako\u0111er i oni socijalni, ima svoju granicu do koje se smije i\u0107i u smislu zaista humanisti\u010dke etike. A odre\u0111uje ju upravo \u010dovjek sam. Ka\u017ee sofist\u00a0Protagora<\/a>:<\/p>\n

\u201e\u010covjek mjerilo svih stvari, onih koje jesu da jesu, a onih koje nisu da nisu\u201c.<\/em><\/p><\/blockquote>\n

On, dakako, ne promovira individualni moral kao regulu po kojem se ljudi moraju vladati, jer bi to svakako vodilo u socijalni kaos, ve\u0107 misli na generi\u010dkog \u010dovjeka, ali niti ne oduzima individualnom ljudskom bi\u0107u slobodu da u niz stvari odlu\u010duje prema vlastitoj volji i svjetonazoru.<\/p>\n

\u201eTime je \u010dovjek shva\u0107en kao samostalno i samosvojno bi\u0107e, koje odlu\u010duje o sebi bez obzira na religiju, kultove i autoritete. \u010covjek je mjera i spoznajnoga \u010dina i eti\u010dkih vrijednosti i taj je stav najdublja i najsmjelija postavka sofistike. Nasuprot teorijskomu skepticizmu, bit je \u010dovje\u010djega prakti\u010dnog \u017eivota, prema Protagori, u osnovnim \u00bbmoralnim \u010duvstvima\u00ab \u0161to nagone \u010dovjeka dru\u0161tvenim i dr\u017eavnim zajednicama.\u201c<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Samo, ako moral dru\u0161tvene zajednice bude uvjetovan, ne apstrahiranjem spoznaja najve\u0107ih umova ljudskog roda iz njegove tisu\u0107ljetne povijesti, ve\u0107 interesima vladaju\u0107ih (konkretno, kapitalisti\u010dkih) elita, ako pritom budu prekr\u0161eni aksiomi humanizma u ime bilo kakve kvazihumane perspektive zajednice \u2013 bez obzira na prava njenih sastavnica, koja \u0107e kapital prilagoditi svojim prohtjevima \u2013 onda smo blizu poznate maksime iz vesterna:\u00a0\u201eSamo mrtav Indijanac je dobar Indijanac!\u201c<\/em>. A kad je ve\u0107 ionako mrtav, \u2018ajde da nam poslu\u017ei za neki korist \u2013 zar ne? Ni mi \u017eivi, ni oni mrtvi, ne\u0107e ni\u0161ta imati protiv toga! Sasvim je neva\u017eno jeli \u010duveno\u00a0pismo indijanskog poglavice Seattle-a<\/a>\u00a0original, ili mu je tek pripisano \u2013 ta kvazidilema tek je puka forma u odnosu na istine izre\u010dene u njemu. Kako je to povezano s re\u010denim u ovom tekstu? \u010covjek koji ne po\u0161tuje drugog \u010dovjeka, koji ne po\u0161tuje svoje pretke i sje\u0107anje na njih, kako \u0107e tek po\u0161tovati biosferu u kojoj \u017eivi i koju svakodnevno uni\u0161tava, u svom sljepilu ne vidjev\u0161i da tako kopa vlastiti grob? Kad ka\u017eem \u010dovjek, mogu\u0107e je to pre\u0161iroko shva\u0107eno, jer ne radi se tu op\u0107enitom, generi\u010dkom \u010dovjeku, ve\u0107 prvenstveno o bijelom zapadnjaku, \u010dija filozofija se uzdigla do neslu\u0107enih visina, e da bi se prakti\u010dnom djelatno\u0161\u0107u kapitala srozala u najdublje ponore.<\/p>\n

\u201eZemlja nije njegov brat nego njegov neprijatelj i kada je pokori on kre\u0107e dalje. On za sobom ostavlja grobove otaca i ne brine se. On otima zemlju od svoje djece i ne brine se. Grobovi njegovih otaca i zemlja \u0161to mu djecu ra\u0111a zaboravljeni su. Odnosi se prema majci-zemlji i prema bratu-nebu kao prema stvarima \u0161to se mogu kupiti, oplja\u010dkati, prodati kao stado ili sjajan nakit. Njegov apetit pro\u017ederat \u0107e zemlju i ostaviti samo pusto\u0161.\u201c<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Tko god bio autor spomenutog pisma, samo potvr\u0111uje misao kako su\u00a0\u201eproroci kao zvijezde. Kad njihova svjetlost do\u0111e do ljudi, oni su ve\u0107 odavno mrtvi\u201c<\/em>, (Montaigne<\/em>). A mogu\u0107e je samo pitanje vremena kad \u0107e to biti i cijela vrsta!<\/p>\n

magazinplus.eu<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u010covjek koji ne po\u0161tuje drugog \u010dovjeka, koji ne po\u0161tuje svoje pretke i sje\u0107anje na njih, kako \u0107e tek po\u0161tovati biosferu u kojoj \u017eivi i koju svakodnevno uni\u0161tava, u svom sljepilu ne vidjev\u0161i da tako kopa vlastiti grob?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":278334,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[1103],"class_list":["post-362015","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-ladislav-babic"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/362015","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=362015"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/362015\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":362047,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/362015\/revisions\/362047"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/278334"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=362015"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=362015"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=362015"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}