{"id":361725,"date":"2023-01-02T07:38:45","date_gmt":"2023-01-02T06:38:45","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=361725"},"modified":"2023-01-02T07:38:45","modified_gmt":"2023-01-02T06:38:45","slug":"svemir-koji-se-krece-unatrag-kroz-vrijeme","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/01\/02\/svemir-koji-se-krece-unatrag-kroz-vrijeme\/","title":{"rendered":"Svemir koji se kre\u0107e unatrag kroz vrijeme?"},"content":{"rendered":"<p>Rezultati su objavljeni u \u010dasopisu Physical Review Letters, prenosi Geek.hr<\/p>\n<p>D\u017eulijan Barbur sa Univerziteta Oksford, Tim Koslovski sa Univerzietat Nju Brunsvik i Flavio Merkati s Instituta za teorijsku fiziku Perimeter predstavili su novu \u201estrijelu vremena\u201d, koja nije bazirana na termodinamici, ve\u0107 na gravitaciji. \u201eVrijeme je misterija. Doslovno sve \u0161to znamo o zakonima fizike je isto bez obzira na smjer u kojem se vrijeme kre\u0107e\u201d, izjavio je Barbur.<\/p>\n<p>Kako bi do\u0161li do te \u201egravitacijske strijele vremena\u201d koristili su jednostavnu zamjenu za na\u0161 svemir \u2013 ra\u010dunarsku stimulaciju 1.000 \u010destica koje su u interakciji pod utjecajem Njutnovih zakona gravitacije. Otkrili su da se svaka konfiguracija \u010destice pretvara u stanje niske\u00a0slo\u017eenosti \u2013 poput haoti\u010dnog roja\u00a0p\u010dela koji se poslo\u017ei u uredniju strukturu sli\u010dnu Bolcmanovoj fluktuaciji niske entropije. A od te ta\u010dke, \u010destice su se razvijale u dvije\u00a0posebne, simetri\u010dne i suprotne \u201estrijele vremena\u201d.<\/p>\n<p>\u201eAko pogledate jednostavan model s rojem p\u010dela u sredini (Veliki prasak) koji se razbije u svim smjerovima, tada se mo\u017ee re\u0107i da postoje dvije \u2018strijele vremena\u2019, koje pokazuju na suprotne krajeve od roja p\u010dela\u201d, nastavlja Barbur. U ovom dijagramu mo\u017ee se vidjeti koliko je unikatan trenutak niske slo\u017eenosti, tj. pro\u0161losti iz koje izviru dvije budu\u0107nosti:<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"moz-reader-block-img aligncenter\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/01\/two-futures.jpg\" alt=\"two%20futures\" width=\"600\" height=\"247\" data-lazy-srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/01\/two-futures.jpg 600w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/01\/two-futures-300x124.jpg 300w\" data-lazy-sizes=\"(max-width: 600px) 100vw, 600px\" data-lazy-src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/01\/two-futures.jpg\" data-ll-status=\"loaded\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><em>Model suprotnih budu\u0107nosti (Image credits: APS\/Alan Stonebraker via APS Viewpoint )<\/em><\/p>\n<p>\u201eOva situacija s dvije budu\u0107nosti\u00a0prikazuje\u00a0pojedina\u010dnu haoti\u010dnu istoriju u oba smjera, \u0161to zna\u010di da bi u biti postojala dva svemira, svaki s jedne strane tog centralnog stanja kaosa. Obje strane mogle bi sadr\u017eati promatra\u010de koji percipiraju protok vremena u suprotnim smjerovima. Svako inteligentno bi\u0107e u tom drugom svemiru vidjelo bi svoju \u2018strijelu vremena\u2019 kako se odmi\u010de od svog sredi\u0161njeg stanja. Oni bi smatrali da mi sad \u017eivimo u njihovoj najdaljoj pro\u0161losti\u201d, zaklju\u010duje Barbur.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/teamextreme.pro\/?team=milivuk&amp;cmp=pcnen\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-361707 aligncenter\" src=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2023\/01\/AI-marketing.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"250\" \/><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Me\u0111unarodni trio teorijskih fizi\u010dara sugeri\u0161e da postoji vi\u0161e od jedne budu\u0107nosti. U Velikom prasku, spekuli\u0161u oni, nastala su dva paralelna svemira \u2013 na\u0161, koji se kre\u0107e unaprijed kroz vrijeme, i jo\u0161 jedan koji se kre\u0107e unatrag kroz vrijeme.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":359065,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[2708,563,2709],"class_list":["post-361725","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara","tag-paralelni-svemir","tag-svemir","tag-veliki-prasak"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/361725","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=361725"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/361725\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":361726,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/361725\/revisions\/361726"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/359065"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=361725"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=361725"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=361725"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}