{"id":361674,"date":"2023-01-01T07:27:24","date_gmt":"2023-01-01T06:27:24","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=361674"},"modified":"2023-01-01T07:28:15","modified_gmt":"2023-01-01T06:28:15","slug":"tradicionalna-medicina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/01\/01\/tradicionalna-medicina\/","title":{"rendered":"Tradicionalna medicina"},"content":{"rendered":"

Autor: Tomislav Peharda<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

\u00a0\u00a0\u00a0 Lije\u010dnik mora biti sluga Istine. Lije\u010dnik je sluga Prirode. (Galen<\/em>)<\/p>\n

Kada se dana\u0161nji lije\u010dnik-entuzijast susre\u0107e s drevnom medicinom Egipta, Indije, pretkolumbovske Amerike ili Kine, stje\u010de utisak ne\u010deg istovremeno i neopipljivog i neuhvatljivog, ali i sveprisutnog i svepro\u017eimaju\u0107eg, ne\u010deg tako esencijalno va\u017enog, za \u010dime neumorno traga, gotovo ga doti\u010de, no ne\u010deg \u0161to mu ipak ostaje u domeni slutnje.<\/p>\n

Mogu\u0107nost povezivanja i uspore\u0111ivanja medicina drevnih dru\u0161tava, iako prostorno-vremenski i mentalitetom udaljenih, zbunjuje suvremenog lije\u010dnika. Podjednako je zbunjuju\u0107a nemogu\u0107nost uspore\u0111ivanja koncepta dana\u0161nje medicine i medicine drevnih kultura.<\/p>\n

tradicionalna-medicina-amerikaS pravom se postavlja pitanje: \u0161to to omogu\u0107uje me\u0111usobno uspore\u0111ivanje medicina drevnih kultura, dok usporedba sa suvremenom medicinom nije mogu\u0107a? Za\u0161to lije\u010dnik dana\u0161njice ne uspijeva shvatiti svog prethodnika, dok su stare medicine, iako prostorno i vremenski udaljene, me\u0111usobno srodne? Daje li suvremena paradigma medicine ispravne smjernice, dok sve \u0161to nije u okviru njezine logike ignorira kao nadrilije\u010dni\u0161tvo ili ne-medicinu? Je li suvremeni specijalist uistinu toliko napredovao da je sve ono prije stvar pro\u0161losti, ili se radi o ne\u010dem drugom?<\/p>\n

U nastavku \u0107emo poku\u0161ati pribli\u017eiti temelje medicine drevnih kultura koje nazivamo tradicionalnima1, kao i ulogu lije\u010dnika u njima.<\/p>\n

\n

Tradicionalna slika svijeta<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Naturam intueamur, hanc sequamur<\/em>
\n(Promatrajmo Prirodu i povodimo se za njom)<\/em><\/p>\n

Slika svijeta \u010dovjeka tradicionalnog dru\u0161tva uklju\u010divala je, osim onih vidljivih, i one nevidljive dimenzije Prirode. U takvom slo\u017eenom Univerzumu me\u0111usobno se upotpunjuju ovaj vidljivi, prolazni svijet i nevidljivi, vje\u010dno prisutni, duhovni svijet, te zahvaljuju\u0107i me\u0111usobnom pro\u017eimanju zajedno \u010dine stvarnost u pravom smislu rije\u010di. Dr\u017ealo se da je Univerzum sustav poput velikog \u017eivog bi\u0107a, u kojem sve korespondira i \u010dini jednu smislenu cjelinu. On je neprestano u pokretu, razvija se, a upravljan je bo\u017eanskim zakonima koji nas nadilaze. Za drevne je narode svijet bo\u017eansko djelo i kao takav svet i smislen jer posjeduje red, sklad i postojanost.<\/p>\n

Na samo ljudsko bi\u0107e gledalo se kao na kompleksnu jedinku koja je uklopljena u Univerzum. \u010covjek neka ima na umu tko je i \u0161to bi jo\u0161 trebao i morao postati, jer \u2018compositio humana\u2019 je mo\u0107na i sazdana od mnogo raznolikosti koje \u010dine cjelinu, svoje suvremenike podsje\u0107a Paracelzus, jedan od rijetkih tradicionalnih lije\u010dnika novije epohe.<\/p>\n

Takvo metafizi\u010dko shva\u0107anje stvarnosti daje odgovor na smisao vidljivog, materijalnog svijeta, i zna\u010denje svemu onom \u0161to se u njemu odvija. Upravo u onom onostranom koje nadilazi na\u0161a fizi\u010dka i osjetilna ograni\u010denja, drevni su lije\u010dnici otkrivali i crpili bit svoga umije\u0107a. Kao posjednici dubljih znanja, oni su znali da medicina po svojoj prirodi ima korijene u bo\u017eanskoj mudrosti koja je bezvremenska i predstavlja istinsko izvori\u0161te svega manifestiranog pa tako i same medicine, zbog \u010dega se uzimala kao uzor i model. Njezine su prostorno-vremenske manifestacije karakteristi\u010dne i specifi\u010dne za pojedine civilizacije, ali svaka od njih ima kao okosnicu tradicionalnu sliku svijeta.<\/p>\n

Drevni je lije\u010dnik putem inicijacije dobivao uvid u cjelovitost stvarnosti, ljudsku sudbinu i ulogu bolesti te tako stjecao polazi\u0161te za ispravno djelovanje. Naime, medicina predstavlja primjenu univerzalnih na\u010dela na ljudsko tijelo, a prema tim na\u010delima sve \u0161to je bli\u017ee duhovnom, dobro je i zdravo, a sve \u0161to nas odmi\u010de od duhovnog tj. primi\u010de prolaznom, materijalnom svijetu, jest bolest. Univerzalna na\u010dela daju lije\u010dniku kriterije, a zdravlje dobiva svoj pravi smisao. Takvo shva\u0107anje otvaralo mu je pogled prema zbilji nasuprot zato\u010denosti \u017eivota u materijalnom svijetu, a budnost njegove du\u0161e usmjeravala prema vje\u010dnim vrijednostima. Takva \u201cmetafizi\u010dka osjetljivost\u201d omogu\u0107avala mu je uvid u neravnote\u017eu koja uzrokuje bolest.<\/p>\n

\n

Osobine lije\u010dnika<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Aristos iathros kaj philosophos<\/em>
\n(Dobar lije\u010dnik je i filozof)<\/em><\/p>\n

U tradicionalnim dru\u0161tvima lije\u010dni\u0161tvo se prvenstveno do\u017eivljavalo kao slu\u017eenje, a sam Hipokrat nagla\u0161ava: Tko \u017eeli upoznati lije\u010dni\u010dko umije\u0107e, mora imati prirodnu nadarenost, dobro \u0161kolovanje, mora u\u010diti od mladosti, mora \u017eeljeti raditi i mora imati dovoljno vremena za u\u010denje (\u2026) On mora biti skroman, trezven i strpljiv, pripravan da se \u017ertvuje svome pozivu.<\/p>\n

Lije\u010dni\u0161tvo se nikada nije smatralo zanatom, ve\u0107 pozivom i poslanjem. Drevni se lije\u010dnik morao pro\u010distiti kako bi postao kanalom za bo\u017eanske snage; \u0161to je bio pro\u010di\u0161\u0107eniji, to je mogao postati boljim kanalom za iscjeljivanje. U tu je svrhu morao ovladati vlastitom prirodom, dovesti u ravnote\u017eu svoje nagone i strasti, stavljaju\u0107i se tako pro\u010di\u0161\u0107en u slu\u017ebu poziva. Uvjet je bio Medice, cura te ipsum (Lije\u010dni\u010de, izlije\u010di samog sebe). Stoga je to uklju\u010divalo daleko vi\u0161e kvaliteta od onih koje nudi dana\u0161nje formalno obrazovanje. U\u010denje nije bilo mogu\u0107e bez moralne komponente kao nezaobilaznog uvjeta. Svijest o vlastitim nesavr\u0161enostima i \u017eelja za njihovim nadvladavanjem, odlike su istinskog lije\u010dnika-filozofa.<\/p>\n

Zahvaljuju\u0107i kozmi\u010dkoj viziji ure\u0111enja svijeta i polo\u017eaja \u010dovjeka u njemu, lije\u010dnik je na jedan osobit na\u010din shva\u0107ao bolest, a time i svrhu lije\u010denja te je mogao doprijeti do samog korijena bolesti.<\/p>\n

Takva spoznaja nije posljedica svestrane erudicije ili enciklopedijskog memoriranja \u010dinjenica. To su znanja o \u017divotu koja pripadaju podru\u010dju nutrine, podru\u010dju istinske prirode ljudskog bi\u0107a, a proizlaze iz cjelovitog vi\u0111enja stvarnosti. Ona se ne mogu prenijeti izvana, ali se mogu osvijestiti snagom duha. Kako se radi o probu\u0111enosti du\u0161e za metafizi\u010dko, za iskonsko, o primjeni univerzalnih na\u010dela na pojedina podru\u010dja ljudskog djelovanja, lije\u010dnici su istovremeno bili i arhitekti, i vrsni retori\u010dari, i upravitelji, pjesnici, mistici itd.<\/p>\n

\n

Bolest kao bu\u0111enje svijesti<\/h2>\n<\/blockquote>\n

\u00a0\u00a0\u00a0 Corpore sed mens est aegro magis aegra malique<\/em>
\n\u00a0\u00a0\u00a0 in circumspectu stat sine fine sui<\/em>
\n\u00a0\u00a0\u00a0 (U bolesnom tijelu jo\u0161 je bolesniji duh<\/em>
\n\u00a0\u00a0\u00a0 koji neprekidno razmi\u0161lja o svojoj nevolji)<\/em>
\n\u00a0\u00a0\u00a0 Ovidije<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Nasuprot dana\u0161njem mi\u0161ljenju da je bolest ne\u0161to isklju\u010divo negativno, a tjelesno zdravlje sinonim za sre\u0107u, drevni su lije\u010dnici imali druga\u010diji pristup bolesti i zdravlju, uzimaju\u0107i u obzir da je prolazno tijelo samo prijenosnik du\u0161e koja evoluira kroz inkarnacije. Stoga pozornost lije\u010dnika nije bila isklju\u010divo usmjerena na lije\u010denje tijela, ve\u0107 se djelovalo na svijest bolesnog \u010dovjeka. Naime, udaljavanje od istinskih vrijednosti dovodi do disharmonije koja se o\u010dituje u nagomilavanju onog \u0161tetnog, \u0161to posljedi\u010dno vodi u bolest. Neke su bolesti posljedica na\u010dina \u017eivota, a neke sudbinski odre\u0111ene. Malobrojne i najlak\u0161e izlje\u010dive bile su bolesti tijela. Daleko ozbiljnije i dublje bile su bolesti psihi\u010dkog i suptilnijih planova. Znaju\u0107i \u0161to i kako lije\u010diti, drevni su lije\u010dnici prvenstveno radili na uspostavi izgubljene ravnote\u017ee.<\/p>\n

Iako se izvanjski i subjektivno od strane pacijenta bolest do\u017eivljava kao zlo, kao patnja, u tradicionalnoj pedagogiji ovo stanje ima i pozitivno zna\u010denje jer mo\u017ee biti pokreta\u010dem nutarnjih promjena. Svojom pojavom, bolesti, osobito one ozbiljnije, zaustavljaju svakodnevnu ljudsku preokupaciju i protresaju njegovu usredoto\u010denost na prolazno. Nema \u010dovjeka koji se u takvoj situaciji ne zamisli nad vlastitim \u017eivotom i smr\u0107u. Bolesno stanje tra\u017ei povla\u010denje u sebe, jedno intimno preispitivanje uzroka koji su doveli do bolesti.<\/p>\n

Bolest predstavlja kriti\u010dni trenutak kako za tijelo, tako i za samu osobu, dovode\u0107i do dezorganizacije \u00adsvijesti, \u0161oka, kaosa. Drevni je lije\u010dnik koristio taj trenutak formalnog razaranja \u201cstare svijesti\u201d kao mogu\u0107nost obnove svijesti kroz iskustvo bolesti.<\/p>\n

tradicionalna-medicina-akupunkturaDok bolesnik razmi\u0161lja kako ukloniti nepo\u017eeljno stanje, djeluju\u0107i samo u okvirima onoga \u0161to percipira, drevni je lije\u010dnik nastojao kod bolesnika potaknuti nadila\u017eenje ovog \u010disto fiziolo\u0161kog stanja, kako bi bolest pravilno povezao u ve\u0107 postoje\u0107a \u017eivotna iskustva i na taj na\u010din sudjelovao u vlastitom napretku. Lije\u010dnik je znao da svijest ljudskog bi\u0107a nije kona\u010dna i ograni\u010dena \u2013 naprotiv, mnogostruke mogu\u0107nosti izranjaju upravo zahvaljuju\u0107i \u201cuzdrmavanju\u201d psihe. Lije\u010dnik je pomagao bolesniku da prepozna vlastitu sposobnost uspostave ravnote\u017ee u svojoj nutrini. On nije davao samo lijek, odgovor izvana, kojim sanira poreme\u0107aj, ve\u0107 je od bolesnika zahtijevao odre\u0111eni napor kako bi se \u201crazasuti elementi\u201d mogli ponovno povezati i tako ga vodio prema istinskom ozdravljenju.<\/p>\n

Gledaju\u0107i bolest u kontekstu cjeline ne\u010dijeg \u017eivota, a ne kao pojedina\u010dni, izdvojeni doga\u0111aj, ona uvijek sadr\u017ei ne\u0161to smisleno i u sebi nosi poruku. Upravo ta nova iskustva, u procesu interakcije s prethodnim iskustvima i elementima, omogu\u0107uju reorganizaciju svijesti pacijenta i postizanje kvalitativnog pomaka. Tako se bolest koristila za poticanje transformacije bolesnikove svijesti, pru\u017eaju\u0107i mu mogu\u0107nost promjene dotada\u0161njeg na\u010dina \u017eivota. Patolo\u0161kim supstratom stvorena je mogu\u0107nost za psiholo\u0161ki prijelaz iz \u201cni\u017eeg\u201d u \u201cvi\u0161e\u201d stanje svijesti. Bolesnik je kroz bolest mogao nau\u010diti ne\u0161to o sebi i tako se pribli\u017eiti samom sebi, jer se kroz \u201ciskustvo negativnog\u201d susretao sa stvarno\u0161\u0107u vi\u0161eg reda koju posjeduje u sebi.<\/p>\n

Kod ovakvog pristupa zdravlje, bolest, \u017eivot i smrt nisu u suprotnosti. \u0160tovi\u0161e, svojim me\u0111usobnim upotpunjavanjem sudjeluju u oblikovanju cjeline dinami\u010dkog odnosa gdje svaki element, pa tako i bolest, ima odre\u0111eni smisao i nu\u017ean je za \u017eivot. Drevni su lije\u010dnici poznavali tu vrijednost i korisnost u\u010denja od paradoksalnih \u017eivotnih situacija jer one postaju izvorom istinskih promjena. \u010covjeka se putem bolesti nastojalo potaknuti na preispitivanje vlastitih kriterija i stavova, dovode\u0107i ga tako na put spoznaje u okvirima njegovih mogu\u0107nosti.<\/p>\n

\n

Medicina nekad i danas<\/h2>\n<\/blockquote>\n

\u00a0\u00a0\u00a0 Najbolji lije\u010dnik sprje\u010dava bolest; osrednji lije\u010di bolest u po\u010detku; slab lije\u010dnik lije\u010di kad se bolest razvila.
\n<\/em>\u00a0\u00a0\u00a0 Chi Po2<\/em><\/p>\n

Paracelzus ka\u017ee: Medicina po\u010diva na \u010detiri stupa: filozofiji, astrologiji, alkemiji i etici. Lije\u010dnik bi trebao biti najbolje, najtemeljitije i najdublje upu\u0107en u sve grane filozofije, fizike i alkemije i ne smije mu uzmanjkati znanja iz tih podru\u010dja. Jer, od svih ljudi, lije\u010dnik je onaj tko najbolje poznaje u\u010denja prirode i njezino svjetlo, i samo kao takav on je pomo\u0107nik bolesnikov.<\/p>\n

Prava medicina u svojoj je biti kozmolo\u0161ka znanost koja na\u010dela Univerzuma dovodi u korelaciju i analogiju s \u010dovjekom preko bolesti i zdravlja. Tako se mikrokozmos \u010dovjeka povezuje s makrokozmosom cijele Prirode, \u0161to nauci o lije\u010denju daje uzvi\u0161eno zna\u010denje. Zahvaljuju\u0107i cjelovitoj i sveobuhvatnoj slici svijeta, tradicionalni je lije\u010dnik bio svjestan nevidljive povezanosti svega postoje\u0107eg. Sagledavao je beskona\u010dan red stvari s metafizi\u010dke perspektive, uo\u010davaju\u0107i tako samu prirodu bolesti.<\/p>\n

\"tradicionalna-medicina-kaducej\"Kako dana\u0161nji lije\u010dnik nije senzibilan za sakralan i smislen Univerzum i ne prihva\u0107a mogu\u0107nost postojanja nevidljive razine, bavljenje samo vidljivim i mjerljivim manifestacijama bolesti postaje polazna to\u010dka modernog pristupa lije\u010denju. Kult \u010dinjenica sa sve suhoparnijim analizama, istra\u017eivanjima pojedinosti do beskona\u010dnosti, izvitoperio je pogled na stvarnost, a njezina je zanemarena nevidljiva dimenzija tako postala daleka, mutna, nejasna i kona\u010dno nebitna. Moderna je medicina postala zatvorenik vlastitog ograni\u010denog podru\u010dja. Ona je \u201cizvanjska\u201d, deskriptivna, oslanja se na \u201copisno znanje\u201d i \u010dinjenice, \u0161to umanjuje medicinsko umije\u0107e svode\u0107i ga na puku tehniku lije\u010denja tijela i ne vodi ni korak naprijed na putu istinske spoznaje.<\/p>\n

Ova pretjerana okrenutost empiriji dovela je do negiranja svega onog \u0161to je nadilazi kao i do pragmati\u010dnosti isklju\u010divo na polju tjelesnosti gdje se medicina poistovje\u0107uje s farmakoindustrijom. Time se raskidaju gotovo sve veze s pravom ulogom medicine, a ta je da ostvaruje harmoniju unutar \u010dovjeka, odnosno zdravlje.<\/p>\n

tradicionalna-medicina-paracelsusTakva medicina izgubila je sponu s tradicionalnom medicinom. Dovoljno je pogledati kako zapadno orijen\u00adtirani lije\u010dnik gleda na ono \u0161to predstavlja ostatke tradicionalnih medicina (akupunktura, lije\u010denje mineralima, \u0161amanizam). Danas se na njih gleda kao na \u201ctehnike\u201d, a zanemaruje se prvotno vi\u0161edimenzionalno zna\u010denje medicine kao dijela iskonskog znanja. Stoga mo\u017eemo govoriti o duhovnom nazadovanju moderne medicine.<\/p>\n

\u010cini se kako je istinski izazov za dana\u0161njeg medicinara preispitivanje vlastitih ideja i stavova kako bi se ponovno omogu\u0107io povratak medicine kao umije\u0107a. Ovdje se mora naglasiti da se ne radi nu\u017eno o povratku ostacima tradicionalnih tehnika, ve\u0107 na\u010delima tradicionalne medicine. Takva nova-stara medicina, koja je sazdana na principima bo\u017eanske mudrosti, ne dolazi \u201cizvana\u201d; ona se ra\u0111a iz nutrine ljudskog bi\u0107a. Uistinu, \u201c\u010disto\u0107a tijela je pola zdravlja\u201d, ali potrebno je ulo\u017eiti napor prema danas zaboravljenom drugom dijelu re\u010denice koji ka\u017ee: \u201c\u010disto\u0107a tijela i du\u0161e je cijelo zdravlje\u201d.<\/p>\n

1Tradicionalna dru\u0161tva su ona u kojima sva znanja i iskustva postoje oduvijek, univerzalna su i prenose se kao op\u0107i klju\u010devi razumijevanja univerzuma shva\u0107enog kao sveta nedjeljiva cjelina.<\/em><\/p>\n

2 Lije\u010dnik Huang Tija (\u017dutog cara) bio je taoisti\u010dki filozof Chi Po. U knjizi klasi\u010dne kineske medicine Nei Chingu iz 3. tisu\u0107lje\u0107a pr. Kr. \u017duti car postavlja pitanja, a Chi Po kroz svoje odgovore iznosi principe drevne kineske medicine.<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Nova Akropola<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u00a0 Najbolji lije\u010dnik sprje\u010dava bolest; osrednji lije\u010di bolest u po\u010detku; slab lije\u010dnik lije\u010di kad se bolest razvila<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":291363,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[2703],"class_list":["post-361674","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-tradicionalna-medecina"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/361674","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=361674"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/361674\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":361676,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/361674\/revisions\/361676"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/291363"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=361674"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=361674"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=361674"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}